PROGRAM OBRAZOVANJA I. MODUL STVARANJE NOVOG HRVATSKOG GOSPODARSTVA

Презентација на тему: "PROGRAM OBRAZOVANJA I. MODUL STVARANJE NOVOG HRVATSKOG GOSPODARSTVA"— Транскрипт презентације:

1

2 PROGRAM OBRAZOVANJA I. MODUL STVARANJE NOVOG HRVATSKOG GOSPODARSTVA
II. MODUL ULOGA TEHNOLOŠKIH PARKOVA I PODUZETNIČKE INFRASTRUKTURE U RAZVOJU GOSPODARSTVA III. MODUL ŠTO JE PODUZETNIŠTVO I ZAŠTO NAM TREBA, PROCESI RASTA I RAZVOJA MALIH PODUZEĆA IV. MODUL INOVACIJE I RAZVOJ PROIZVODA V. MODUL KAKO USPJEŠNO VODITI TEHNOLOŠKI PARK

3 II. MODUL

4 II. MODUL ULOGA TEHNOLOŠKIH PARKOVA I PODUZETNIČKE INFRASTRUKTURE U RAZVOJU GOSPODARSTVA 1. Sustav potpora razvoju poduzetništva u Hrvatskoj. 2. Što je poduzetnička infrastruktura, za što služi i kako se razvijala u Hrvatskoj. 3. Što su tehnološki parkovi i zašto su važni za gospodarski razvoj i ciljevi koji se pred njih trebaju postavljati 4. Što je potrebno za tehnološki park 5. Tehnološki parkovi u Hrvatskoj i u Europi, trebaju li imati iste ciljeve i djelovati na isti način?

5 RAZVOJU PODUZETNIŠTVA U HRVATSKOJ
2.1. SUSTAV POTPORA RAZVOJU PODUZETNIŠTVA U HRVATSKOJ

6 PODUZETNIČKA INFRASTRUKTURA
NOVI PRISTUP Poreske olakšice - za R&D potpore Krediti 1990 2000 2010 1994 Razvoj metoda poticanja poduzetništva

7 Oblici dodjele poticajnih financijskih
sredstava su: krediti, smanjenje kamata, potpore (bespovratna sredstva), preuzimanje (subvencioniranje) dijela razvojnih troškova, drugi oblici poticajnih sredstava (smanjenje troškova najma u tehnološkom parku i sl.).

8 Krediti, sami za sebe, ne potiču razvoj poduzetništva !!
U početku, 1990-tih krediti su poduzetnicima bili teško dostupni i dobivali su se uz dvoznamenkaste kamate. Krediti, sami za sebe, ne potiču razvoj poduzetništva !! Tada su se državne i gradske institucije angažirale kod banaka da se smanje kamate, a u nekim gradovima i županijama su odlučili preuzeti dio kamata koje su trebali plaćati poduzetnici. (Subvencioniranje kamata) Razvoj poduzetništvo omogućuju samo prodani proizvodi i potpisani ugovori. Svi su čvrsto vjerovali da će lakša dostupnost jeftinijih kredita snažno potaknuti razvoj poduzetništva Povoljniji krediti pomažu da se ugovori realiziraju. I, gotovo, ništa se nije dogodilo !!!

9 POTPORE Potpore (subvencije) su financijska sredstva, najčešće bespovratna, kojima institucije javne uprave, ministarstva, županije, gradovi pomažu djelovanju različitih poslovnih aktivnosti, odnosno potiču aktivnosti od zajedničkog interesa. Potpora ima raznih vrsta – za poljoprivredu, za turizam, za tradicijske obrte, za zapošljavanje, za energetsku učinkovitost, za fasade, za pčelare, itd. Potpore za poduzetništvo služe za pomoć poduzetnicima su svim fazama razvoja i za financiranje pojedinih aktivnosti vezanih za povećanje konkurentnosti na tržištu. Za potpore u poduzetništvu izdvajaju se svake godine velika sredstva, gotovo milijardu kuna, kroz razne programe. Sad su svi ti programi objedinjeni kroz program Poduzetnički impuls i slične programe. Sve potpore su regulirane pravilima koje postavlja EU.

10  1. srpnja godine na snagu je stupio Zakon o državnim potporama (NN 72/13) koji je zamijenio dotadašnji istoimeni Zakon iz godine, kada je sve bilo posve u nadležnosti Republike Hrvatske. Davatelj državne potpore je središnje tijelo državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te svaka pravna osoba koja dodjeljuje državne potpore. Korisnik državne potpore je svaka pravna i fizička osoba koja, obavljajući gospodarsku djelatnost, sudjeluje u prometu roba i usluga, a prima državnu potporu, bez obzira na njezin oblik i namjenu. Ugovor o funkcioniranju Europske unije određuje elemente državne potpore – „Svaka potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku kojim se narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj, nespojiva je s unutarnjim tržištem u mjeri u kojoj utječe na trgovinu među državama članicama  

11 Takve stroge odredbe su ubrzo jako ublažene.
Europska komisija je 21. svibnja godine usvojila novi tekst Uredbi o skupnom izuzeću (eng. General Block Exemption Regulation - GBER). Novom Uredbom znatno je proširen obujam izuzeća od prethodnih pravila obavještavanja o dodjeli državnih potpora poduzetnicima. Uredba je stupila na snagu 1. srpnja 2014. Mjere obuhvaćene Uredbom o skupnom izuzeću: (Pored ostalih): Regionalne potpore, Potpore malom i srednjem poduzetništvu, Potpore za olakšan pristup financiranju malih i srednjih poduzeća, Potpore za istraživanje, razvoj i inovacije, Potpore za treninge,…..

12 Glavni novi elementi nove Uredbe:
Komisija je uključila nove kategorije potpora u Uredbu o skupnom izuzeću: Potpore za inovacijske klastere te inovacije po pitanju organizacija i procesa, Širi prostor za pomoć vezan uz financiranje rizičnih ulaganja, Potpore za ulaganja u istraživačku infrastrukturu, Novu, pojednostavljenu odredbu o pomoći za start-up tvrtke, Dokumente možete pronaći putem poveznice:

13 Pravilo „de minimis” Dodjela bespovratnih sredstava u okviru EU i ostalih projekata traži primjenu strogih pravila pod nazivom „de minimis“. Ovo pravilo temelji se na pretpostavci da u većini slučajeva mali iznosi državnih potpora ne utječu na trgovinu i konkurenciju između država članica Europske unije pa su stoga takve potpore i dopuštene. Ukupna vrijednost pomoći dodijeljene tvrtki ne smije prijeći iznos od eura neto u periodu od tri financijske godine, a navedeni se iznos smanjuje na eura za one tvrtke koje djeluju u cestovno-prometnom sektoru. Pravilo se ne odnosi isključivo na bespovratna sredstva EU, nego i na sve ostale potpore male vrijednosti koje dodjeljuju tijela javne vlasti u Republici Hrvatskoj. Pod de minimis pravilo potpadaju i potpore iz Poduzetničkog impulsa. Izuzetno je važno da tvrtke obrate pozornost na ukupan iznos potpora male vrijednosti koje su im isplaćene u razdoblju od tri godine kako ne bi izgubile pravo na druge potpore.

14 U slučaju da traženi iznos prelazi 200
U slučaju da traženi iznos prelazi eura, prijavitelj će automatski biti isključen iz procedure te neće imati mogućnosti korigirati, odnosno smanjiti zatraženi iznos. Prilikom prijave za potpore male vrijednosti potrebno je ispuniti obrazac- Izjavu o primljenim potporama, za razdoblje od tri kalendarske godine koji se dostavlja zajedno s projektnom dokumentacijom. U obrascu je potrebno navesti: iznos potpore, tijelo koje ju je dodijelilo, datum uplate sredstava i podatke podnositelja zahtjeva, uključujući pečat i potpis, pri čemu postoji velika odgovornost osoba nadležnih za financijska pitanja tvrtki koje moraju voditi evidenciju o zaprimljenim potporama male vrijednosti.

15 nedovoljno selektivno, bez poznavanja situacije,
KOD NAS JE UOBIČAJENO DA SE POTPORE DAJU : kabinetski „svima“, nedovoljno selektivno, bez poznavanja situacije, ne razlikuju se oni s najboljim potencijalom rasta od onih koji nemaju potencijal rasta NE PRATI SE ODVIJANJE PROCESA KORIŠTENJA POTPORA U PROCESU RASTA

16 DODJELJUJU SE VELIKA SREDSTVA, ALI REZULTATI NISU
PRIMJER SREDSTVA ZA PROVEDBU POTICAJNIH MJERA I AKTIVNOSTI IZ PROGRAMA GRADA ZAGREBA ( rujan – kolovoz 2010.) depoziti financijskim institucijama ,00 kn subvencioniranje dijela kamata ,34 kn potpore obrtnicima ,00 kn potpore inovatorima ,67 kn interventna sredstva poduzetnicima ,00 kn druge potpore ,03 kn UKUPNO ,04 kn DODJELJUJU SE VELIKA SREDSTVA, ALI REZULTATI NISU NA RAZINI ULOŽENIH SREDSTAVA

17 Bez obzira na pravila EU potpore se i danas kao i one prije davaju
na pogrešan, birokratski način pa se ne ostvaruju očekivani rezultati. ZATO JE POTREBNO: kabinetski, birokratski način donošenja odluka ( i poticaja ) zamijeniti sudjelovanjem u procesu razvoja i odgovarati za rezultate sudjelovati u svim fazama procesa razvoja proizvoda, rasta i razvoja poduzeća i nastupa na stranim tržištima

18 STARI NAČIN NOVI NAČIN PODUZETNIŠTVO PODUZETNIŠTVO
INSTITUCIJE POTPORE KREDITI POREZ.OLAKŠ. PODUZETNIŠTVO PODUZETNIŠTVO Treba biti prisutan u procesu i mjeriti rezultate Nema povratnih informacija i ne mjere se rezultati

19 ALI POMAŽU GOSPODARSTVU NE POKREĆU GOSPODARSTVO
KREDITI, POREZI I POLAKŠICE, POTPORE I POTICAJI, SUBVENCIJE POMAŽU GOSPODARSTVU A posebno uspješnima i dobrima ALI Sami za sebe NE POKREĆU GOSPODARSTVO NE OTVARAJU RADNA MJESTA NE STVARAJU NOVE IZVOZNO KONKURENTNE PROIZVODE

20 ZA POTREBNO JE POKRETANJE GOSPODARSTVA OTVARANJE NOVIH RADNIH MJESTA
POVEĆANJE IZVOZA SMANJENJE TRGOVINSKOG DEFICITA POTREBNO JE MNOGO VIŠE TRUDA MNOGO VIŠE ZNANJA MNOGO VIŠE SLOŽENIH PROCESA MNOGO VIŠE RAZUMIJEVANJA

21 I SADA IMA MNOGO PROGRAMA
PROGRAMI – PRIORITETI I MJERE A. PROGRAM FINANCIJSKE PODRŠKE I SADA IMA MNOGO PROGRAMA I MNOGO SE NOVACA DAJE KROZ TE PROGRAME, ALI TREBA RADITI NA DRUGAČIJI NAČIN B. PROGRAM PODRŠKE U VOĐENJE PROCESA RASTA, RAZVOJA I RESTRUKTURIRANJA PODUZEĆA C. PROGRAM SUSTAVNE PODRŠKE U RAZVOJU PROIZVODA (+ SUPSTITUCIJA UVOZNIH MATERIJALA) D. PROGRAM MARKETINŠKE I PRODAJNE PODRŠKE U OSVAJANJU TRŽIŠTA E. PROGRAM INFRASTRUKTURNE PODRŠKE 0. PROGRAM PRIPREME PROJEKATA I FINANCIRANJA PROJEKATA IZ EU FONDOVA

22 POTPORE I SUBVENCIJE SU NUŽNE I KORISNE, ALI NIKADA I NIGDJE NISU POKRENULE RAZVOJ

23 Novac koji se slijeva(o) u nerazvijene krajeve od doznaka emigranata iz inozemstva, socijalne pomoći, subvencija, kredita Svjetske banke, nigdje nije pokrenuo razvoj. Milijarde dolara koje se slijevaju u Afriku nisu napravile nikakav pozitivan pomak. Budući da ne znaju kako se pokreće poduzetništvo, gospodarstvo i izvoz, onda političari i razni činovnici iz svojih kabineta samo lansiraju razne programe i potpore te usmjeravaju novac iz proračuna „lijevo i desno“, bez neki značajnijih rezultata. Svake godine pojedine naše vlade u poduzetništvo ulijevaju stotine milijuna kuna raznih potpora, a to nikako ne uspijeva značajno pokrenuti poduzetništvo. U poljoprivredu se ubacuju milijarde kuna raznih potpora i poticaja, a seljaci svake godine protestiraju i s traktorima dolaze pred Ministarstvo poljoprivrede.

24 POVEĆATI BROJ RADNIH MJESTA ?
I KAKO ĆEMO (KONAČNO) POVEĆATI BROJ RADNIH MJESTA ? RADNA MJESTA OTVARAJU SE : UGOVORENIM POSLOVIMA, (POTPISANIM UGOVORIMA) PRODAJOM PROIZVODA NA TRŽIŠTU DA BI SE POSAO UGOVORIO MORATE : Sve aktivnosti usmjeriti na te procese IMATI KONKURENTAN PROIZVOD NAĆI KUPCA POBIJEDITI KONKURENCIJU

25 ŠTO JE PODUZETNIČKA INFRASTRUKTURA,
2.2. ŠTO JE PODUZETNIČKA INFRASTRUKTURA, ZA ŠTO SLUŽI I KAKO SE RAZVIJALA U HRVATSKOJ

26 sustav potpornih institucija koje imaju zadatak
PODUZETNIČKA INFRASTRUKTURA JE sustav potpornih institucija koje imaju zadatak poticati razvoj poduzetništva i pružati financijsku, savjetničku i ostalu potporu osnivanju, rastu i razvoju malih privatnih poduzeća

27 PODUZETNIČKU INFRASTRUKTURU ČINE: PODUZETNIČKI INKUBATORI
TEHNOLOŠKI PARKOVI PODUZETNIČKI CENTRI PODUZETNIČKE ZONE SLOBODNE ZONE RAZVOJNE AGENCIJE RAZVOJNE AGENCIJE - u mnogo slučajeva „izrasle“su iz poduzetničkih centara i svoje djelovanje proširuju na pripremu područje EU projekata, natječaja i fondova

28 PODUZETNIČKA INFRASTRUKTURA KOJA PRATI FAZE RASTA PODUZETNIKA
PODUZETNIK JE U PROSTORU INKUBATORA ILI TEH. PARKA PODUZETNIČKA ZONA PODUZETNIK JE U SVOM PROSTORU TEHNOLOŠKI PARK TEHNOLOŠKI PARK PODUZETNIČKI CENTAR , RAZVOJNA AGENCIJA PODUZETNIČKI INKUBATOR 1. FAZA 2. FAZA 3. FAZA 4. FAZA Pripremna faza za poduzetništvo osnivanje poduzeća i početni rast i razvoj, inkubacija poduzeće u rastu i razvoju, na području visokih tehnologija, odnosno na području izvrsnih niskih i srednjih tehnologija „zrelo“ i poslovno uspješno poduzeće koje može izgraditi svoj poslovni prostor

29 ŠTO SU TEHNOLOŠKI PARKOVI I PODUZETNIČKI INKUBATORI
2.3. ŠTO SU TEHNOLOŠKI PARKOVI I PODUZETNIČKI INKUBATORI I ZAŠTO SU VAŽNI ZA GOSPODARSKI RAZVOJ I CILJEVI KOJI SE PRED NJIH TREBAJU POSTAVLJATI

30 u vlasništvu grada, županije, države osnovano sa zadaćom
DA RAZJASNIMO OSNOVNE POJMOVE IZ PODUZETNIČKE INFRASTRUKTURE ŠTO JE PODUZETNIČKI INKUBATOR To je poduzeće u vlasništvu grada, županije, države osnovano sa zadaćom da potiče razvoj poduzetništva Posjeduje poslovne prostore (zgradu – inkubator) u kojima poduzetnici započinju svoj poslovni život, rastu i razvijaju se uz pomoć stručnjaka iz poduzetničkog inkubatora

31 KAKO SE OBIČNO DOŽIVLJAVA PODUZETNIČKI INKUBATOR

32 Inkubacija dinamičan proces rasta i razvoja poduzetnika organiziran i stručno vođen unutar specijalne institucije – inkubatora. razdoblje inkubacije traje od prvih kontakata sa stručnjacima inkubatora prije ulaska u inkubator pa do izlaska iz inkubatora. tijekom tog procesa poduzetnik (ili obrtnik) prolazi fazu pripreme za poduzetništvo, selekcije, mentorskog praćenja uz stalne stručne savjete i pomoć, obrazovanje, te uz subvencioniranje troškova poslovanja i boravka u inkubatoru. cilj inkubacije je dovođenja poduzetnika do faze stabilnog poslovanja i daljnjeg rasta i razvoja izvan inkubatora.

33 je sve to ( kao i inkubator) ali na području
ŠTO JE TEHNOLOŠKI PARK Tehnološki park je sve to ( kao i inkubator) ali na području visokih tehnologija i razvoja, povezan sa sveučilištem, s težištem na razvoju inovativnih proizvoda

34 SUPERMARKET !!!! MNOGIMA NIJE JASNO ŠTO ĆE IM TEHNOLOŠKI PARK
ZAR NIJE BOLJE UMJESTO TOGA SAGRADITI? SUPERMARKET !!!! BILLA, LIDL, METRO, MERCATONE, BAUHAUS,KONZUM ( kako se sve zovu) JEDVA ČEKAJU DA IH SAGRADE LJUDI TO VOLE, VESELIT ĆE IH, MNOGO JE JEDNOSTAVNIJE, A SVIMA JE ODMAH JASNO ŠTO JE TO

35 KOME TO JOŠ UOPĆE TREBA ? ILI ZAR NIJE BOLJE SAGRADITI
POSLOVNI ILI JOŠ BOLJE „BUSINESS CENTAR” POPUNITE GA UVOZNICIMA, PREDSTAVNICIMA STRANIH FIRMI, TRGOVCIMA PODUZETNICI KOJI SE BAVE PROIZVODNJOM SAMO KUKAJU KAKO IM JE TEŠKO, TEŠKO ĆE PLAĆATI NAJAMNINU IMATI ĆEMO SAMO PROBLEMA, A PRIHOD BAŠ I NIJE SIGURAN KOME TO JOŠ UOPĆE TREBA ? LIJEPO ĆE IZGLEDATI, A PLAĆATI ĆE REDOVITO NAJAMNINU I PRIHOD JE OSIGURAN

36 MNOGI MISLE : “ Baš i ne znam zašto nam tehnološki parkovi trebaju, ali želimo ih zato jer : 1. TO IMAJU I DRUGI GRADOVI I MI NE ŽELIMO ZAOSTATI 2. ČULI SMO DA JE TO U EUROPI JAKO VAŽNO, A MI SMO EUROPA, PA … 3. IMAMO JEDNU PRAZNU ZGRADU PA BISMO JU MOGLI ISKORISTITI ZA TO 4. MINISTARSTVO IH FINANCIRA, TU SU I EU FONDOVI, PA TREBA ISKORISTITI 5. DOLAZE IZBORI, A PRIČA O PODUZETNIŠTVU UVIJEK PALI IMA JOŠ RAZLOGA, ALI BOLJE DA IH NE SPOMINJEMO

37 PA TO BAŠ NE IZGLEDA KAO JAKO TEŽAK ZADATAK ALI TO JE NA RAZINI
MNOGI MISLE DA TO I NIJE TAKO TEŠKO REALIZIRATI TREBA SAMO : UREDITI ZGRADU - obojati zidove, vrata i prozore, postaviti telefone i internetsku vezu, kupiti namještaj, instalirati računala PA TO BAŠ NE IZGLEDA KAO JAKO TEŽAK ZADATAK ALI TO JE NA RAZINI “HAUSMAJSTORA” - SAMO IZNAJMLJIVANJE PROSTORA I USLUGA TAKO SE NE OSTVARUJU CILJEVI I ZADACI KOJE SMO SI POSTAVILI 2. IZABRATI IME I OSNOVATI PODUZEĆE ( d.o.o. ) 3. POSTAVITI DIREKTORA ( + tajnicu ) 4. ODREDITI CIJENU NAJMA, ORGANIZIRATI NEKE USLUGE – računovodstvo, neke seminare, poslovne planove … I TO JE TO 6. USELITI PODUZETNIKE

38 U SREDINI U KOJOJ DJELUJU
TEHNOLOŠKI PARKOVI NISU SAMI SEBI SVRHA, A NAJMANJE IM JE SVRHA IZNAJMLJIVANJE PROSTORA ONI TREBAJU RJEŠAVATI ODREĐENE PROBLEME U GOSPODARSTVU U SREDINI U KOJOJ DJELUJU A TI PROBLEMI SU SPECIFIČNI ZA SVAKU SREDINU I ZA POJEDINU FAZA RAZVOJA GOSPODARSTVA

39 trebaju poduzetnike koji
U HRVATSKOJ PROBLEMI KOJE TREBA RJEŠAVATI Zato TEHNOPARKOVI trebaju poduzetnike koji 1.VELIKI TRGOVINSKI DEFICIT MALI BROJ IZVOZNIKA MALO INOVATIVNIH PROIZVODA 4. SLABA KONKURENTNOST PROIZVODA NA INOZEMNOM RŽIŠTU 5. SLABA VEZA ZNANOSTI I PODUZETNIŠTVA SE BAVE RAZVOJEM PROIZVODA 2. STVARAJU INOVATIVNE PROIZVODE 3. SE BAVE VISOKIM TEHNOLOGIJA 4. MOGU IZVOZITI 5. MOGU STVARATI KLASTERE ZA SLOŽENE PROIZVODE

40 Zato PROBLEMI TEHNOPARKOVI KOJE TREBA RJEŠAVATI trebaju U PRVOM REDU
PREMALO PODUZETNIKA PODUZETNICI PRESPORO RASTU 3. MNOGO PODUZETNIKA PROPADA NISU SPREMNI ZA EU 5. PREVIŠE IH SE BAVI TRGOVINOM, A PREMALO PROIZVOD- NJOM POTICATI RAZVOJ PODUZETNIŠTVA 2. POMAGATI U OSNIVA- NJU PODUZEĆA 3. POMAGATI U RASTU I RAZVOJU 4. RAZVIJATI KONKURENTNOST 5. OSPOSOBLJAVATI ZA NASTUP NA EU TRŽIŠTU U PRVOM REDU TREBAJU SE POSVETITI PODUZETNICIMA UNUTAR TP-a, ALI ISTO TAKO DJELOVATI U ŠIROJ ZAJEDNICI

41 PROIZVODITI PROIZVODE KONKURENTNE NA SVJETSKOM TRŽIŠTU
ZAKLJUČAK: Tehnološki parkovi trebaju pomagati rast i razvoj poduzeća koja će: PROIZVODITI PROIZVODE KONKURENTNE NA SVJETSKOM TRŽIŠTU POVEĆAVATI ZAPOSLENOST STVARATI «DODANU VRIJEDNOST, UTEMELJENJU NA ZNANJU, INOVACIJAMA I RAZVOJU»

42 RAZVOJ TEHNOLOŠKIH PARKOVA TREBA SE TEMELJITI NA SLJEDEĆIM UVJERENJIMA
1. ZA GOSPODARSKI RAZVOJ IZVANREDNO SU VAŽNE MALE HIGH-TECH , INOVATIVNE PODUZETNIČKE TVRTKE S PROIZVODIMA KOJI SU REZULTAT VLASTITOG RAZVOJA 4. ZATO TAKVIM PODUZEĆIMA TREBA DATI SNAŽNU POTPORU U RASTU I RAZVOJU 2. TAKVE TVRTKE STVARAJU KONKURENTNU PREDNOST NA GLOBALNOM TRŽIŠTU 3. AKO NEĆEMO IMATI SVOJ RAZVOJ, SVOJE PROIZVODE, SVOJA HIGH-TECH INOVATIVNA, PROIZVODNA PODUZEĆA, BIT ĆEMO KOLONIJA NA GLOBALNOM TRŽIŠTU

43 ŠTO JE POTREBNO ZA TEHNOLOŠKI PARK
2.4. ŠTO JE POTREBNO ZA TEHNOLOŠKI PARK

44 RESURSI GRADA POTREBNI ZA TEHNOLOŠKI PARK
1. OBRAZOVANI LJUDI 2. BLIZINA SVEUČILIŠTA I TEHNIČKE SREDNJE ŠKOLE 3. INDUSTRIJA I INDUSTRIJSKA TRADICIJA 4. DOBAR MENADŽMENT KOJI RAZUMIJE PODUZETNIŠTVO I PROCESE RAZVOJA PROIZVODA 5. DEFINIRANA STRATEGIJA RAZVOJA, TE POLITIKA KOJA TO RAZUMIJE I DAJE FINANCIJSKU I OSTALU PODRŠKU

45 PREDUVJETI NUŽNI DA BI TEHNOLOŠKI PARK MOGAO DJELOVATI
1. PODUZETNICI koji se bave visokim tehnologijama- informatika i sl. razvojem proizvoda, inovacijama 2. OPREMLJENA ZGRADA min 1000 m2 priključak na internet, energija, itd. 3. MENADŽMENT razumije tehniku, proizvode, tržište razumije poduzetništvo 4. FINANCIRANJE definirano u Programu poticanja poduzetništva grada, županije,.. 5. PODRŠKA podrška Gradskog poglavarstva definirana u Strategiji razvoja

46 TREBAJU LI IMATI ISTE CILJEVE I DJELOVATI NA ISTI NAČIN?
2.5. TEHNOLOŠKI PARKOVI U HRVATSKOJ I U EUROPI TREBAJU LI IMATI ISTE CILJEVE I DJELOVATI NA ISTI NAČIN?

47 INKUBATORA I TEHNOLOŠKIH PARKOVA
NIJE ISTA ULOGA INKUBATORA I TEHNOLOŠKIH PARKOVA U AUSTRIJI - U I 2007. - U OKOLICI GRAZA I U BURGENLANDU NIJE ISTI STUPANJ RAZVOJA, NIJE ISTA OKOLINA, NISU ISTI RESURSI NA RASPOLAGANJU, NISU ISTI PROBLEMI KOJE TREBA RJEŠAVATI, Pa im niti ciljevi, niti način rada, niti kriteriji izbora poduzetnika ne trebaju biti isti U ZAGREBU I OGULINU U HRVATSKOJ U I 2016. U FRANCUSKOJ I HRVATSKOJ U 2016.

48 TEHNOLOŠKI PARK LJUBLJANA
Oko m2 TEHNOLOŠKI PARK - EISENSTADT Površina m2 Investicija : 55,5 milijuna eura Informacijske i komunikacijske tehnologije privlače poduzetnike iz drugih krajeva i iz drugih država

49 2. Wirtschaftsservice Burgenland AG, Eisenstadt, Austria
  1. Innofinanz - Steiermärkische Forschungs- und Entwicklungsförderungsges.m.b.H, Graz, Austria 2. Wirtschaftsservice Burgenland AG, Eisenstadt, Austria 3. Consorzio per l'AREA di Ricerca Scientifica e Tecnologica di Trieste, Trieste, Italy 4. Business Innovation Centre, BIC Burgenland GmbH, 5. Entwicklungsagentur Kärnten GesmbH, Klagenfurt, Austria 6. Consorzio per l'AREA di Ricerca Scientifica e Tecnologica di Trieste, Trieste, Italy, 7. Entwicklungsagentur Kärnten GesmbH, Klagenfurt, Austria 8. Regione Veneto, Mestre - Venezia, Italy 9. West-Pannon Development Agency, Sopron, Hungary

50 Svaki od tih tehnoloških parkova djeluje na drugačiji način, na svoj način.
Djeluju u skladu: s potrebama grada, kraja, države sa stupnjem razvoja i resursima koje imaju s ciljevima koji su pred njih postavljeni sa svojim mogućnostima sa sposobnostima i znanjem menadžmenta koji ih vodi

51 Hvala na pozornosti