Opiv Blok II - AUTORSKO PRAVO

Презентација на тему: "Opiv Blok II - AUTORSKO PRAVO"— Транскрипт презентације:

1 Opiv Blok II - AUTORSKO PRAVO
Prof. dr Ismet Alija V. ass Haris Hasić, MA Opiv Blok II - AUTORSKO PRAVO

2 Pravni sistem pruža zaštitu na autorsko pravo u trenutku samog nastanka autorskog djela.

3 Autorsko pravo traje ograničeno vrijeme
Autorsko pravo traje ograničeno vrijeme. U Bosni i Hercegovini (kao i u svim drugim evropskim državama), opći rok trajanja autorskog prava iznosi život autora i 70 godina poslije njegove smrti.

4 Isključivo subjektivno autorsko pravo
Ličnopravna ovlaštenja su uglavnom vječna. Opšti rok trajanja (u pravilu na cijeloj planeti) autorskog prava je: kompletan život autora i 70 godina poslije njegove smrti.

5 Drugi tematski blok pojam autorskog djela

6 Definicija autorskog djela
Autorsko djelo jeste indivdidualna odnosno objektivno originalna nematerijalna umna tvorevina nastala kreativnim, intelektualnim djelovanjem ljudskih bića, koja ima duhovni sadržaj odnosno čiji sadržaj je subjektivno originalan, koja ima bilo kakvu formu podobnu za prenos tog sadržaja licima koja nisu autor, te koja se može svrstati u oblast književnosti, nauke ili umjetnosti.

7 Ljudska tvorevina Samo fizičko lice može stvoriti autorsko djelo.
Da bi se određena nematerijalna tvorevina mogla klasifikovati autorskim djelom, ona mora nastati intelektualnim / duhovnim / umnim djelovanjem fizičkog lica. Fizička lica se mogu koristiti svim mogućim pomoćnim sredstvima u postupki nastanka autorskog djela. Životinje i mašine ne mogu stvoriti tvorevinu koja će biti autorskopravno zaštićena.

8 A šta je sa ovom slikom?

9 Šta će biti sa ovom slikom?

10 Tvorevine koje načine životinje ne mogu biti autorskopravno zaštićene (ali mogu po drugim pravnim osnovama)

11 Šta je sa ovim ?

12 Autorsko djelo može stvoriti samo ljudsko biće koji kreativno, intelektualno djeluje da stvori predmetnu umnu tvorevinu, te koji se tada zove autor!

13 Pojam autora

14 Tko može biti autor? Autor može biti svako ljudsko biće.
Autorom se može biti od trenutka rođenja do momenta smrti. Obrazovanost apsolutno ne utiče na sposobnost biti autorom. ZAISP ne stavlja nikakav uslov za autorstvo.

15 Autorstvo i poslovna sposobnost
Poslovna sposobnost nije potrebna da bi lice bilo autorom. Lice koje nema ili kome je oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost može biti autor kao i sva druga lica. Lice koje nema, ili kome je oduzeta poslovna sposobnost ne može slobodno raspolagati autorskim pravom. Nije izvjesno kako se nedostatak poslove sposobnosti odražava na zaštitu moralnih prava autora.

16 Nije moguće ni na koji način i bilo kakvom odlukom oduzeti licu sposobnost da bude autor.

17 Pravna lica i autorstvo

18 Pojam pravnog lica Pravno lice je društvena tvorevina koja je nastala sa određenim ciljem ili svrhom, koja je koherentno organizovana, koja je nastala udruživanjem troje ili više fizičkih, pravnih, te fizičkih ili pravnih lica koji su članovi, i koja ima imovinu različitu od imovine članova, a koja ispoljava pravno relevantnu volju kroz voje organe, i koja je zastupana fizičkim licem koje je zakonski zastupnik pravnog lica.

19 U BiH: Pravno lice ne može biti autor
U BiH: Pravno lice ne može biti autor. Pravno lice ne može biti nosiocem moralnih prava autora. Pravno lice može da bude nosiocem jednog ili višeimovinskih prava autora.

20 U uporednom autorskom pravu
Pravno lice može da bude nosiocem autorskog prava (prvenstveno u onim pravnim sistemima koji ne prepoznaju zasebna moralna prava autora.) Pravno lice, uslovno rečeno, u tim pravnim sistemima se može smatrati autorom. Budući da ne podliježe prirodnoj smrti, u takvim slučajevima autorsko pravo autora pravnih lica traje određeni niz godina nakon nastanka ili objavljivanja autorskog djela u pitanju (obično 70).

21 Diskusija: da li bi pravna lica trebala imati autorska prava u BIH!

22 Pojam duhovne ili intelektualne tvorevine

23 Zašto ja ne volimo izraz „duhovna“ tvorevina

24 Pojam intelektualne tvorevine
Jeste nematerijalno dobro; Zahtjeva kreativno djelovanje za nastanak; Zahtjeva umno ili intelektualno djelovanje za nastanak; Neophodno sadrži tragove uma autora koji ju je stvorio.

25 Književnost, nauka, umjetnost

26 Određenje da li određena intelektualna tvorevina je iz oblasti književnosti jeste činjenično pitanje koje se utvrđuje u svakom konkretnom slučaju! Kako bi vi definisali književnost?

27 Određenje da li određena intelektualna tvorevina je iz oblasti nauke jeste činjenično pitanje koje se utvrđuje u svakom konkretnom slučaju! Kako bi vi definisali nauku?

28 Kao i u prethodna dva slučaja Određenje da li određena intelektualna tvorevina je iz oblasti umjetnosti jeste činjenično pitanje koje se utvrđuje u svakom konkretnom slučaju! Kako bi vi definisali umjetnost?

29 Duhovni sadržaj autorskog djela (subjektivna orgiginalnost a. D.)
Autorsko djelo proizilazi i nastaje iz ljudskog duha i obraća se ljudskom duhu. Aut. dj. predstavlja duhovnu obrada stvarnosti. Duhovni sadržaj autorskog djela jeste trag kreativnog intelektualnog djelovanja autora na stvarnost.

30 Ovo nije zaštićeno

31 A ovo?

32 Duhovna originalnost ne mora da prenosi konkretnu poruku već mora da rezonuje u ličnosti korisnika autorskog djela ličnosti autora tog autorskog djela

33 Određenost forme Forma je određena kada omogućava autoru da sadržaj autorskog djela prenese prema drugim licima. Autorsko djelo ima formu ako može postojati odvojeno od ličnosti autora. Forma je neophodna za bilo koji oblik korištenja autorskog djela. ZAISP ne određuje neku posebnu formu koju intelektualna tvorevina mora imati da bi bila autorskim djelom. Forma obično jeste određeni raspored znakova koje ljudska bića koriste u komunikaciji.

34 Digitalna forma autorskog djela
Intelektualna tvorevina može imati formu digitalnog binarnog zapisa kog ljudska bića ne mogu percipirati (jer je u obliku magnetnog zapisa) i koji nije opšte razumljiv ljudskim bićima (u obliku jedinica i nula). Ono što je bitno jeste da autorsko djelo bude u takvom obliku koji omogućuje prenos sadržaja autorskog djela sa autora na sva druga lica, bez obzira koja odruđa se koristila za takav prenos.

35 originalnost

36 Originalnost je najvažniji kriterij za kvalifikovanje određene intelektualne tvorvine autorskim djelom.

37 orginalnost Jeste individualnost odnosno jedinstvenost autorskog djela. Specifični, individualni, duhovni pečat koji autor ostavlja na autorsko djelo. Razlog zašto pravo priznaje autorskopravnu zaštitu za intelektualnu tvorevinu. Određuje obim autorskopravne zaštite određene intelektualne tvorevine.

38 Pojam originalnosti se sastoji od pojma: objektivne i subjektivne originalnosti!

39 Objektivna originalnost
Jednoznačnost. Identičnost. Objektivna originalnost podrazumjeva da ne postoje dva potpuno identična autorska djela. Zbog prirode autorstva nije vjerovatno da mogu nastati dva apsolutno identična autorska djela. Potpuna objektivna originalnost je nemoguća. „Stojim na ramenima divova.“

40 Subjektivna originalnost
Zasnovana na teoriji slobodnih izbora. Podrazumjeva da se ličnost autora nerazdvojivo i nesumljivo integriše u „tkaninu“ intelektualne tvorevine koja je autorsko djelo, da autor ostavlja neizbrisiv i karakterističan trag na autorsko djelo. Podrazumjeva da taj trag jeste jedinstven i da razlikuje tog autora i to autorsko djelo od svih drugih autora i svih drugih autorskih djela.

41 Teorija slobodnih izbora
Postulira da autorska djela nastaju kao rezultat serije odluka na osnovu slobodnih izbora koje autor donosi prilikom kreativnog, intelektualnog stvaralačkog djelovanja kojim nastaje intelektualna tvorevina.

42 Teorija slobodnih izbora
Izbori koje autori donose moraju biti doista slobodni, odnosno ne smije ih diktirati vrsta djela, forma, okolina, drugo lice, okolnosti, tehnika ili bilo šta drugo. U zavisnosti od slobode izbora i od količine izbora i intelektualna tvorevina će biti više ili manje originalna.

43 Studija originalnosti na primjeru fotografija

44 Studija originalnosti na primjeru fotografija

45 Objektivna i subjektivna originalnost ove fotografije je evidentna.

46 Za klasifikaciju djela autorskim djelom nemaju značaja:
Praktična svrha i iskoristivost djela; Kvalitet, posebno isti mjeren kulturološkim kriterijima Da li je saopštavanje javnosti ili objavljivanje protivno zakonu; Obim; Vrijeme, novčana sredstva ili trud uloženi u stvaranje.

47 Vrste autorskih djela

48 Nota bene! Svaka intelektualna tvorevina koja zadovolji elemente definicije autorskog djela će biti autorskopravno zaštićena bez obzira da li ili ne može se svrstati u određenu kategoriju ili vrstu autorskog djela. Zakonodavac u ZAISP-u samo navodi vrste autorskih djela exempli causa.

49 Pisana autorska djela Književni tekstovi, studije, priručnici, članci i ostali napisi, kao i računarski programi (o njima više malo kasnije)

50 Govorna autorska djela
Govori, predavanja, propovijedi i druga djela iste prirode

51 Dramska, dramsko-muzička i lutkarska djela

52 Koreografska i pantomimska djela

53 Muzička djela sa riječima ili bez riječi

54 Audiovizuelna djela Filmska djela i djela stvorena na način sličan filmskom stvaranju

55 Djela likovne umjetnosti
Crteži, slike, grafike,kiovi i druga djela iste prirode

56 Djela arhitekture Skice, planovi, nacrti i izgrađeni objekti

57 Djela svih grana pirmjenjenih umjetnosti, grafičkog i industrijskog oblikovanja

58 Fotografska djela i djela proizvedena postupkom sličnim fotografskom

59 Kartografska djela

60 Prezentacije naučne, obrazovne ili tehničke prirode
Tehničke skice, planovi, grafikoni, formulai, ekspertize, nalazi vještaka, prezentacije u plastičnom obliku i druga djela iste prirode

61 SASTOJCI AUTORSKOG DJELA
Osnutak autorskog djela, nezavršeno autorsko djelo, naslov autorskog djela, bilo koje druge intelektualne tvorevine, bez obzira na obim i druge karakteristike, koje sačinjavaju sastojke autorskog djela, pod uslovom da predstavljaju individualnu intelektualnu tvorevinu su zaštićeni kao autorska djela.

62 Obim zaštite autorskog djela
Određen je stepenom originalnosti djela. Mogu biti zaštićeni: Dijelovi autorskog djela mogu biti zaštićeni Naslov autorskog djela Imena likova Bilo koji drugi originalni elementi autorskog djela

63 Intelektualne tvorevine i pseudotvorevine
Intelektualne tvorevine su nematerijalna dobra nastala kreativnim, umnim, intelektualnim djelovanjem fizičkih lica, koje sadrže određeni duhovni sadržaj Pseudotvorevine su nematerijalna dobra koja nastaju kao manifestacija i rezultat privrednog djelovanja bilo fizičkih ili pravnih lica.

64 Intelektualne tvorevine izuzete iz autorskopravne zaštite

65 Intelektualne tvorevine su iz autorskopravne zaštite izuzete po svojoj prirodi ili po zakonu.

66 Po svojoj prirodi autorskopravno nisu zaštićeni
Po svojoj prirodi, iz autorskopravne zaštite su izuzete sve intelektualne tvorevine kojima nedostaje jedan ili više elemenata definicije autorskog djela. Tako, intelektualna tvorevina koja nije subjektivno originalna, odnosno koja nema duhovni sadržaj ne može biti autorskopravno zaštićena. Skup intelektualnih tvorevina koje su na ovaj način izuzete iz autorskopravne zaštite nije još konačan. Činjenično je pitanje da li ili ne određena intelektualna tvorevina se može autorskopravno zaštiti. Od pomoći može biti teorija o nivoima apstrakcije.

67 Teorija o nivoima apstrakcije

68 Diskusija: da li bi ili ne, i zašto, ideje trebalo izuzeti iz autorskopravne zaštite?

69 Po zakonu Autorskopravno nisu zaštićeni (čl. 8 ZAISP-A)
Ideje, koncepti, postupci, radne metode, matematičke operacije, načela ili otrkića; Službeni tekstovi iz oblasti zakonodavstva, uprave i sudstva (zakoni, uredbe, odluke, izvještaji, zapisnici, sudske odluke i slično); Politički govori i govori održani tokom sudskih rasprava; Dnevne vijesti ili razne informacije koje imaju karakter kratke vijesti sadržane u obavještenju za štampu; Narodne književne i umjetničke tvorevine.

70 Podjela autorskih djela: Autorska djela se djele na: 1. Izvorna djela 2. Djela prerade i 3. Zbirke

71 Podjela autorskih djela
Izvorno djelo – je autorsko djelo koje u sebi ne sadrži prepoznatljive originalne elemente drugih, ranije stvorenih autorskih djela; Djelo prerade – autorsko djelo koje je originalno ali i u kom su prepoznatljivi karakteristični elementi nekog drugog autorskog djela; Zbirke – Vrsta autorskog djela koje se sastoji od skupa već postojećih autorskih djela ili njihovih dijelova ili drugih podataka, a koje je autorskopravno zaštićeno.

72 Status autorskog djela: Autorsko djelo može biti: 1. Neobjavljeno 2
Status autorskog djela: Autorsko djelo može biti: 1. Neobjavljeno 2. Objavljeno, i 3. Izdato autorsko djelo

73 Neobjavljeno autorsko djelo je jednako zaštićeno kao i objavljeno i izdato autorsko djela!

74 Statusi autorskih djela
Neobjavljeno autorsko djelo je svako autorsko djelo koje nije izašlo iz privatne sfere ličnosti autora, odnosno sa čijim postojanjem javnost nije upoznata. Neobjavljeno autorsko djelo je zaštićeno kao i bilo koje drugo autorsko djelo. Jedino autor pravno može da objavi autorsko djelo.

75 javnost Po članu 2 ZAISP-a javnost jeste skup većeg broja lica koja nisu međusobno povezana rodbinskim vezama ili bilo kojim drugim ličnim vezama

76 Objavljeno autorsko djelo
Objavljeno autorsko djelo jeste svako autorsko djelo sa čijim je postojanjem, autorskim djelovanjem ili djelovanjem lica koje je izričito na takvo djelovanje ovlašteno od strane autora, javnost prvi put upoznata.

77 Izdato autorsko djelo Izdato autorsko djelo jeste svako autorsko djelo koje je u dovoljnom broju primjeraka, sa dozvolom autora ili ovlaštenog lica, stavljen u pravni promet. Šta predstavlja „dovoljan broj primjeraka“ će zavisiti od nekoliko faktora uključujući: djelo, interesovanje javnosti, vrstu djela, kao i druge.

78 Koautorstvo i koautorska djela

79 Koautorstvo Nastaje kada dvoje ili više lica kreativno intelektualno stvaralački, kvantitativno i kvalitativno dovojno podjednako djeluju da stvore određenu autorskopranvo zaštićenu intelektualnu tvorevinu. Potreban je objektivan element stvarne saradnje kao i subjektivan element kolaborativnosti. Lica koja su stvorila koautorsko djelo se nazivaju koautori. Koautori imaju jednaka autorska prava na rezultirajućem autorskom djelu. Autorskog prava koautora povodom tog autorskog djela traju sedamdeset godina poslje smrti posljednjeg koautora. Koautorstvo se može raskinuti u pojedinim slučajevima.

80 Spojena autorska djela djela

81 Spojeno autorsko djelo
Spojeno autorsko djelo jeste autorskopravno zaštićena intelektualna tvorevina koja je nastala mehaničkim spajanjem dva ili više zasebna autorska djela radi zajedničkog iskorištavanja istih.

82 Pitanja?

83 Prezentaciju otvaramo Vama
Prezentaciju otvaramo Vama! DA li želite da zajedno prodiskutujemo o bilo kojoj temi koju smo pokrili u ovom tematskom bloku?