29. SUVREMENA OBILJEŽJA STANOVNIŠTVA I GRADOVI AMERIKE IV. AMERIKA 29. SUVREMENA OBILJEŽJA STANOVNIŠTVA I GRADOVI AMERIKE

Kretanje broja stanovnika i gustoća naseljenosti Latinska Amerika ima brži porast broja stan. od 1750. do 1850. zbog doseljavanja Angloamerika ima brži porast broja stan. od 1850. do 1950. pod utjecajem doseljavanja i gospodarskog razvoja od sredine 20. stoljeća nagli porast broja stanovnika Latinske Amerike, kontrolirano useljavanje u Angloameriku i smanjenje prirodnog prirasta u Latinskoj Americi broj stanovnika se mnogo brže povećavao tako da danas ondje živi oko 610 milijuna stanovnika (2016. g.) u državama Angloamerike danas je oko 354 milijuna stanovnika (2016. g.) gusto naseljena područja umjereno toplih kišnih klima, nizine u umjerenim širinama i visoravni Anda i Srednje Amerike

Prirodna promjena (2010. – 2015.) i dobna struktura stanovništva (2013.) po kontinentima i svijetu   RODNOST U ‰ SMRTNOST PRIRODNA PROMJENA MLADO STAN. (0 – 14 G.) U % ZRELO STAN. (15 – 64 G.) STARO STAN. (65 I VIŠE G.) AZIJA 18 7 11 25 68 AFRIKA 36 10 26 41 56 3 EUROPA 12 -1 15 17 ANGLO- AMERIKA 13 8 5 19 67 14 LATINSKA 6 27 66 AUSTRA- LIJA I OCEA- NIJA 24 65 SVIJET 20

Kretanje broja stanovnika Latinske i Angloamerike

Broj stanovnika ubrzano raste, osobito u gradovima

Gustoća naseljenosti u Sjevernoj i Južnoj Americi 2014. g. Najveću gustoću naseljenosti u obje Amerike imaju dijelovi obala Atlantskog i Tihog oceana, prostori uz Velika jezera u Sjevernoj Americi i Meksička visoravan u Srednjoj Americi. Vrlo velika gustoća naseljenosti posljedica je povoljnih prirodnih uvjeta, prometne dostupnosti prostora i rudnih bogatstava u zaleđu. U Sjevernoj Americi vrlo rijetko su naseljeni hladni sjever te pustinjska i planinska područja na zapadu. Pustinjski poluotok Kalifornija i prašumski Yucatan najrjeđe su naseljeni prostori Srednje Amerike. U Južnoj Americi najrjeđe su naseljene prašumska Amazonija, pustinja Atacama, visoke Ande te hladna i sušna Patagonija.

Rasni, vjerski i jezični sastav stanovništva Angloamerike prevladavaju bijelci (SAD – 72,0 %, Kanada – 87,0 %), manje Afroamerikanaca (SAD – 13,2 %, Kanada – 2,9 %), Hispanoamerikanaca (SAD – 17,4 %, Kanada – 1,2 %) i vrlo malo starosjedioca (uglavnom u rezervatima) (SAD – 1,2 %, Kanada – 4,3 %) najraširenija vjera je kršćanstvo, s vjernicima protestantima (SAD – 46,5 %, Kanada – 24,3 %) i rimokatolicima (SAD – 20,8 %, Kanada – 38,7 %) službeni jezik u SAD-u je engleski (80 %), a u Kanadi engleski (64,8 %) i francuski jezik (21,3 %) (u kan. pokrajini Québec 2011. godine 78,1 % stanovnika govorilo je francuskim jezikom) španjolskim jezikom se služi 13 % stanovnika SAD-a i 1,2 % stanovnika Kanade

Raširenost rasa i jezika u Sjevernoj i Južnoj Americi

Raširenost vjera u Sjevernoj i Južnoj Americi

Rezervat sjevernoameričkih Indijanaca

Udio Hispanoamerikanaca u ukupnom broju stanovnika u SAD-u

Udio Afroamerikanaca u ukupnom broju stanovnika u SAD-u

Udio starosjedioca (%) u ukupnom broju stanovnika u državama Sjeverne i Južne Amerike

Udio bijelaca (%) u ukupnom broju stanovnika u državama Sjeverne i Južne Amerike

Rasni, vjerski i jezični sastav stanovništva Latinske Amerike mestici (36 %) čine najveći udio stanovništva u najviše država (12) bijelci (31 %) prevladavaju u Urugvaju, Argentini, Brazilu, Kostariki i Kubi crnci (7 %) i mulati (8 %) čine većinu stanovništva u otočnom prostoru Srednje Amerike (Haiti, Jamajka, Dominikanska Republika i države u Malim Antilima) starosjedioci (7 %) prevladavaju u Boliviji i Peruu u svim državama prevladavaju rimokatolici, osim u Surinamu i na Jamajci gdje su većina protestanti u 18 država službeni je španjolski, a u Brazilu portugalski jezik

Indijanci u Amazoniji

Veliki gradovi nagli porast gradskog stanovništva u drugoj polovici 20. stoljeća slamovi: sirotinjske gradske četvrti u angloameričkim gradovima favele: sirotinjske gradske četvrti u latinoameričkim gradovima velike aglomeracije: Ciudad de Mexico, New York, São Paulo, Los Angeles, Buenos Aires, Rio de Janeiro, Lima, Chicago i dr. megalopolis BosWash u SAD-u obuhvaća District of Columbia i dijelove 11 saveznih američkih država: Virginia, Maryland, Delaware, Pennsylvania, New Jersey, New York, Connecticut, Rhode Island, Massachusetts, New Hampshire i Maine BosWash se prostire na 2 % teritorija (145 529 km²) gdje ukupno živi 17 % stanovništva (52 332 123) koji ostvaruju 20 % bruto domaćeg proizvoda SAD-a 2010. godine

Megaregije u SAD-u

Ciudad de México (Meksiko) najveći je grad Novog svijeta.

New York (SAD) nalazi se na ušću rijeka Hudson i East river u Atlantski ocean.

Favela Rocinha Rio de Janeiru (Brazil)

Los Angeles (SAD) najveća je aglomeracija u najmnogoljudnijoj američkoj saveznoj državi – Kaliforniji.

São Paulo (Brazil) najveći je grad u Južnoj Americi.

Buenos Aires (Argentina)

Rio de Janeiro (Brazil)

Zaljev Guanabara, mjesto budućeg grada, prvi put su vidjeli portugalski istraživači u ekspediciji koju je vodio Gaspar de Lemos 20. siječnja 1502. godine, odakle i potječe naziv Rio de Janeiro (Siječanjska rijeka). Legenda kaže da su moreplovci ovaj zaljev nazvali rijekom zato što su mislili da je u pitanju rijeka. Međutim, to se teško može dogoditi iskusnim moreplovcima. Istina je da se u to vrijeme riječ rijeka koristila za sve veće vodene površine koje ulaze u kopno.

Bogota (Kolumbija) leži na nadmorskoj visini od 2625 m.