Predstavljanje podataka u računaru

Prikaz teksta – znakovi za tekst Prikaz podataka Prikaz teksta – znakovi za tekst (slova-pismo –ćirilično ili latinično) Prikaz brojeva – cifre (0,1,2,3,4,5,6,7,8,9) ili (I, V, X, C, M ...)

Ponovimo: Memorija Sastoji se od memorijskih ćelija Memorijska ćelija je osnovni dio memorije u koju se može upisati ili iz kojeg se može pročitati neki podatak. Memorijska ćelija može biti naelektrisana (1) i nenaelektrisana (0). Cifre 0 i 1 zapisane u memorijskoj ćeliji zovemo bit Kombinacija 8 bita je bajt

Jedinice za kapacitet memorije 1b 1 bit inforamcija o 0 ili 1 1 B byte 8 bita 1 kB kilobyte 210 B 1.024 B 1MB megabyte 1.024 kB 1.048.576 B 1 GB gigabyte 1.024 MB 1.073.741.824 B 1 TB terabyte 1.024 GB 240 B

Kako se pretstavljaju brojevi, slova, i drugi znakovi? Dogovorom informatičkih stručnjaka i informatičkih konpanija. Dogovor se naziva kodni sistem. Najpoznatiji je ASSCII kodni sistem Pr. Slovo m u binarnim br. 01001101 ili 077 u dekadnim.

Brojni sistemi Sastoje se od skupova znakova (cifri) i pravila za pisanje cifri. Dijele se na pozicijske i nepozicijske (npr. Rimski) Najvažniji sa stanovišta računara su dekadni i binarni brojni sistem

Dekadni brojni sistem Cifre su mu 0,1,2,3,4,5,6,7,8 i 9. Baza je deset (10) Baza nam govori koliko različitih cifara ima brojni sistem (10) Svaka cifra ima svoju težinsku vrijednost. Prva ima najveću, a posljednja najmanju težinsku vrijednost Pr. 342=3˙100+4˙10+2˙1 (3 – stotice, 4 – desetice, 2 – jedinice)

Elektronske komponenete u računaru mogu da razlikuju dva stanja da li ima struje ili nema, pa se rad računara opisuje isključivo binarnim brojnim sistemom.

Binarni brojni sistem Cifre 0 i 1 Baza je dva (2) Spada u pozicione brojne sisteme Svaka cifra ima svoju težinsku vrijednost. Prva ima najveću, a posljednja najmanju težinsku vrijednost Pr. 1010 = 1˙23 + 0˙22 + 1˙21 + 0 ˙20 =1˙8+0˙4+1˙2+0˙1= 10 (10 u dekadnom brojnom sistemu)

Pretvaranje dekadnog broja u binarni Koraci: Dati broj podijelimo brojem 2 Ako djeljenjem nastaje ostatak upisujemo cifru 1, u suprotnom cifru 0 Postupak je završen kada je rezultat dijeljenja jednak 0 Traženi broj ćemo dobiti ispisom ostataka odozdo prema gore 12 (u dek.b.s.) =1100 (u bin.b.s.) ostatak 12 : 2 = 6 6 : 2 = 3 3 : 2 = 1 1 1 : 2 = 0

Pretvaranje binarnog broja u dekadni Primjer 11012 = 1˙23 + 1˙22 + 0˙21 + 1˙20 =1˙8 + 1˙4 + 0˙2 + 1 ˙1 = 8 + 4 + 0 + 1 = 1310

Sabiranje i oduzimanje binarnih brojeva Sva pravila koja vrijede kod osnovnih računskih operacija u dekadnom brojnom sistemu vrijede i u binarnom brojnom sistemu. 0 - 0 = 0 1 - 0 = 1 1 - 1 = 0 10 - 1 = 1 0 + 0 = 0 1 + 0 = 1 1 + 1 = 10 1 + 1 + 1 = 11 1 + 1 + 1 + 1= 100

Primjeri 1111 1111 - 101 + 101 1010 10100 Napomena: Napomena: 1-1=0 ____________ 10100 Napomena: 1+1=10 (piši 0 pamti 1) 1+0=1 +1(koji smo pamtili) 1+1=10 (piši 0 pamti 1) 1+1=10 +1(koji smo pamtili) 10+1=11 (piši 1 pamti 1) 1+1=10 1111 - 101 ____________ 1010 Napomena: 1-1=0 1-0=1 1

Provjera(pretvaranjem u dekadni broj) 11112=1˙23+1˙22+1˙21+1˙20 =1˙8+1˙4+1˙2+1˙1 =8+4+2+1=15 1012=1˙22+0˙21+1˙20 =1˙4+0˙2+1˙1 =4+0+1=5 101002=1˙24+0˙23+1˙22+0˙21+0˙20 =1˙16+0˙8+1˙4+0˙2+0˙1 =16+0+4+0+0=20 15+5=20

Primjeri za samostalan rad Saberi binarne brojeve i izvrši provjeru pretvaranjem brojeva u dekadne 101 i 111 1101 i 11 Oduzmi binarne brojeve i izvrši provjeru pretvaranjem brojeva u dekade 110 i 101 1010 i 101