“OD INOVACIJE DO INOVATIVNOG PODUZETNIŠTVA”

Презентација на тему: "“OD INOVACIJE DO INOVATIVNOG PODUZETNIŠTVA”"— Транскрипт презентације:

1

2 “OD INOVACIJE DO INOVATIVNOG PODUZETNIŠTVA”
FORUM „PODUZETNIŠTVO I INOVACIJE“ mr. Marijan Ožanić, Razvojna agencija Zagreb-TPZ d.o.o. “OD INOVACIJE DO INOVATIVNOG PODUZETNIŠTVA”                               Što su inovacije i zašto poduzetnik treba biti inovativan 4. Međunarodni sajam inovacija, tehničkog stvaralaštva mladih i gospodarstva „INVENTUM ” Ilok, 28. svibnja godine

3 U TEHNOLOŠKOM PARKU ZAGREB MI TO REALIZIRAMO U PRAKSI SVAKI DAN
MNOGI PRIČAJU O INOVACIJAMA, RAZVOJU, KONKURENTNOSTI, PODUZETNIŠTVU SVAKI DAN

4 s tako malo razumijevanja,
INOVACIJE SU NEOBIČNO VAŽNE U GOSPODARSTVU ALI IMA MALO POJMOVA s tako malo razumijevanja, A TAKO MNOGO nerazumijevanja, zloupotrebe, vulgarizacije, manipulacije.

5 TEME PREDAVANJA 1. ŠTO SU TO INOVACIJE ? 2. ZAŠTO NAM TREBAJU INOVACIJE I ZAŠTO PODUZETNIK MORA BITI INOVATIVAN ? 3. ZAŠTO INOVATOR RIJETKO POSTAJE PODUZETNIK? 4. KAKO OD RAZVOJA I ISTRAŽIVANJA DO INOVACIJA 5. KAKO JE TO RADIO TEHNOLOŠKI PARK ZAGREB

6 1. ŠTO SU TO INOVACIJE ?

7 JE NOVOST, UVEDENA PROMJENA KOJA SE UNOSI U POSTOJEĆE STANJE
INOVACIJA JE NOVOST, UVEDENA PROMJENA KOJA SE UNOSI U POSTOJEĆE STANJE S KORISNIM REZULTATOM KREATIVNOST JE PROCES MIŠLJENJA KOJI NAM OMOGUĆUJE DA DOĐEMO DO NOVIH IDEJA INOVACIJA JE REZULTAT KREATIVNOG PROCESA

8 INOVATIVNOST SNALAŽLJIVOST
INOVATIVNOST (NI)JE SNALAŽLJIVOST INOVATIVNOST STVARA NEŠTO NOVO SNALAŽLJIVOST ZAOBILAZI POSTOJEĆA PRAVILA I KRŠI POSTOJEĆE NORME U OSOBNOM INTERESU

9 Inovacija ne mora biti izum, ali izum mora biti inovacija.
OSNOVNA PODJELA INOVACIJA Inovacija ne mora biti izum, ali izum mora biti inovacija. - originalno i novo rješenje 1. IZUMI inovacija na proizvodu, tehnologiji,.. inovirani proizvod 2. TEHNIČKA UNAPREĐENJA 3. UNAPREĐENJA RADA inovacija na poslovnim i proizvodnim procesima

10 TEMELJI STRUKTURE TVARI
U NAŠOJ POVIJESTI IMAMO MNOGO VELIKIH INOVATORA I IZUMITELJA 1. FAUST VRANČIĆ, PRVI PADOBRAN I MNOGO VIZIONARSKIH KONSTRUKCIJA JEDAN OD NAJVEĆIH UMOVA SVOG VREMENA 2. RUĐER BOŠKOVIĆ, TEORIJA PRIRODNE FILOZOFIJE TEMELJI STRUKTURE TVARI I ATOMSKE FIZIKE 3. DAVID SCHWARTZ, PRVI UPRAVLJIVI ZRAČNI BROD DURALUMINIJ 4. IVAN VUČETIĆ, SUVREMENA DAKTILOSKOPIJA 5. SLAVOLJUB PENKALA, MEHANIČKA OLOVKA, AVION, TERMOFOR, TERMOS BOCA,…. NAJVEĆI OD NAJVEĆIH 6. NIKOLA TESLA,

11 MODERAN PISAĆI PRIBOR U SVIJET JE KRENUO IZ ZAGREBA 1906. GODINE
EDUARD PENKALA PATENTIRAO JE PENKALU PRVU MEHANIČKU OLOVKU NA SVIJETU NAKON TOGA PATENTIRAO JE NALIV-PERO TO NIJE PRIJEVOD NJEMAČKE RIJEČI FULFEDER, VEĆ JE OBRATNO DA NE DOĐE DO IZLIJEVANJA TINTE U DŽEP KAPUTA PENKALA JE IZUMIO KNIPS (JAHAČ)

12 CJELOVITI INOVACIJSKI SUSTVAV KOJIM ĆE SE POTICATI STVARANJE INOVACIJA
PREMA TOME TKO IH KREIRA I GDJE SE STVARAJU INOVACIJE MOŽEMO PODIJELITI NA: TREBA ORGANIZIRATI CJELOVITI INOVACIJSKI SUSTVAV KOJIM ĆE SE POTICATI STVARANJE INOVACIJA NA SVIM TIM PODRUČJIMA INOVACIJE INDIVIDUALNIH INOVATORA 2. INOVACIJE PODUZETNIKA INOVACIJE KAO REZULTAT ORGANIZIRANOG RAZVOJA UNUTAR PODUZEĆA INOVACIJE I UNAPREĐENJA ZAPOSLENIKA UNUTAR PODUZEĆA INOVACIJE KAO REZULTAT ZNANSTVENIH ISTRAŽIVANJA ZNANSTVENIH INSTITUCIJA

13 INOVACIJE TREBA POTICATI ORGANIZIRANO
KROZ NATJEČAJE - za najbolje inovacije PREDAVANJA IZLOŽBE UČENIČKE INKUBATORE KOD MLADIH U SREDNJOJ ŠKOLI NA FAKULTETIMA KOD PODUZETNIKA KROZ NATJEČAJE MINISTARSTVA ZA FINANCIRANJE PROJEKATA I EU FONDOVE KOD ZNANSTVENIKA UNUTAR PODUZEĆA KROZ PRAVILNIKE PODUZEĆA ZA OSTVARENE UŠTEDE

14 2. ZAŠTO NAM TREBAJU INOVACIJE ZAŠTO PODUZETNIK MORA BITI INOVATIVAN?

15 DA BISMO BILI KONKURENTNI
NE ZATO DA BISMO PUTOVALI NA SVJETSKE IZLOŽBE INOVACIJE I RAZVOJ TREBAJU NAM SAMO ZATO DA BISMO BILI KONKURENTNI NA SVJETSKOM TRŽIŠTU I VJESILI NAGRADE NA ZID

16 ŠTO JE KONKURENTNOST PROIZVODA ?
KONKURENTNOST JE MJERA SPOSOBNOSTI PO KOJOJ JE NAŠ PROIZVOD ( ILI USLUGA) NA TRŽIŠTU BOLJI OD DRUGOG PROIZVODA (ILI USLUGE)

17 KONKURENTSKA SPOSOBNOST POSTIŽE SE
ŠTO ZNAČI BOLJI ? KONKURENTSKA SPOSOBNOST POSTIŽE SE 1. KVALITETOM PROIZVODA 2. ROKOM ISPORUKE 3. TEHNIČKOM I INOVACIJSKOM RAZINOM PROIZVODA 4. UGLEDOM NA TRŽIŠTU 5. CIJENOM

18 DOBRA STRANA INOVACIJA
Komparativna prednost u odnosu na konkurenciju LOŠA STRANA INOVACIJA Veliki troškovi razvoja Tržište ne poznaje proizvod pa nema potražnje Veliki troškovi promidžbe i stvaranja potražnje

19 KOJA IMAJU KONKURENTNE PROIZVODE
KOD NAS IMA MALO PODUZEĆA - koja se bave proizvodnjom JOŠ MANJE IH IMA - koja rastu i razvijaju se A JOŠ MANJE IH IMA - koja stvaraju nove proizvode A JAKO MALO IMA ONIH - koja te nove proizvode mogu izvesti IMA JAKO MALO PODUZEĆA KOJA IMAJU KONKURENTNE PROIZVODE

20 IZVOZNU KONKURENTNOST
ZATO TREBAMO INOVATIVNE PROIZVODE KOJI SU REZULTAT VLASTITOG RAZVOJA, JER JE TO PREDUVJET ZA NAŠU IZVOZNU KONKURENTNOST

21 PRAVILO INOVATIVNOG POSLOVANJA
ZA SVAKOG PODUZETNIKA SVE ŠTO SE SADA RADI MOŽE SE UČINITI I NA BOLJI NAČIN TO JE ZADATAK INOVACIJA ZATO PODUZETNIK MORA BITI INOVATIVAN AKO TO NE UČINITE VI, VAŠA KONKURENCIJA SIGURNO HOĆE

22 I ZA TO IH TREBA NAGRAĐIVATI
U GOSPODARSKOJ KRIZI TREBA MNOGO RADITI NA SMANJENJU TROŠKOVA I U PODUZEĆU TREBA POKRENUTI AKCIJU TAKVE AKCIJE SU NEKADA DAVALE ZNAČAJNE REZULTATE MOTIVIRANJA SVIH ZAPOSLENIKA DA RAZMIŠLJAJU O UŠTEDAMA I INOVATIVNIM UNAPREĐENJIMA U POSLOVANJU SADA SU NA TO SVI ZABORAVILI I ZA TO IH TREBA NAGRAĐIVATI

23 NEKADAŠNJA ISKUSTVA PRIJEDLOZI INOVACIJA I UNAPREĐENJA
KOJI SU DOŠLI IZ RADIONICA OSTVARIVALI SU VELIKE UŠTEDE I SMANJENJE TROŠKOVA. MENADŽERI BI TREBALI POTAKNUTI I SEBE I SVOJE LJUDE DA STALNO RAZMIŠLJAJU O SVOM POSLU NA KREATIVAN NAČIN

24 SUSTAV ZA POTICANJE INOVACIJA U PODUZEĆIMA MOŽE DONIJETI VELIKE UŠTEDE
I MOTIVIRATI KREATIVNE LJUDE, ALI ZATO SUSTAV TREBA UVODITI OPREZNO I TREBA PRECIZNO RAZRADITI PRAVILNIKE KOJI ĆE DEFINIRATI KRITERIJE I SUSTAV NAGRAĐIVANJA INOVATORA MOŽE STVORITI NEZADOVOLJSTVO, IZAZVATI SUKOBE, PROUZROČITI PROBLEME MOŽE IZAZVATI VELIKE NESPORAZUME ZBOG KLASIČNE DVOJBE “ŠTO TI JE POSAO, ŠTO TI NIJE POSAO”

25

26

27 ZAŠTO ZATO ZAŠTO ZATO ZAŠTO ZATO DA ZAKLJUČIMO
nam trebaju inovativni proizvodi? ZATO jer je inovativnost temelj konkurentnosti na svjetskom tržištu. ZAŠTO nam trebaju poduzeća temeljena na znanju? ZATO da stvaraju inovativne proizvode na području visokih tehnologija. ZAŠTO naši proizvodi trebaju biti konkurentni na svjetskom tržištu? ZATO da ih možemo izvoziti.

28 ZAŠTO ZATO ZAŠTO ZATO trebamo izvoziti svoje proizvode?
jer previše uvozimo, a malo izvozimo. ZAŠTO to trebamo promijeniti? ZATO jer ako samo uvozimo, a malo izvozimo nećemo izaći iz krize. imat ćemo nizak standard, djeca će nam se iseljavati i bit ćemo kolonija.

29 3. ZAŠTO INOVATOR TEŠKO (I RIJETKO) POSTAJE PODUZETNIK

30 INOVACIJE DO PROIZVODA
PUT OD INOVACIJE DO PROIZVODA KOJI SE MOŽE KOMERCIJALIZIRATI I POSTATI USPJEŠAN PODUZETNIČKI PROJEKT JE DUGOTRAJAN, MUKOTRPAN, NEIZVJESTAN, TRNOVIT I SKUP

31 RAZVOJA NOVOG, INOVATIVNOG PROIZVODA
PROCES RAZVOJA NOVOG, INOVATIVNOG PROIZVODA

32 INOVACIJA PODUZETNIŠTVO
IZRADA PROTOTIPA MNOGO RIZIKA inovacija ispitivanje prototipa MOGUĆI NEUSPJESI INOVACIJA JE SAMO MALI DIO PROCESA ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA NUĐENJE MNOGO POTROŠENOG NOVCA UGOVARANJE OSTALI DIO JE PODUZETNIŠTVO IZRADA NULTE SERIJE ANALIZA POVRATNIH INFORMACIJA ORGANIZIRANJE PROIZVODNJE

33 TO JE STRAŠNO TEŽAK PUT Taj put može proći samo onaj
tko jako vjeruje u tu inovaciju A to je jedino inovator (Nitko drugi ne vjeruje u njegovu inovaciju) ZATO VRLO RIJETKO INOVATOR MOŽE PRODATI NEKOME SVOJU INOVATIVNU IDEJU.

34 ISKUSTVO S INOVATORIMA
Inovator najčešće nikad ne postane poduzetnik, ali poduzetnik da bi uspio na tržištu mora biti inovator. ZAKLJUČAK : TREBA VIŠE POMAGATI PODUZETNIKE INOVATORE, A MANJE INDIVIDUALNE INOVATORE

35 OD RAZVOJA I ISTRAŽIVANJA
4. KAKO OD RAZVOJA I ISTRAŽIVANJA DO INOVACIJA

36 VISOKIM I SREDNJE VISOKIM
Gospodarstvo znanja temelji se na: Za IZVOZNO orijentirano gospodarstvo NUŽNO JE Gospodarstvo znanja U GOSPODARSTVU ZNANJA VEOMA JE VAŽNO AKADEMSKO PODUZETNIŠTVO Naše fakultete to ne zanima, niti znaju što je to. Inovativnim proizvodima proizvedenih na temelju vlastitog razvoja Efikasnim proizvodnim procesima Obrazovanoj radnoj snazi Znanstvenim istraživanjima koja se mogu komercijalizirati Za UVOZNO orijentirano gospodarstvo NIJE POTREBNO Gospodarstvo znanja GOSPODARSTVO ZNANJA SE U OSNOVI TEMELJI NA VISOKIM I SREDNJE VISOKIM TEHNOLOGIJAMA

37 znanstvena unapređenja” znanosti i poduzetništva.
Stalno se ističe da nedovoljno ulažemo u razvoj Ali, nije dovoljno samo ulagati u znanost Ne postoji automatizam između ulaganja u znanost i gospodarskog razvoja Europski paradoks, 1995. Za razvoj zemlje je važnija, od samog ulaganja u znanstvena istraživanja, „njena sposobnost da eksploatira tehnički i komercijalno znanstvena unapređenja” PODUZEĆA KOJA TO ZNAJU SU NA ZNANJU UTEMELJENA PODUZEĆA Gospodarstvo znanja nastaje integracijom znanosti i poduzetništva. NIJE DOVOLJNO SAMO ULAGATI U ZNANOST. TREBA ZNATI I MOĆI ZNANSTVENA DOSTIGNUĆA KOMERCIJALIZIRATI

38 HRVATSKIM INOVACIJSKIM SUSTAVOM
VAŽNU ULOGU U GOSPODARSTVU TREBAO BI IMATI „HIS” HRVATSKIM INOVACIJSKIM SUSTAVOM TREBALI BISMO POVEZATI, ORGANIZIRATI I USMJERITI SVE NAŠE RESURSE PREMA OSTVARIVANJU KONKURENTOSTI I POVEĆANJU IZVOZA CILJ HISA JE KAPITALIZACIJA ZNANJA PRETVARANJE ZNANJA I ZNANSTVENIH DOSTIGNUĆA U NOVU GOSPODARSKU VRIJEDNOST

39 KROZ ORGANIZIRANI SUSTAV, „HRVATSKI INOVACIJSKI SUSTAV”, TREBAJU BITI
SVE INSTITUCIJE KROZ ORGANIZIRANI SUSTAV, „HRVATSKI INOVACIJSKI SUSTAV”, TREBAJU BITI LOGISTIKA U FUNKCIJI STVARANJA PROIZVODA KONKURENTNOG NA SVJETSKOM TRŽIŠTU POSEBNO VAŽNU ULOGU U POTICANJU, VOĐENJU I ORGANIZIRANJE PROCESA STVARANJA PODUZETNIČKIH INOVACIJA TREBAJU IMATI TEHNOLOŠKI PARKOVI

40 OVAKAV BI TREBAO BITI SUSTAV
HRVATSKI INOVACIJSKI SUSTAV IDEALISTIČKA SLIKA FAKULTETI KOMORE SAVEZI INOVATORA OVAKAV BI TREBAO BITI SUSTAV INSTITUCIJE MINISTARSTVA KONKURENTAN PROIZVOD centri centri INSTITUTI VELIKA PODUZEĆA NARUČITELJI TEHNOPARKOVI I INKUBATORI BICRO

41 U STVARNOSTI FAKULTETI KOMORE INSTITUCIJE INSTITUTI SAVEZI INOVATORA
KONKURENTAN PROIZVOD INSTITUTI TEHNOLOŠKI PARKOVI VELIKA PODUZEĆA

42 Mnogo se govori o raznim programima, ali
INOVACIJSKA POLITIKA: nije potaknula razvoj istraživačkog sektora u industriji - ulaganje industrije u I&R iznosi oko 0,4% BDP-a - samo 15% istraživača je u proizvodnom sektoru - HIS nije utjecao na tehnološki i inovativni kapacitet poduzeća Znanstvenici se ocjenjuju samo prema objavljenim člancima, a ne primjenjivim rezultatima Poduzeća i njihov interes nisu u središtu HIS-a, iako su poduzeća, a ne istraživački instituti i sveučilište, pokretači gospodarskog razvoja.

43 INOVACIJSKA POLITIKA U HRVATSKOJ JE FRAGMENTIRANA I PARCIJALNA,
PROGRAMI : nisu povećali konkurentnost niti razinu inovativnosti hrvatskog gospodarstva INOVACIJSKA POLITIKA U HRVATSKOJ JE FRAGMENTIRANA I PARCIJALNA, JER DRŽAVNA TIJELA NISU KOORDINIRANA I SVATKO VODI SVOJU POLITIKU

44 POSLIJE SU SVI PROJEKTI
JEDAN PRIMJER ISKUSTVO S PROJEKTOM “TEST” MINISTARSTVA ZNANOSTI – financiranje znanstvenih projekata s ciljem komercijalizacija sudionici su zadovoljili sve propozicije natječaja (predložili su razvoj nove tehnologije do faze prototipa/pred-komercijalne faze) projekti su imali komercijalni potencijal; ALI SVE JE PROVEDENO SUPER KOREKTNO I PO PROPISIMA do komercijalizacije (uglavnom) nije došlo -rezultati TEST-a su pretežito znanstveni rezultati, a ne komercijalni. Samo oko 15% projekata se pokušalo komercijalizirati. POSLIJE SU SVI PROJEKTI POSLOVNO PROPALI !!!!!!!

45 TEHNOLOŠKI PARK ZAGREB
4. KAKO JE TEHNOLOŠKI PARK ZAGREB POTICAO I RAZVIJAO INOVATIVNOST I KONKURENTNOST PROIZVODA

46 PO OSTVARENIM REZULTATIMA U RAZVOJU PROIZVODA I INOVACIJAMA BILI SMO
TEHNOLOŠKI PARK ZAGREB PRVI TEHNOLOŠKI PARK, PODUZETNIČKI INKUBATOR ZA VISOKE TEHNOLOGIJE U HRVATSKOJ - OSNOVAN GODINE PO OSTVARENIM REZULTATIMA U RAZVOJU PROIZVODA I INOVACIJAMA BILI SMO JEDAN OD NAJBOLJIH TEHNOLOŠKIH PARKOVA SREDNJE EUROPE 2. PODUZETNIČKI INKUBATOR S NAJDUŽIM STAŽOM 3. NAJVEĆA KONCENTRACIJA PODUZETNIKA NA PODRUČJU RAZVOJA I VISOKIH TEHNOLOGIJA 4. NAJVEĆA KONCENTRACIJA PODUZETNIKA INOVATORA 5. NAJVEĆI BROJ RAZVIJENIH NOVIH PROIZVODA

47 PODUZETNIKE SMO PRATILI
TIJEKOM CIJELOG ŽIVOTNOG CIKLUSA RASTA I RAZVOJA PODUZEĆA I PROCESA RAZVOJA NOVIH PROIZVODA I PRIJE ULASKA U TEHNOLOŠKI PARK I NAKON ULASKA U TEHNOLOŠKI PARK

48 NAKON ULASKA U TEHNOPARK
DJELOVANJE TEHNOPARKA PODUZETNIKA TREBA PRATITI KROZ SVE FAZE RAZVOJA ZRELOST IZVAN TEHNOPARKA informiranje motiviranje pripremanje selektiranje ODRASTANJE DJETINJSTVO Neke naše poduzetnike pratili smo još iz vremena dok su bili u srednjoj školi

49 TEHNOLOŠKI PARK JE POMAGAO PODUZETNICIMA
U SVAKOM SEGMENTU KONKURENTNOSTI ZA KVALITETU PROIZVODA uspostava sustava kvalitete iso 9000, obrazovanje, mentorstvo i savjetovanje testiranje i certificiranje proizvoda ZA TEHNIČKU I INOVACIJSKU RAZINU subvencioniranje troškova razvoja i inovacija, nastupi na izložbama ZA UGLED NA TRŽIŠTU uz podršku i autoritet tehnološkog parka medijska promocija - tv, časopisi, radio…

50 REZULTATI TEHNOLOŠKOG PARKA
10 PATENATA

51 PROSJEČNO TRAJANJE BORAVKA U TPZ-U NAJMLAĐI PODUZETNIK JE IMAO
DO JE KROZ TEHNOLOŠKI PARK PROŠLO 50 MALIH PODUZEĆA PROSJEČNO TRAJANJE BORAVKA U TPZ-U 5.7 GODINA NAJMLAĐI PODUZETNIK JE IMAO 24 GODINE

52 IZVOZ U 48 ZEMALJA SVIJETA
25 – 40 NOVIH PROIZVODA GODIŠNJE IZVOZ U 48 ZEMALJA SVIJETA PRVI INOVATIVNO-RAZVOJNI CLUSTER

53 USPOSTAVLJALA SU ISO-SUSTAV U TPZ-U
13 CERTIFIKATA ISO 9001:2000 ZA PODUZEĆA U TPZ-U 77 PODUZEĆA IZ ZAGREBA USPOSTAVLJALA SU ISO-SUSTAV U TPZ-U 4.308 POLAZNIKA NA 246  SEMINARA

54 PODUZETNICI SU DOBILI BROJNE
NAGRADE I PRIZNANJA ZA SVOJE INOVACIJE ZLATNA KUNA NAGRADA HRVOJE POŽAR INPEX PITTSBURGH EUREKA BRUXELESS LOS ANGELES KUALA LUMPUR LONDON MOSKVA INOVA ZAGREB PREKO 160 NAGRADA

55 U KONAČNICI ON JE UVIJEK
ISKUSTVO PODUZETNIKA-INOVATORA BEZ OBZIRA KOLIKO DOBIVA (ILI NE DOBIVA) RAZUMIJEVANJA U KONAČNICI ON JE UVIJEK POTPORE NOVACA PODRŠKE

56 HVALA NA POZORNOSTI