Globalizacija, kultura, gospodarstvo

Презентација на тему: "Globalizacija, kultura, gospodarstvo"— Транскрипт презентације:

1 Globalizacija, kultura, gospodarstvo
Sveučilište J.J. Strossmayer u Osijeku Ekonomski fakultet u Osijeku Globalizacija, kultura, gospodarstvo Vrijeme interkulturalne komunikacije Akad. godina 2016./2017.

2 Međuovisno globalno društvo
Svijet se mijenja neusporedivom brzinom, zahtjeva brze prilagodbe razvijajućoj tehnologiji i promjenjivim društvenim uvjetima. Svijet postaje sve povezaniji: naš život ovisi o događajima i ljudima ‘negdje drugdje’. Svijet kao paukova mreža

3 Interkulturalna suradnja
Globalizacija se najčešće fokusira na ekonomske prednosti (i/ili nedostatke) i stvaranje međuvosinosti. Globalno društvo se ne suočava samo s ekonomskim posljedicama globalizacije već i s društvenim ekološkim humanitarnim i pravnim političkim sigurnosnim izazovima.

4 Izazovi Ekološki izazovi Društveni izazovi Rast svjetskog stanovništva
Masovne migracije Urbanizacija Interkulturalna integracija Starenje stanovništva / smanjivanje prirodnog priraštanja Natjecanje za prirodne resurse Sirovine Nedostatak vode Oskudnost hrane Morski resursi Promjene u okolišu /degradacija

5 Pomoć kod prirodnih i drugih katastrofa Transnacionalni zločin
Politička pitanja Humanitarna i pravna suradnja Kontrola bolesti Pomoć kod prirodnih i drugih katastrofa Transnacionalni zločin Cyber zločin Intelektualno vlasništvo Međunarodni pravni sustav Znanstveno unapređenje etike Pitanja ljudskih prava

6 Sigurnosna pitanja Oružje za masovno uništenje Terorizam i gusarstvo
Mirovne misije Moguće prijetnje Sektaške i etničke tenzije Novoprobuđeni nacionalizam Sporna teritorijalna pitanja

7 Tehnologija Informacijska tehnologija (IT) je globalizirala i demokratizirala pristup infomacijama. Uz minimalne troškove se može povezati na Internet gotovo svuda u svijetu. Nova mantra: „Ne znam, ali ću pogledati!” Sposobnost komunikacije između ljudi diljem svijeta izvor je kohezije, ali i polarizacije. Primjeri: Euromaidan protesti u Ukrajini, ISIS i društvene mreže, Google translator Globalno predavanje (eng. Global Class), učenje na daljinu na prestižnim sveučilištima (MIT, Harvard, Yale)

8 Interkulturalna komunikacija
Dva različita pojma: multikulturalnost vs. interkulturalnost Interkulturalnost pretpostavlja multikulturalnost. Interkulturalna komunikacija je proces slanja i primanja poruka između ljudi koji zbog svojih kulturnih tradicija mogu različito interpretirati verbalne i neverbalne signale. Interkulturalna komunikacija zahtjeva razvijanje interkulturalne svjesnosti.

9 Razvijanje interkulturalne svjesnosti
Angažirati se u interkulturalnoj komunikaciji je kompleksna aktivnost. Postoji pet upozorenja koja pojašnjavaju krucijalnu vezu između kulture i komunikacije. Treba biti svjestan: Individualne posebnosti Opasnosti pretjeranog generaliziranja Potrebe za objektivnošću Potrebe za kompromisom Mita o vjerovanju kako je komunikacija lijek za sve <interkulturalna komunikacija je proces slanja i primanja poruka između

10 Individualna posebnost
Iako dijele istu kulturu, svaki čovjek je više od svoje kulture. Vrijednosti i ponašanja određene kulture ne moraju biti vrijednosti i ponašanja svakog pojedinca unutar iste kulture. Primjer: „Idem na automobilsku utrku popodne!” različiti stavovi Suigra kulture i osobnosti: Osobnost se sastoji od karakteristika koje su jedinstvene za svakog pojedinca. Djelomično su urođene (genetika) djelomično su naučene (kultura).

11 Generaliziranje Bezbroj primjera:
Kada kažemo da npr. svi Amerikanci jedu fast food, ili kako Oktobarfest dokazuje kako svi Njemci vole pivo i kobasice, onda generaliziramo. Kada kažemo kako je francusko vino, bolje od talijanskog, onda isto generaliziramo. Kulturalne generalizacije su uobičajene i lako se upada u njihovu zamku: Kada generaliziramo, dozvoljavamo da nekoliko primjera predstavlja čitavu grupu događaja, ljudi, iskustava. Generaliziranje je popularno jer je jednostavno, a kada se dovoljno puta ponavlja postaje samo po sebi razumljivo.

12 Generaliziranje i stereotipovi nisu sinonimi.
Stereotipovi = uvjerenja da gotovo svi članovi neke grupe imaju zajedničke i istovjetne osobine uz neopravdano zanemarivanje stvarnih razlika među njima. Mogu biti pozitivni i negativni. Stereotipi su nekorisni kada su netočni. Predrasude = negativni ili neprijateljski stav i osjećaji prema ljudima, temeljeni isključivo na njihovoj pripadnosti određenoj grupi Svaka grupa može biti metom predrasuda Bilo koji aspekt može biti pogodan za predrasudu (dob, spol, nacionalna pripadnost, boja kose…) Stereotipi mogu razviti predrasude. Stereotipi se koriste za opravdavanje predrasuda prema vanjskoj grupi. Koje stereotipove prepoznajete u svojoj okolini?

13 Kognitivna disonanca Leon Festinger je postavio teoriju kognitivne disonance: predstavlja nelagodu koju pojedinac osjeća kada ima istovremeno dva kontradiktorna uvjerenja, ideje ili vrijednosti ili se suočava s informacijama koja ne podržavaju postojeća uvjerenja, ideje ili vrijednosti Odnosi: Konsonantni odnos – kada su dvije kognicije ili ponašanja u međusobnom skladu – npr. na dijeti sam i naručim salatu Irelevantni odnos – dvije kognicije su nepovezane – npr. na dijeti sam i isprobavam cipele Disonantni odnos – dvije kognicije su u neskladu – npr. na dijeti sam i jedem hamburger

14 Objektivnost Objektivnost (lat.), stvarnost, predmetnost; pren pravednost, nepristranost, nepostojanje predrasuda Sama definicija naglašava poteškoće u komuniciranju s drugim ljudima suspendirajući vlastite sudove. Interkulturalna komunikacija: pristupate drugima iz perspektive vlastite kulture. Zamka: etnocentrizam = uvjerenje kako je vlastita kultura superiornija u odnosu na druge (Ferraro i Andreatta, 2010)

15 Kompromis u interkulturalnoj komikaciji
Znanje o interkulturalnosti neće eliminirati kulturalni konflikt. Izvor konflikta: Razlike između nas i drugih pojedinaca. Unutarnji konflikt koji je rezultat potrebe donijeti odluke kada se suočavamo s kulturalno različitim uvjerenjima, vrijednostima ili protokolima ponašanja.

16 Komunikacija nije univerzalno rješenje
Komunikacija je vrijedno oruđe u rješavanju mnogih interpersonalnih situacija, međutim ona ne može riješiti sve probleme. Primjećujete kako neki sudionici u međusobnom odnosu imaju česti nepomirljive razlike. To ne smije umanjivati entuzijam oko savladavanja i razvijanja vještina za interkultralnu (poslovnu) komunikaciju. … posebno ne za buduće menadžere! 

17 Kultura i poslovna zajednica (business)
Poslovni ljudi često misle kako danas u ‘smanjujućem’ svijetu, kulturne razlike nisu više tako značajne. Pogrešno razmišljanje: poslovna odjela čine ljude istima slično poslovno okruženje čini ljude da razmišljaju isto. U globalnom svijetu postoji široki spektar kulturalnih razlika, a to bitno utječe i na način poslovanja.

18 Utjecaj kulture Max Weber: kultura utječe na stilove upravljanja (1930) i poslovne sustave: Kultura utječe na: Dinamiku posla Poslovni protokol – susret fizičkog i verbalnog Odlučivanje i pregovaranje Upravljanje zaposlenicima i projektima Sklonost preuzimanju rizika Marketing, prodaja, distribucija…

19 Globalizacija i menadžment
Globalni menadžment = menadžment u organizacijama s poslovnim interesima u više od jedne zemlje Globalne korporacije: MNC preko granica Transnacionalne korporacije: MNC na bezgraničnom teritoriju Globalna radna snaga Konkurencija s kandidatima širom svijeta Teže dobiti mjesto Globalni menadžer Svjestan događaja / događanja na međunarodnoj sceni i učinaka tih na gospodarstvo i društvo Kompetentan raditi s ljudima iz različitih kultura. PepsiCo is available in nearly 200 countries svijet kao globalno radno mjesto

20 Globalizacija, menadžment i kultura
Zajednički skup uvjerenja, vrijednosti i obrazaca ponašanja uobičajen za jednu grupu ljudi Kulturalni šok Konfuzija i neugoda koju osoba doživi u nepoznatoj kulturi Kulturalna inteligencija Sposobnost prilagođavanja i usklađivanja s novim kulturama Etnocentrizam Tendencija smatrati vlastitu kulturu kao superiornu drugim