STRUKTURA, EVOLUCIJA I INSTITUCIJE EU

Презентација на тему: "STRUKTURA, EVOLUCIJA I INSTITUCIJE EU"— Транскрипт презентације:

1 STRUKTURA, EVOLUCIJA I INSTITUCIJE EU
Prof. dr. sc. Tamara Ćapeta Prof. dr. sc. Iris Goldner Lang Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

2 MOTIVI EUROPSKE INTEGRACIJE
Sigurnost i mir i želja da se Njemačka drži pod kontrolom integriranjem unutar Europe Stvaranje zajedničkog tržišta Gospodarsko blagostanje Samostojnost u odnosu na nove svjetske supersile (SAD/SSSR) Stvaranje demokratskog identiteta Europe i alternative totalitarizmu i nacionalizmu - Koji motivi su ostali isti a koji su promijenjeni, koji ciljevi su ostvareni?

3 CHURCILLOV GOVOR- ZÜRICH, 1946
“Prvi korak u ponovnom osnivanju europske obitelji mora biti partnerstvo između Francuske i Njemačke. Samo na taj način Francuska može ponovno preuzeti moralno vodstvo Europe. Nema oživljavanja Europe bez duhovno snažne Francuske i duhovno snažne Njemačke. Struktura Sjedinjenih europskih država, ako će biti solidno i pravilno izgrađena, smanjit će važnost materijalne snage pojedinih država. Manje države bit će jednako vrijedne kao i velike i gradit će svoje dostojanstvo na doprinosima zajedničkom cilju.”

4 SCHUMANOVA DEKLARACIJA, 1950. GODINA
Francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman 9. svibnja godine predstavio je prijedlog ujedinjenja proizvodnje ugljena i čelika Francuske i Njemačke što je dovelo do stvaranja Europske zajednice za ugljen i čelik i čime je stvoren politički okvir za buduću europsku naddržravnu zajednicu - Europsku uniju

5

6 OSNIVAČKI UGOVORI 1951. Europska zajednica za ugljen i čelik
(ugovor istekao 2002.) 1957. Europska ekonomska zajednica 1957. Europska zajednica za atomsku energiju (Euratom) 1992. Europska unija (Ugovor iz Maastrichta)

7 Kako se mijenjaju Osnivački ugovori EU
Međuvladina konferencija - šefovi država i vlada članica EU usuglase i potpišu tekst amandmana Amandmani stupaju na snagu jedino ako ih ratificiraju sve države članice Postupak ratifikacije – relevantni Ustavi pojedinih članica

8 IZMJENE OSNIVAČKIH UGOVORA
Jedinstveni europski akt, 1986. na snazi 1. srpnja 1987. Maastricht, 1992. na snazi 1. studenog 1993. Amsterdam, 1997. na snazi 1. svibnja 1999. Nica, 2001. - na snazi 1. veljače 2003. Lisabon, 13. prosinca 2007. - na snazi 1. prosinca 2009.

9 “VALOVI PROŠIRENJA” EU
1951 Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Luksemburg i Nizozemska (EZUČ) (1957 EEZ i EURATOM) 1973 Danska, Irska i Velika Britanija 1981 Grčka 1986 Portugal i Španjolska 1995 Austrija, Finska i Švedska 2004 Cipar, Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Malta, Poljska, Slovenija, Slovačka, 2007 Bugarska i Rumunjska 2013 Hrvatska

10 RAZDOBLJA NAPRETKA I KRIZA
1950-te – sredine 1960-ih – počeci (EZUČ → napuštanje EOZ-a i EPZ-a → EEZ i Euratom) Sredina 1960-tih – 1986 – kriza (“Kriza prazne stolice” → luksemburški kompromis → Jedinstveni europski akt 1987.) 1986 – 1993 – uspjeh (Ugovor iz Maastrichta – stvaranje EU) 1993 – 2005 – širenje i konsolidacija 2005 – 2009 – ustavna/kriza identiteta (propast Ustavnog ugovora referendumima u Fr. i Nizoz. → Lisabonski ugovor odbačen na u Irskoj) … - Lisabonski ugovor na snazi

11 Ugovor o Ustavu za Europu potpisan je 29. listopada 2004.

12 Ugovor o Ustavu za Europu odbili su 29. svibnja 2005
Ugovor o Ustavu za Europu odbili su 29. svibnja francuski građani i 1. lipnja nizozemski građani

13 Nakon propasti Ustavnog ugovora
13. prosinca usvojen Lisabonski ugovor: Iz teksta izbačena državotvorna retorika – nestaje zastava, himna, neki nazivi kao Ministar vanjskih poslova ili europski zakon Sadržaj, iako drugačije raspoređen, uglavnom isti Vraćena stara tehnika amandmana na amandmane

14 Rezultat: isti sadržaj u nejasnijem paketu
Ipak, to je omogućilo državama članicama da ratificiraju Lisabonski ugovor bez održavanja referenduma, osim u Irskoj …

15 Irska: 12. lipnja 2008.

16 IRSKO “ne” Nije posljedica nepopularnosti EU u Irskoj (Eurobarometer 69, lipanj 2008 – 82% irskih glasača izjavilo je da je Irska imala koristi od članstva u EU) Što je s funkcioniranjem institucija? – 42% irskih “ne” glasača i 33% “da” glasača smatralo je da institucije EU neće biti blokirane u radu

17 RJEŠENJA 1) Dodatne povlastice za Irsku
– 76% irskih “ne” glasača i 38% “da” smatralo je da će glas protiv omogućiti irskoj vladi ponovne pregovore o “izuzecima” od primjene Osnivačkih ugovora a) 1 Povjerenik po DČ-i (6% “ne” glasača) Čl. 17(5) EU: “Od 1. studenog 2010, Komisija će se sastojati od broja članova, uključujući Predsjednika i Visokog predstavnika, koji će odgovarati dvije trećine broja država članica, osim ako Europsko vijeće, nastupajući jednoglasno, ne odluči promijeniti ovaj broj.”  Status quo može ići u koristi snage Komisije, ali ne i njene učinkovitosti u odlučivanju

18 Irska na popravnom ispitu: 2. listopada 2009.
67% ZA

19 Ugovorna struktura Nica - Lisabon
Ugovor o Europskoj uniji Ugovor o Europskoj zajednici Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju Ugovor o Europskoj uniji Ugovor o funkcioniranju EU Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju

20 EUROPSKA UNIJA DO LISABONA
ciljevi, institucije, načela EUROPSKA ZAJEDNICA naddržavna organizacija EZUČ (istekao) EUROATOM ZAJEDNIČKA VANJSKA I SIGURNOSNA POLITIKA (CFSP) međudržavni oblici suradnje POLICIJSKA I I PRAVOSUDNA SURADNJA U KAZNENIM STVARIMA (PJC) međudržavni oblici suradnje Prostor slobode, sigurnosti i pravde

21 EUROPSKA ZAJEDNICA (I. stup)
slobodno kretanje roba, radnika, usluga i kapitala, poljoprivreda vize, azil, migracije prijevoz tržišno natjecanje, oporezivanje i harmonizacija gospodarska i monetarna politika zapošljavanje zajednička trgovinska politika carinska suradnja socijalna politika, obrazovanje kultura javno zdravlje zaštita potrošača transeuropske mreže industrija gospodarska i društvena povezanost istraživanje i tehnološki razvoj okoliš razvojna suradnja Euratom

22 ZAJEDNIČKA VANJSKA I SIGURNOSNA POLITIKA (II. stup)
Vanjska politika suradnja, zajednička stajališta i mjere, očuvanje mira, ljudska prava, demokracija, pomoć državama ne-članicama Sigurnosna politika pitanja vezana uz sigurnost EU, razoružanje, financijski aspekti obrane, dugoročno sigurnosni okvir Europe

23 POLICIJSKA I PRAVOSUDNA SURADNJA U KAZNENIM STVARIMA (III. stup)
sprečavanje i suzbijanje rasizma i ksenofobije sprečavanje i suzbijanje organiziranog i drugog kriminala, osobito terorizma, trgovanja osobama i kaznenih djela protiv djece, nezakonite trgovine drogom i nezakonite trgovine oružjem, korupcije i prijevara

24 PRAVO EUROPSKE UNIJE Pravo Europskih zajednica (I. stup)
Pravo II. stupa Pravo III. stupa

25 KARAKTERISTIKE PRAVA EUROPSKE ZAJEDNICE
prijenos suverenih prava država članica na Zajednicu poseban pravni sustav izravan učinak nadređenost prava Zajednice

26 KARAKTERISTIKE PRAVA II. I III. STUPA
Zajedničko djelovanje država članica na međudržavnoj razini nema prijenosa suverenih prava država članica na EU; države članice i dalje su isključivo odgovorne za politike iz oba stupa odredbe nemaju izravni učinak odredbe nisu nadređene nacionalnom pravu suradnja se samo u određenoj mjeri oslanja na institucije Zajednice

27 Najvažnije izmjene U Lisabonskom ugovoru
Struktura EU – nestaju stupovi, nestaje EZ Jasnija vertikalna podjela ovlasti Institucionalne promjene Promjene u načinu i instrumentima odlučivanja

28 Područja nadležnosti bivše EZ
EU po Lisabonu Institucije EU ZVSP Područja nadležnosti bivše EZ + PPS II I III

29 Promjene u strukturi EU
I. i III. stup dosadašnje EU spajaju se i to tako da se III. stup podvrgava nadnacionalnim metodama I. stupa EZ prestaje postojati kao zasebna pravna osoba (Euratom i dalje postoji) EU dobiva pravnu osobnost i postaje novi subjekt međunarodnih odnosa

30 POTREBA INSTITUCIONALNE REFORME
Institucional.nedostaci (Maastricht/Amsterdam/Nica) - Potreba institucionalne reforme radi širenja i produbljivanja EU - Poboljšanje: učinkovitosti postupka odlučivanja, predstavljanja EU prema van, transparentnosti, legitimnosti EU, postizanja ciljeva EU Nadnacionalna vs. međuvladina/međudržavna metoda - Nadnacionalna metoda  Komisija - Međuvladina/međudržavna metoda  Vijeće

31 INSTITUCIJE EU Europski parlament Vijeće ministara/Vijeće EU
Europska komisija Sud EU Revizorski sud Europsko vijeće (institucija nakon Lisabona) Ostala tijela: Ekonomski i socijalni odbor, Odbor regija, Europska središnja banka, Europska investicijska banka Pomoćna tijela: Europol, Eurojust, agencije, itd.

32 EUROPSKA KOMISIJA Uloga:
I stup – isključivo pravo inicijative – pokretač EU integracije II i III stup – pravo inicijative dijeli s DČ-ama Kontrola poštivanja prava EZ (“čuvarica Ugovora”) Predstavlja EU međunar. - pregovorač međunar. sporazuma 28 Povjerenika izabranih na 5 godina, neovisni Svaki Povjerenik na čelu jedne ili više Općih uprava (DG)

33 EUROPSKA KOMISIJA NAKON UGOVORA IZ LISABONA
Čl. 17(1) EU: “Komisija će promicati opći interes Unije i poduzimati odgovarajuće inicijative u tu svrhu.” Što je “opći interes Unije”? Da li je on zajedinčki cilj svih DČ-a? Glavna institucija koja promiče EU integraciju Pravo zakonodavne inicijative Za ostvarenje tih ciljeva, Komisija mora surađivati s EP-om i DČ-ama, ALI: 1) Da li to narušava njezinu neovisnost 2) Da li bi napuštanje sustava 1 Povjerenika po DČ-i smanjilo moć Komisije i njenog Predsjednika? 3) Da li postupanje “u općem interesu Unije” zahtijeva predstavnika svake DČ-e?

34 PREDSJEDNIK EUROPSKE KOMISIJE
Važna uloga na unutarnjem i vanjskom planu  Prije Lisabona: bira potpredsjednike i može smijeniti Povjerenike nakon pristanka kolegija  Nakon Lisabona: blago ojačana uloga – ne treba mu pristanak kolegija za imenovanje potpredsjednika i otpuštanje Povjerenika Konkurentne ovlasti (nakon Lisbona): 1) Predsjednik Europskog vijeća 2) Visoki predstavnik

35 Koga će Obama zvati? „Europskog predsjednika?”
? ? ? „Europskog predsjednika?” Predsjednika Europske komisije? Visoku predstavnicu za vanjsku i sigurnosnu politiku?

36 VIJEĆE MINISTARA Uloga: središnje tijelo s pravom odlučivanja u EU (zakonodavna funkcija) Sastav: 1 predstavnik iz svake DČ-e na ministarskoj razini (npr. GAC, Ecofin) Predsjedništvo: rotiranje svakih 6 mjeseci Razine odlučivanja: ministrarskaCOREPER I i II radne skupine Glasovanje u Vijeću: kvalificiranom većinom 255 od 345+većina država članica (+ 62% stanovništva kao blokirajući mehanizam); od 11/2014: 55% članova Vijeća (barem 15), 65% stanovništva običnom većinom jednoglasno

37 EUROPSKO VIJEĆE Sastanak na vrhu (“summit”)
Definira razvojne i opće političke smjernice EU Šefovi država i vlada DČ-a Sastaje se barem dvaput godišnje (u praksi 4 puta godišnje)

38 EUROPSKO VIJEĆE NAKON LISABONA
Čl. 15(2) EU: “Europsko vijeće se sastoji od šefova država ili vlada DČ-a zajedno sa svojim Predsjednikom i Predsjednikom Komisije. Visoki predstavnik Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku sudjelovat će u radu Europskog vijeća.” Nakon stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona: formalno postaje institucija  ovlašteno na donošenje pravno obvezujućih odluka

39 PREDSJEDNIK EUROPSKOG VIJEĆA
Nova funkcija (izbor na 2,5 g.)!

40 PREDSJEDNIK EUROPSKOG VIJEĆA
Reakcija na slabosti rotirajućeg depersonaliziranog Predsjedništva Vijeća ministara Predsjedništvo Vijeća ministara na početku namijenjeno uglavnom za interne potrebe, a tijekom godina mu je porasla moć, posebno u ZVSP Nakon Lisabona: Predsjednik Europskog vijeća + Predsjedništvo Vijeća Uloga Predsjednika: vođenje sastanaka Europskog vijeća; osiguranje njegovog funkcioniranja; podnošenje izvješća EP-u, osiguranje vanjskog predstavljanja Unije u području ZVSP “na njegovoj/njezinoj razini i u tom svojstvu”  Može li predsjednik Europskog vijeća postati najvažnija funkcija interno i prema van? Konkurira li ulozi Visokog predstavnika?

41 VISOKI PREDSTAVNIK UNIJE ZA VANJSKE POSLOVE I SIGURNOSNU POLITIKU
Ministar vanjskih poslova Unije (Ustavni ugovor) Amsterdam: Visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku (Art.18(3) EU)

42 VISOKI PREDSTAVNIK Obveze (čl. 18 EU): 1) Vođenje ZVSP
2) Odgovoran za vanjske odnose u Komisiji 3) Osigura dosljednost vanjskog djelovanja Unije Uloge: 1) Predsjeda Vijećem za vanjske poslove 2) Potpredsjednik Komisije

43 PREDSJEDNIK KOMISIJE VS. VISOKI PREDSTAVNIK
Visoki predstavnik  Potpredsjednik Komisije Za razliku od ostalih potpredsjednika, ne imenuje ga Predsjednik Komisije, već Europsko vijeće U slučaju sukoba uloga, prevladava uloga u Vijeću: Art. 9e(4): “U provođenju ovih odgovornosti u Komisiji, i samo za te odgovornosti, Visoki predstavnik će biti vezan postupcima u Komisiji u mjeri u kojoj je to sukladno sa stavcima 2 i 3.” Napuštanje prethodno samostalne zakon. inicijative Komisije: Čl. 15a EU: “Bilo koja DČ, Visoki predstavnik ili Visoki predstavnik uz potporu Komisije, može uputiti pitanje vezano uz ZVSP Vijeću te mu može podnijeti prijedloge …”  Komisija na gubitku

44 PREDSJEDNIK KOMISIJE VS. PREDSJEDNIK EUROPSKOG VIJEĆA
Verhofstadt (College of Europe, ): “Može li jedna osoba izražavati konsenzus Europe kada Europa rijetko postigne konsenzus o gorućim međunarodnim pitanjima?... Predsjednik EU ne čini mi se prikladnim izborom za europsku buduću institucionalnu strukturu.” Prodi (EP, ): “Takva bi pozicija otvorila rascjep u našoj institucionalnoj strukturi.” Utjecaj Predsjednika Europskog vijeća ovisi o pojedincu koji će imati tu funkciju  Komisija na gubitku?

45 Europski parlament Zakonodavno tijelo EU
751 zastupnik (766 prije 2014.) Minimum 6, maksimum 96 po državi članici Izravni izbor svakih 5 godina po nacionalnim kvotama HR: 11 zastupnika

46 Europski parlament Zastupnici grupirani po stranačkoj, a ne nacionalnoj pripadnosti Najveća stranka: EPP, slijede S&D;liberali; zeleni … Predsjednik: Martin Schulz

47 SUD EUROPSKE UNIJE Uloga: Nadzor primjene prava EU
Tumačenje pravnih odredaba EU Daljnje oblikovanje pravnog sustava EU Po jedan sudac iz svake DČ-e izabran na 6 godina uz mogućnost ponovnog imenovanja - Sud - Opći sud - Specijalizirani sudovi 8 nezavisnih odvjetnika

48 ZAKLJUČAK Zašto institucionalne promjene & jesu li one dobre?
 Ugovor iz Lisabona- institucionalna poboljšanja? 1) Daljnja integracija (produbljenje i proširenje) 2) Učinkovitost postupka odlučivanjaopća učinkovitost 3) Transparentnost & demokracija  legitimnost EU 4) Predstavljanje EU  Predsjednik, Visoki predstavnik ili Predsjednik Komisije? Svaka institucionalna promjena može promijeniti institucionalnu ravnotežu + između DČ-a – u čiju korist? 1) Komisija  nadnacionalni/integracijski interesi 2) Vijeće/DČ-e  međuvladini/nacionalni interesi 3) EP  veća transparentnost i demokracija, ali ne nužno i učinkovitost u postupku odlučivanja