RAZVOJA PODUZETNIŠTVA I RAZVOJA PODUZETNIČKE INFRASTRUKTURE

Презентација на тему: "RAZVOJA PODUZETNIŠTVA I RAZVOJA PODUZETNIČKE INFRASTRUKTURE"— Транскрипт презентације:

1

2 RAZVOJA PODUZETNIŠTVA I RAZVOJA PODUZETNIČKE INFRASTRUKTURE
STRATEGIJA RAZVOJA PODUZETNIŠTVA I RAZVOJA PODUZETNIČKE INFRASTRUKTURE U GRADU ZAGREBU DO GODINE PRIJEDLOG I PODLOGA ZA RASPRAVU Stara gradska vijećnica, Zagreb, Ulica sv. Ćirila i Metoda, ponedjeljak, 4 srpnja 2011.

3 II. DIO

4 Ciljevi koje ova Strategija mora (može) ostvariti
u Gradu Zagrebu do godine Promijeniti oblik gospodarstva i stope rasta – iz uvozno-trgovačkog u industrijsko-izvozno - prosječna stopa rasta gospodarstva Zagreba 5-7 %/god 2. Iz trgovačkog deficita ostvariti suficit … 1.2 3. Povećati broj novih poduzetnika i obrtnika – za 4. Nezaposlenost smanjivati prema “0” - rast zaposlenosti po stopi 2,5 % 5. Povećati prihode grada

5 STRATEŠKE ODREDNICE RAZVOJA U BUDUĆNOSTI
- PRIORITETI I MJERE GOSPODARSTVO ZNANJA, INDUSTRIJA I PROIZVODNO PODUZETNIŠTVO KAKO POVEĆATI IZVOZ, BROJ ZAPOSLENIKA I UDIO INDUSTRIJE U GOSPODARSTVU

6 STRATEŠKE ODREDNICE RAZVOJA U BUDUĆNOSTI - PRIORITETI I MJERE
GOSPODARSTVO ZNANJA, INDUSTRIJA I PROIZVODNO PODUZETNIŠTVO trgovinski deficit može se smanjiti, prihodi Grada i zapošljavanje mogu se povećati jedino stvaranjem i izvozom proizvoda konkurentnih na stranom tržištu, a ti proizvodi stvaraju se i proizvode u industriji. Za IZVOZNO orijentirano gospodarstvo NUŽNO JE Gospodarstvo znanja Za UVOZNO orijentirano gospodarstvo NIJE POTREBNO Gospodarstvo znanja

7 nitko ne želi podcjenjivati i ostale obrtnike i poduzetnike
Gospodarstvo znanja temelji se na: Naravno, nitko ne želi podcjenjivati i ostale obrtnike i poduzetnike koji se ne bave visokim tehnologija, već ostvaruju izvrsne rezultate i izvrsne proizvode i na ostalim područjima Inovativnim proizvodima proizvedenih na temelju vlastitog razvoja Efikasnim proizvodnim procesima Obrazovanoj radnoj snazi Znanstvenim istraživanjima koja se mogu komercijalizirati SVI PREDLOŽENI PROGRAMI I MJERE DJELOVATI ĆE I UTJECATI I NA SVE OSTALE PODUZETNIKE I OBRTNIKE KOJI TEŽE IZVRSNOSTI GOSPODARSTVO ZNANJA SE U OSNOVI TEMELJI NA VISOKIM I SREDNJE VISOKIM TEHNOLOGIJAMA

8 Klasifikaciju proizvoda prema OECD-u:
VISOKE TEHNOLOGIJE – računala, avionska industrija, i farmaceutika SREDNJE VISOKE TEHNOLOGIJE – motori, električna oprema i većina kemijske industrije SREDNJE NISKE TEHNOLOGIJE – gume, plastika, bazični metali i brodogradnja NISKE TEHNOLOGIJE – proizvodnja hrane, tekstil, odjeća i obuća Podjela se temelji na udjelu istraživanja i razvoja u postotku u odnosu na ukupne troškove poslovanja i iznosu dodane vrijednosti kod različitih industrija koje proizvode proizvode za izvoz

9 Industrija XXI. stoljeća koja se treba razvijati u
Zagrebu temeljit će se na znanju, novim tehnologijama i industrijskoj tradiciji Zagreba Tradicionalno najjače grane u zagrebačkoj industriji elektroindustrija, metalna industrija, kemijska industrija, telekomunikacije i informatika, ulaze u kategorije visoke ili srednje-visoke tehnologije.

10 znanosti i poduzetništva.
Međutim, nije dovoljno samo ulagati u znanje Ne postoji automatizam između ulaganja u znanost i gospodarskog razvoja Europski paradoks, 1995. Za razvoj zemlje je važnija, od samog ulaganja u znanstvena istraživanja, „njena sposobnost da eksploatira tehnički i komercijalno znanstvena unapređenja PODUZEĆA KOJA TO ZNAJU SU NA ZNANJU UTEMELJENA PODUZEĆA Gospodarstvo znanja nastaje integracijom znanosti i poduzetništva. NIJE DOVOLJNO SAMO ULAGATI U ZNANOST. TREBA ZNATI I MOĆI ZNANSTVENA DOSTIGNUĆA KOMERCIJALIZIRATI

11 RAZVOJ PODUZETNIŠTVA, A POSEBNO NA ZNANJU UTEMELJENA PODUZEĆA
Da bi se gospodarstvo znanja u Zagrebu moglo razvijati potrebno je poticati: RAZVOJ PODUZETNIŠTVA, A POSEBNO NA ZNANJU UTEMELJENA PODUZEĆA RAZVOJ PROIZVODA KONKURENTNIH NA SVJETSKOM TRŽIŠTU USKU SURADNJU ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I PODUZETNIŠTVA RAZVOJ PODUZETNIČKE INFRASTRUKTURE

12 U STRATEGIJI TREBAMO PREDVIDJETI PRIORITETE I MJERE,
KAKO POVEĆATI IZVOZ, BROJ ZAPOSLENIKA I UDIO INDUSTRIJE U GOSPODARSTVU Povećanje zaposlenih, izvoza i prihoda može se ostvariti najvećim dijelom u proizvodnim djelatnostima: U STRATEGIJI TREBAMO PREDVIDJETI PRIORITETE I MJERE, PROGRAME I MEHANIZME KOJI ĆE PODUPIRATI, VODITI I FINANCIRATI TE AKTIVNOSTI. STVARANJEM NOVIH PODUZEĆA - i novih radnih mjesta kroz poduzetništvo cca 80% novih radnih mjesta stvara se u poduzetništvu b) RASTOM I RAZVOJEM POSTOJEĆIH PODUZEĆA - povećanjem broja novih radnih mjesta c) RESTRUKTURIRANJEM (I „SPAŠAVANJEM“) PODUZEĆA U KRIZI -sprečavanje smanjivanja broja radnih mjesta

13 ZAGREBAČKO GOSPODARSTVO
KAKO RESTRUKTURIRATI ZAGREBAČKO GOSPODARSTVO PREMA IZVOZNO ORJENTIRANOJ INDUSTRIJI KOJA ĆE POVEĆATI PRIHODE GRADA Treba uzeti u obzir: Niti tečajem kune niti formulom profesora Baltazara 1. OD UVOZNIKA NIJE MOGUĆE STVORITI IZVOZNIKA 2. IZVOZ JE REZULTAT SPOSOBNOSTI, ZNANJA I VELIKOG RADA, A NE NAŠE ŽELJE, NEČIJIH DOBRIH NAMJERA I POLITIČKIH ODLUKA 3. KAKO POVEĆATI IZVOZ ZNAJU NAJBOLJE ONI KOJI VEĆ IZVOZE

14 SVE INSTITUCIJE U FUNKCIJI TOG ZADATKA
GOSPODARSTVO ĆEMO POKRENUTI SVE INSTITUCIJE OD KOMORE, VELEPOSLANSTAVA, GRADSKIH UPRAVA, MINISTARSTAVA DO SVEUČILIŠTA I HAZU-A MORAJU BITI U FUNKCIJI TOG ZADATKA TAKO DA STVORIMO UVJETE DA 1. POSTOJEĆA PODUZEĆA RASTU I RAZVIJAJU SE 2. “STVARAMO” NOVE PODUZETNIKE I KROZ TEHNOLOŠKE PARKOVE I INKUBATORE TO NIJE SAMO NEKA ODLUKA TO JE SLOŽENI I DUGOTRAJAN PROCES PRIMJENE STRATEŠKIH ODLUKA NAŽALOST, STVARNOST JE DALEKO OD TOGA

15 POTICANJA PODUZETNIŠTVA
RAZVOJ METODA POTICANJA PODUZETNIŠTVA NOVI PRISTUP Poreske olakšice potpore Krediti 2010 1990 2000

16 ALI POMAŽU GOSPODARSTVU NE POKREĆU GOSPODARSTVO
KREDITI, POREZI I POLAKŠICE, POTPORE I POTICAJI, SUBVENCIJE POMAŽU GOSPODARSTVU A posebno uspješnima i dobrima ALI Sami za sebe NE POKREĆU GOSPODARSTVO NE OTVARAJU RADNA MJESTA NE STVARAJU NOVE IZVOZNO KONKURENTNE PROIZVODE

17 O TOME GOVORI OVA STRATEGIJA ZA MNOGO VIŠE “ZNOJA I SUZA“ POTREBNO JE
POKRETANJE GOSPODARSTVA OTVARANJE NOVIH RADNIH MJESTA POVEĆANJE IZVOZA SMANJENJE TRGOVINSKOG DEFICITA O TOME GOVORI OVA STRATEGIJA POTREBNO JE MNOGO VIŠE TRUDA MNOGO VIŠE ZNANJA MNOGO VIŠE SLOŽENIH PROCESA MNOGO VIŠE RAZUMIJEVANJA MNOGO VIŠE “ZNOJA I SUZA“

18 POVEĆATI BROJ RADNIH MJESTA ?
I KAKO ĆEMO (KONAČNO) POVEĆATI BROJ RADNIH MJESTA ? RADNA MJESTA OTVARAJU SE : UGOVORENIM POSLOVIMA, (POTPISANIM UGOVORIMA) PRODAJOM PROIZVODA NA TRŽIŠTU DA BI SE POSAO UGOVORIO MORATE : Sve aktivnosti usmjeriti na te procese IMATI KONKURENTAN PROIZVOD NAĆI KUPCA POBIJEDITI KONKURENCIJU

19 STARI NAČIN NOVI NAČIN PODUZETNIŠTVO PODUZETNIŠTVO INSTITUCIJE POTPORE
KREDITI POREZ.OLAKŠ. PODUZETNIŠTVO PODUZETNIŠTVO

20 NOVI NAČIN STARI NAČIN

21 OTPOR ĆE BITI STRAŠAN I sve mobilizirati da se to ostvari
ŠTO TREBA UČINITI ? DONIJETI ODLUKU O PRELASKU NA IZVOZNU KONCEPCIJU GOSPODARSTVA POSTAVITI STRATEŠKI CILJ –- POVEĆANJE UDJELA IZVOZA – u 5 godina s 45% doći na 60 % - u 10 godina s 45 % doći na 70 % I sve mobilizirati da se to ostvari OTPOR ĆE BITI STRAŠAN 2. PRONAĆI LJUDE KOJI ĆE TO ZNATI PROVESTI uspostaviti “pozitivnu kadrovsku selekciju” zaustaviti “intelektualnu kastraciju Hrvatske” 3. PRONAĆI I IZABRATI PODUZEĆA I PODUZETNIKE KOJI IMAJU POTENCIJAL ZA IZVOZ, RAST I RAZVOJ - u njih usmjeriti poticaje i potpore i tražiti rezultate

22 NELIKVIDNOST- NEPLAĆANJE UVOZNI LOBI KORUPCIJU
PRIJE SVEGA ELIMINIRATI TRI (TRAJNA) ZLA KOJA KOD NAS UNIŠTAVAJU PODUZETNIŠTVO ( i sada i prije svjetske krize) NELIKVIDNOST- NEPLAĆANJE UVOZNI LOBI KORUPCIJU

23 4. KABINATSKI, BIROKRATSKI NAČIN
DONOŠENJA ODLUKA ( I POTICAJA ) ZAMIJENITI SUDJELOVANJEM U PROCESU RAZVOJA I ODGOVARATI ZA REZULTATE 5. SUDJELOVATI U SVIM FAZAMA PROCESA RAZVOJA PROIZVODA, RASTA I RAZVOJA PODUZEĆA I NASTUPA NA STRANIM TRŽIŠTIMA 6. FINANCIJSKIM POTPORAMA I POTICAJIMA, GOSPODARSKOM DIPLOMACIJOM SUDJELOVATI U CIJELOM PROCESU

24 I SADA IMA MNOGO PROGRAMA
PROGRAMI – PRIORITETI I MJERE A. PROGRAM FINANCIJSKE PODRŠKE I SADA IMA MNOGO PROGRAMA I MNOGO SE NOVACA DAJE KROZ TE PROGRAME, ALI TREBA RADITI NA DRUGAČIJI NAČIN B. PROGRAM PODRŠKE U VOĐENJE PROCESA RASTA, RAZVOJA I RESTRUKTURIRANJA PODUZEĆA C. PROGRAM SUSTAVNE PODRŠKE U RAZVOJU PROIZVODA (+ SUPSTITUCIJA UVOZNIH MATERIJALA) D. PROGRAM MARKETINŠKE I PRODAJNE PODRŠKE U OSVAJANJU TRŽIŠTA E. PROGRAM INFRASTRUKTURNE PODRŠKE 0. PROGRAM PRIPREME PROJEKATA I FINANCIRANJA PROJEKATA IZ EU FONDOVA

25 A. PROGRAM FINANCIJSKE PODRŠKE
Oblici dodjele poticajnih financijskih sredstava su: krediti, smanjenje kamata potpore (bespovratna sredstva) preuzimanje (subvencioniranje) dijela razvojnih troškova, drugi oblici poticajnih sredstava (smanjenje troškova najma u tehnološkom parku i sl.).

26 DODJELJUJU SE VELIKA SREDSTVA, ALI REZULTATI NISU
SREDSTVA ZA PROVEDBU POTICAJNIH MJERA I AKTIVNOSTI IZ PROGRAMA GRADA ZAGREBA ( rujan – kolovoz 2010.) depoziti financijskim institucijama ,00 kn subvencioniranje dijela kamata ,34 kn potpore obrtnicima ,00 kn potpore inovatorima ,67 kn interventna sredstva poduzetnicima ,00 kn druge potpore ,03 kn UKUPNO ,04 kn DODJELJUJU SE VELIKA SREDSTVA, ALI REZULTATI NISU NA RAZINI ULOŽENIH SREDSTAVA POTPORE I SUBVENCIJE SU NUŽNE I KORISNE, ALI NIKADA I NIGDJE NISU POKRENULE RAZVOJ

27 NAŽALOST, KOD NAS JE UOBIČAJENO DA SE POTPORE DAJU : KABINETSKI
„SVIMA“, NEDOVOLJNO SELEKTIVNO, BEZ POZNAVANJA SITUACIJE, NE RAZLIKUJU SE ONI S NAJBOLJIM POTENCIJALOM RASTA OD ONIH KOJI NEMAJU POTENCIJAL RASTA NE PRATI SE ODVIJANJE PROCESA KORIŠTENJA POTPORA U PROCESU RASTA

28 ŠTO TREBA UČINITI Napustiti kabinetski način dodjeljivanja potpora daleko od poduzetničkog procesa koji dobiva potpore Uz stalnu kontrolu ostvarivanja i ocjenjivanje programa na temelju kriterija: koliko je ljudi novozaposlenih, kakav je izvoz ostvaren. Fokusirati se na manji broj primatelja potpora, na najbolje koji mogu ostvariti najbolje rezultate. Financijskim potporama treba pratiti: Proces rasta i razvoja poduzetnika Nastup na tržištu Razvoj proizvoda Programe postizanja konkurentnosti

29 NUŽNO JE UOČITI I IZDVOJITI ONE KOJI IMAJU NAJVEĆI POTENCIJAL RASTA
B. PROGRAM PODRŠKE U VOĐENJE PROCESA RASTA, RAZVOJA I RESTRUKTURIRANJA PODUZEĆA Uloga svih institucija je u tome da budu bude servis, potpora i suradnik poduzetnicima (posebno onim najboljima) u svim tim fazama rasta i razvoja NUŽNO JE UOČITI I IZDVOJITI ONE KOJI IMAJU NAJVEĆI POTENCIJAL RASTA

30 Da bi poduzeće moglo rasti i razvijati se nužno je:
Potpisati ugovor za posao !!!!!!!!!!!!!!!! (bez ugovora i novih prihoda nema niti novih zapošljavanja) Imati znanje i sposobnost da se taj i takav ugovor dobije Imati znanje i sposobnost da se takav ugovor realizira Imati financijsku podršku da se investira u novu tehnologiju, opremu, infrastrukturu

31 ZA TO JE POTREBNO MNOGO ZNANJA, MNOGO RADA, MNOGO VREMENA
ŠTO TREBAJU INSTITUCIJE RADITI stalno pratiti proces razvoja i rasta poduzeća uočavati, selektirati i izabrati one koji su najbolji i koji mogu postati najbolji, odnosno one koji imaju najveći potencijal rasta tim najboljima (10 do 100 godišnje) pružiti sveobuhvatan servis svih državnih i ostalih institucija prema programima koji će se izraditi za svakog „kandidata“ posebno. ZA TO JE POTREBNO MNOGO ZNANJA, MNOGO RADA, MNOGO VREMENA

32 SE “STVARAJU” POBJEDNICI
TAKO SE “STVARAJU” POBJEDNICI U ŠPORTU

33 ŠTO TREBA UČINITI Stvoriti učinkovit sustav koji uključuje zajedničko djelovanje svih institucija OSVAJANJE TRŽIŠTA HIZ MREŽA - Globalna mreža hrvatskih institucija potpore izvoznom gospodarstvu. IZABRATI 10 DO 100 PODUZETNIKA I SVE INSTITUCIJE IM TREBAJU PRUŽITI PUNU LOGISTIKU ZA USPJEH NA TRŽIŠTU OSPOSOBLJAVANJE PODUZETNIKA ZA IZVOZ, RAST I RAZVOJ OSPOSOBLJAVANJE I STJECANJE ZNANJA NA KRAJU GODINE INSTITUCIJE TREBA OCJENJIVATI PREMA REZULTATIMA KOJE SU OSTVARILI PODUZETNICI KOJIMA SU BILI MENTORI TEHNOLOŠKO OSPOSOBLJAVANJE INVESTICIJE

34 3. TEHNIČKOM I INOVACIJSKOM RAZINOM PROIZVODA 4. UGLEDOM NA TRŽIŠTU
C. PROGRAM SUSTAVNE PODRŠKE U RAZVOJU PROIZVODA (+ SUPSTITUCIJA UVOZNIH MATERIJALA) Da bi proizvod bio uspješan na tržištu, da bi se mogao prodavati, izvoziti i stvarati prihod poduzeću i društvu mora biti konkurentan KONKURENTSKA SPOSOBNOST POSTIŽE SE 1. KVALITETOM PROIZVODA 2. ROKOM ISPORUKE 3. TEHNIČKOM I INOVACIJSKOM RAZINOM PROIZVODA 4. UGLEDOM NA TRŽIŠTU 5. CIJENOM

35 povezuje nastanak, primjenu i komercijalnu eksploataciju znanja”
Tehnička i inovacijska razina postiže se 1. kreativnim procesom razvoja, novog inovativnog proizvoda 2. inoviranjem i unapređivanjem postojećih proizvoda Inovacija čini suštinu gospodarstva znanja povezujući znanje i gospodarski rast. U Europi je težište inovacijske politike stavljeno na komercijalnu primjenu znanja inovacija se shvaća kao „integrativna pojava koja povezuje nastanak, primjenu i komercijalnu eksploataciju znanja” Nažalost, nije se realizirao u praksi Inovacijski sustav na razini Hrvatske naziva se Hrvatski inovacijski sustav (HIS).

36 OVAKAV BI TREBAO BITI SUSTAV
FAKULTETI KOMORA TEHNOLOŠKI PARKOVI MORAJU BITI VAŽNI SEGMENTI INOVACIJSKOG SUSTAVA OVAKAV BI TREBAO BITI SUSTAV SAVEZI INOVATORA INSTITUCIJE KONKURENTAN PROIZVOD centri centri INSTITUTI TEHNOLOŠKI PARKOVI VELIKA PODUZEĆA NARUČITELJI BICRO

37 TROŠI SE MNOGO NOVACA, A REZULTATI SU NEZADOVOLJAVAJUĆI KAKO JE SADA
FAKULTETI KOMORE SAVEZI INOVATORA INSTITUCIJE TROŠI SE MNOGO NOVACA, A REZULTATI SU NEZADOVOLJAVAJUĆI KONKURENTAN PROIZVOD INSTITUTI TEHNOLOŠKI PARKOVI VELIKA PODUZEĆA BICRO

38 Može se uočiti sljedeće:
INOVACIJSKA POLITIKA MZOŠ-A : nije potaknula razvoj istraživačkog sektora u industriji - ulaganje industrije u I&R iznosi oko 0,4% BDP-a - samo 15% istraživača je u proizvodnom sektoru - HIS nije utjecao na tehnološki i inovativni kapacitet poduzeća Znanstvenici se ocjenjuju samo prema objavljenim člancima, a ne primjenjivim rezultatima Poduzeća i njihov interes nisu u središtu HIS-a, iako su poduzeća, a ne istraživački instituti i sveučilište, pokretači gospodarskog razvoja.

39 do komercijalizacije (uglavnom) nije došlo POSLIJE SU SVI PROJEKTI
ISKUSTVO S PROJEKTOM “TEST” MINISTARSTVA ZNANOSTI (prije nekoliko godina) – financiranje znanstv. projekata s ciljem komercijalizacija sudionici su zadovoljili sve propozicije natječaja (predložili su razvoj nove tehnologije do faze prototipa/pred-komercijalne faze) projekti su imali komercijalni potencijal; ALI SVE JE PROVEDENO SUPER KOREKTNO I PO PROPISIMA do komercijalizacije (uglavnom) nije došlo -rezultati TEST-a su pretežito znanstveni rezultati, a ne komercijalni samo oko 15% projekata je “komercijalizirano” POSLIJE SU SVI PROJEKTI POSLOVNO PROPALI !!!!!!!

40 INOVACIJSKA POLITIKA U HRVATSKOJ JE FRAGMENTIRANA I PARCIJALNA,
PROGRAMI MINGORP-A: nisu povećali konkurentnost niti razinu inovativnosti hrvatskog gospodarstva INOVACIJSKA POLITIKA U HRVATSKOJ JE FRAGMENTIRANA I PARCIJALNA, JER DRŽAVNA TIJELA NISU KOORDINIRANA I SVATKO VODI SVOJU POLITIKU

41 RAZVOJ NIJE INVESTIRANJE
RAZVOJNI PROJEKTI NISU INFRASTRUKTURINI PROJEKTI RAZVOJ NIJE INVESTIRANJE INVESTIRANJE JE ZADNJA ETAPA DA BI SE OSTVARIO RAZVOJ SAMO JE PRIVID I ZABLUDA DA NAS STRANE IZRAVNE INVESTICIJE MOGU IZVUĆI IZ KRIZE GOSPODARSKI RAZVOJ ZAPOČINJE OBRAZOVANJEM I UČINKOVITIM I PRIMLJENJIVIM ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČIM RADOM

42 ŠTO TREBA UČINITI uspostaviti pravi učinkoviti inovacijski sustav okrenut prema inovativnim proizvodima u inovativnim poduzećima - sustav organizirati da služi poduzetnicima u stvaranju proizvoda konkurentnog na svjetskom tržištu 2. u tom sustavu povezati sve poduzetničke i znanstvene institucije 3. unutar tog sustava važno mjesto mora imati Program komercijalizacije inovacija (od ideje do uspjeha na tržištu) 4. s poticanjem stvaranja inovatora početi u školama i fakultetima razraditi Program supstitucije uvoznih materijala kojim bi se potaknuo razvoj domaćih proizvoda

43 D. PROGRAM MARKETINŠKE I PRODAJNE PODRŠKE
U OSVAJANJU TRŽIŠTA Za osvajanja tržišta, za dobivanje ugovora, za dobivanje posla, a posebno na inozemnom tržištu,nužna je „logistika“ kakvu bi trebale pružati državne i ostale institucije. Takvu „logistiku“ imaju poduzetnici u svim drugim zemljama. “Umreženu” logistiku – HIZ MREŽA čine: gospodarski predstavnici iz veleposlanstava podružnice HGK HBOR predstavnici u Bruxellesu i stručnjaci koji će pripremati poduzetnika u nastupu na tržištu

44 PODUZETNIČKU INFRASTRUKTURU ČINE: PODUZETNIČKI INKUBATORI
E. PROGRAM INFRASTRUKTURNE PODRŠKE to su poduzetničke potporne institucije u kojima se veliki dio programa iz Strategije može realizirati. PODUZETNIČKU INFRASTRUKTURU ČINE: PODUZETNIČKI INKUBATORI TEHNOLOŠKI PARKOVI PODUZETNIČKI CENTRI PODUZETNIČKE ZONE SLOBODNE ZONE RAZVOJNE AGENCIJE Poduzetnička infrastruktura: ne služi samo za iznajmljivanje poslovnih prostora i određenih poslovnih usluga poduzetnicima već mora rješavati gospodarske probleme tog kraja RAZVOJNE AGENCIJE - u mnogo slučajeva „izrasle“su iz poduzetničkih centara i svoje djelovanje proširuju na pripremu područje EU projekata, natječaja i fondova

45 PODUZETN. INFRASTRUKTURA KOJA PRATI FAZE RASTA PODUZETNIKA
PODUZETNIK JE U PROSTORU INKUBATORA ILI TEH.PARKA PODUZETNIČKA ZONA PODUZETNIK JE U SVOM PROSTORU TEHNOLOŠKI PARK (CENTAR PODUZETN. IZVRSNOSTI) TEHNOLOŠKI PARK PODUZETNIČKI INKUBATOR PODUZETNIČKI CENTAR 1. FAZA 2. FAZA 3. FAZA 4. FAZA Pripremna faza za poduzetništvo osnivanje poduzeća i početni rast i razvoj, inkubacija poduzeće u rastu i razvoju, na području visokih tehnologija odnosno na području izvrsnih niskih i srednjih tehnologija „zrelo“ i poslovno uspješno poduzeće koje može izgraditi svoj poslovni prostor

46 U SREDINI U KOJOJ DJELUJU A TI PROBLEMI SU SPECIFIČNI
TEHNOLOŠKI PARKOVI NISU SAMI SEBI SVRHA, A NAJMANJE IM JE SVRHA SAMO IZNAJMLJIVANJE PROSTORA TEHNOLOŠKI PARKOVI MORAJU BITI VAŽAN SEGMENT I OPERATIVNI ALAT ZA REALIZACIJU CILJEVA IZ STRATEGIJE RAZVOJA GOSPODARSTVA ONI TREBAJU RJEŠAVATI ODREĐENE PROBLEME U GOSPODARSTVU U SREDINI U KOJOJ DJELUJU A TI PROBLEMI SU SPECIFIČNI ZA SVAKU SREDINU I ZA POJEDINU FAZA RAZVOJA GOSPODARSTVA

47 NAKON ULASKA U TEHNOPARK
DJELOVANJE TEHNOPARKA PODUZETNIKE TREBA PRATITI KROZ SVE FAZE RAZVOJA ZRELOST IZVAN TEHNOPARKA Informiranje Motiviranje Pripremanje Selektiranje ODRASTANJE DJETINJSTVO Neke naše poduzetnike pratimo još iz vremena dok su bili u srednjoj školi

48 PODUZETNIČKA INFRASTRUKTURA ZAGREBA
KAKVU PODUZETNIČKU INFRASTRUKTURU ZAGREB SADA IMA

49 MALO USPOREDBE R.br O p i s VARAŽDIN OSIJEK ZAGREB 1 Broj stanovnika grada 49.075 2 Broj stanovnika županije 3 Broj institucija 7 6 Tehnološki park Razvojna agencija ...2 Jamstvna agenc Poduz. centar Ured u Bruxellesu.....1 Razvojna agencija ...1 Tehno.park+jamst.age.+razvoj.ag.+ poduz.centar 4 Broj zaposlenih 40 26 8 8

50 PO OSTVARENIM REZULTATIMA U RAZVOJU PROIZVODA I INOVACIJAMA
TEHNOLOŠKI PARK ZAGREB 1. PRVI TEHNOLOŠKI PARK, PODUZETNIČKI INKUBATOR ZA VISOKE TEHNOLOGIJE U HRVATSKOJ- OSNOVAN GODINE PO OSTVARENIM REZULTATIMA U RAZVOJU PROIZVODA I INOVACIJAMA JEDAN OD NAJBOLJIH TEHNOLOŠKIH PARKOVA SREDNJE EUROPE 2. PODUZETNIČKI INKUBATOR S NAJDUŽIM STAŽOM 3. NAJVEĆA KONCENTRACIJA PODUZETNIKA NA PODRUČJU RAZVOJA I VISOKIH TEHNOLOGIJA 4. NAJVEĆA KONCENTRACIJA PODUZETNIKA INOVATORA 5. NAJVEĆI BROJ RAZVIJENIH NOVIH PROIZVODA

51 PRVI INOVATIVNO-RAZVOJNI
11 PATENATA 25 – 40 NOVIH PROIZVODA GODIŠNJE IZVOZ U 48 ZEMALJA SVIJETA PRVI INOVATIVNO-RAZVOJNI CLUSTER 147 NAGRADA NA IZLOŽBAMA INOVACIJA 5.828 POLAZNIKA NA 319 SEMINARA I PREDAVANJA

52 A - jedno poduzeće s 4 organizacijske jedinice
KAKO MOŽEMO ORGANIZIRATI PODUZETNIČKU INFRASTRUKTURU U GRADU ZAGREBU A - jedno poduzeće s 4 organizacijske jedinice TEHNO- LOŠKI PARK PODUZETN. CENTAR JAMST- VENA AGENCI-JA . RAZVOJNA AGENC. . RAZVOJNA AGENCIJA d.o.o. B - četiri odvojena poduzeća TEHNO- LOŠKI PARK d.o.o. PODUZETN. CENTAR d.o.o. JAMST- VENA AGENCI-JA d.o.o. RAZVOJNA AGENC. d.o.o.

53 C – dva odvojena poduzeća
Proces inkubiranja. Poslovni savjeti i obrazovanje. Rast i razvoj poduzetnika. Jamstvena shema Razvojna agencija TEHNOLOŠKI PARK ILI CENTAR PODUZETNIČKE IZVRSNOSTI RAZVOJNA AGENCIJA 8 zaposlenika 15 zaposlenika

54 na infrastrukturnim projektima
Danas, u Zagrebu EU projektima se bave: Ured gradonačelnika, Služba za europske integracije i fondove Europske unije Težište na infrastrukturnim projektima Popis s 91 projektom 2. Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada, Odjel za strategijsko planiranje 3. Zagrebački holding, Služba za korporativni razvoj, Odjel za poslovno planiranje i strategiju 4. RAZVOJNA AGENCIJA – TPZ d.o.o. Težište na projektima vezanim uz poduzetnike Baza projektnih ideja 38 ideja

55 KAKAV TEHNOLOŠKI PARK ZAGREB TREBA
KONCEPCIJA DJELOVANJA TEHNOLOŠKOG PARKA ZAGREB poduzetništvo temeljenom na znanju, na visokim tehnologijama i razvoju proizvoda proces „stvaranja“ poduzetnika, koji počinje i prije ulaska u TPZ sudjelovanje u procesu rasta i razvoja poduzetnika poticanje razvoja,  inovativnosti i komercijalizacije inovacija potpore u povećavanju konkurentnih sposobnosti proizvoda i izvoznih mogućnosti uska suradnja s Razvojnom i Energ. agencijom rješavanje gospodarskih problema Zagreba sudjelovanje u realizaciji Strategije razvoja gospodarstva Zagreba KRITERIJ ZA OCJENJIVANJA USPJEŠNOSTI: 1. OSTVARIVANJE IZVOZA, 2. RAZVOJ NOVIH PROIZVODA 3. RAST ZAPOSLENOSTI

56 KLJUČNA PODRUČJA TEHNOLOŠKIH PARKOVA ZAGREB
- temeljeno na zagrebačkoj industrijskoj tradiciji INFORMATIKA I ELEKTRONIKA, TELEKOMUNIKACIJE, 2. ELEKTROSTROJARSTVO, ROBOTIKA, METALOPRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA, 3. BIOTEHNOLOGIJA SAMOODRŽIVOST TEK IZNAD OKO m2 GRADNJA U ETAPAMA, MODULARNO, PREMA FAZAMA POPUNJAVANJA

57 TEHNOLOŠKI PARKOVI NA “ULAZNIM VRATIMA” ZAGREBA
TP1 TP2 TP3 TP4 TP1 TP2 TP3 TP4

58 “BOLNICA” BLATO

59 dosadašnji gospodarski koncept koji se razvijao u
ZAKLJUČAK dosadašnji gospodarski koncept koji se razvijao u Hrvatskoj i u Zagrebu, temeljen na uvozu i deindustrijalizaciji bio je pogrešan i velikim dijelom uzrokovao sadašnju gospodarsku krizu. 2. posljedica tog pogrešnog koncepta (pored ostalih uzroka,kao što je svjetska financijska kriza) je sve veća stopa nezaposlenosti, veliki trgovinski deficit i pad prihoda Grada 3. budući razvoj zagrebačkog gospodarstva mora se temeljiti na ponovnoj industrijalizaciji Zagreba kroz gospodarstvo znanja s inovativnim proizvodima konkurentnim na svjetskom tržištu i proizvodnom poduzetništvu

60 4. taj novi koncept može se realizirati kroz Novi program
koji će povezivati novi Potporni poduzetnički sustav i Hrvatski (i zagrebački) inovacijski sustav i koji će povezati sve institucija s ciljem stvaranja novih proizvoda konkurentnih na svjetskom tržištu na temelju programa u kojem će biti svi segmenti podrške razvoju poduzetništva – od financija, potpora do poduzetničke infrastrukture 5. Zagreb treba izgraditi modernu poduzetničku infrastrukturu kao podršku razvoju poduzetništva. Ta infrastruktura obuhvaća nekoliko tematskih tehnoloških parkova i centara poduzetničke izvrsnosti, razvojnu agenciju i nekoliko poduzetničkih zona.

61 JESMO LI SE ODLUČILI?

62 HVALA NA POZORNOSTI