PLITVIČKA JEZERA

Općenito Plitvička jezera jedna su od najljepših nacionalnih parkova u Europi. U njemu je smješteno 16 većih i mnogo manjih jezera koja se stepenasto nižu jedno za drugim, a dijele ih sedrene barijere. Kompleks Plitvičkih jezera proglašen je nacionalnim parkom 8. travnja 1949. godine Ukupna površina je 29 685 hektara, od čega jezera čine 200 ha, šume 13 320 ha, a ostalo su travnjaci i ostale površine

Par slikica

Plitvička jezera zimi

Nešto o jezerima Nacionalni park se sastoji od 16 jezera, koja se stepenasto prelijevaju i silaze jedno u drugo u nizu od 5460 m zračne linije. Jezera se dijele na Gornja i Donja jezera Gornja jezera su: Prošćansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Veliki Burget i Kozjak Donja jezera su: Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića Brod

Razvoj turizma Plitvička jezera su proglašena svjetskom baštinom pod zaštiom UNESCO-a 1979. godine.Onda je nastavljen ubrzani razvoj turizma u samom nacionalnom parku koji je svoj vrhunac doživio predratnih godina. Tijekom Domovinskog rata područje Plitvičkih jezera je bilo okupirano, te nije zabilježilo nikakav turistički rezultat. Tek nakon operacije Oluja i oslobođenja Plitvička jezera ponovno doživljavaju stvarni uzlet u broju posjetitelja koji je tijekom nekoliko godina dosegao prijeratne brojke.

Sjeverni Velebit

Nešto informacija Nacionalni park Sjeverni Velebit proglašen je 09.06.1999. godine. Područje je proglašeno nacionalnim parkom zbog izrazite raznolikosti krških fenomena, bogatstva živog svijeta i iznimnih prirodnih ljepota na relativno malom prostoru. Površina parka iznosi 109 km2, a unutar istog nalazi se strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi Najpoznatija je Lukina jama, jedna od najdubljih u svijetu uopće, otkrivena 1999. godine.

Zanimljivosti Zabranjen je za posjetitelje (osim prolaska Premužićevom stazom) i u njemu se mogu provoditi samo znanstvena istraživanja te vođenje u edukativne svrhe, uz dopuštenje nadležne uprave za zaštitu prirode Park je ispresijecan brojnim planinarskim stazama, od kojih je najpoznatija Premužićeva staza, nazvana po graditelju ing. Anti Premužiću koji ju je projektirao još davne 1930. godine, dok je sama gradnja dovršena 1933. godine. Staza prolazi kroz najljepše i najzanimljivije dijelove sjevernog Velebita

Endemska vrsta U sklopu parka nalaze se još botanički rezervat "Visibaba", na kojemu se nalazi najveće nalazište endemične hrvatske sibireje ,te botanički rezervat Zavižan-Balinovac-Velika kosa, koji se ističe bogatstvom visokoplaninske flore. Unutar rezervata nalazi se i poznati Velebitski botanički vrt, kojega je osnovao prof. Fran Kušan još davne 1967. godine.

Hvala na vašoj pozornosti. Kraj Hvala na vašoj pozornosti. Nadam se da ste uživali ! Prezentaciju izradila: Nikolina Slukan