Internet (Ružić, D.: e – marketing, 2009.), str

Презентација на тему: "Internet (Ružić, D.: e – marketing, 2009.), str"— Транскрипт презентације:

1 Internet (Ružić, D.: e – marketing, 2009.), str. 13 -61.
11. PREDAVANJE Internet (Ružić, D.: e – marketing, 2009.), str

2 POJMOVNO ODREĐENJE INTERNETA
Internet ima kratku, aIi prilično eksplozivnu povijest. Počeci Interneta sežu u šezdesete godine prošlog stoljeća, te se upotrebljavao isključivo u vojne svrhe radi sigurne komunikacije. Komercijalizacije Interneta započinje osnivanjem Commercial Internet Excange Association. Internet je najveća svjetska računalna mreža. Riječ je o kompleksno povezanim regionalnim i lokalnim mrežama koje se prostiru preko cijelog svijeta. Glavna ideja Interneta je ostvarivanje trenutačnog i uvijek otvorenog pristupa informacija u cijelom svijetu.

3 Internet nam omogućuje:
brz pristup informacijama, transfer dokumenata uz minimalne troškove, otvorenost informacija, vrlo široko rasprostranjene informacije, kreiranje baze klijenata, analizu proizvoda, analizu tržišta, savjete i pomoć stručnjaka, regrutiranje novih namještenika.

4 Popis glavnih poslovnih koristi korištenja Interneta prema Ellkswothu i Ellswothu:
- poboljšana komunikacija kroz korištenje e maila (interno i eksterno), - poboljšana korporacijska logistika kroz razne alate čijim se korištenjem postiže komunikacija na distancu u realnom vremenu, - globalizacija i izjednačavanje uloge malih i srednjih poduzeća u internacionalizaciji, - korištenje Interneta u podizanju konkurentske prednosti poduzeća, - uštede u troškovima, - online podrška suradnji unutar poduzeća, - korištenje Interneta kao pretraživačkog alata, - uspostavljanje web-sitea tvrtke zbog promocije i prodaje, - olakšava transmisiju različitih datoteka.

5 INTERNETSKI SERVISI I APLIKACIJE
WWW – World Wide Web - World wide web (www, web) su distribuirani hipertekst dokumenti. Ti dokumenti su pisani u HTML formatu i pored teksta sadrži slike, zvukove i sve to povezano linkovima na druge stranice i poslužitelje. Počeci www-a sežu u godinu, a prvi preglednik je ugledao svijetlo dana Kako bi pristupili određenom sadržaju na web site-u moramo znati njegovu jedinstvenu adresu, odnosno URL (Uniform Resource Locator) koji se sastoji od protokola za pristupanje datoteci, tj. imena područja, mrežne adrese računala, odnosno opisa mjesta u glavnom računalu na kojem se dokument nalazi, te imena datoteke ili dokumenta, pri čemu su različiti dijelovi jedinstvene adrese odvojeni dvotočkama i kosim crticama. Zbog veličine interneta veliku ulogu imaju web pretraživači, među kojima su najpopularniji Google,Microsoft Internet Explorer, Google Chrome, Opera,Bing i Yahoo. Bez njih većina stranica bi vjerojatno ostala neprimjećena.

6 Neki najvažniji elementi koje bi neka komercijalna web stranica trebala imati su:
1. Jednostavnost stranica za uporabu – trebaju biti tako dizajnirane da čitatelji troše najmanje moguće vrijeme za otkrivanje načina kako će se kretati kroz njih. Tekst mora biti jezgrovit, dobro napisan i efektan. Multimedijalni sadržaji moraju biti jasno označeni (slike, zvukovi, videozapisi). 2. Poruka mora biti jasna – s obzirom kako je www internacionalan potrebno je upotrijebiti izravan i jasan engleski, ili neki drugi jezik, te se izražavati jednostavnim rječnikom. 3. Informacija treba biti svježa – mijenjati sadržaj stranica što je češće moguće. Potrebno je datirati svaku objavljenu informaciju, te imati na umu ciljanu publiku kojoj je informacija upućena. 4. Isticanje najvažnijih informacija – informacije moraju biti precizne, točne i jasne.

7 Web odnosi se na drugu generaciju internetskih usluga, poput stranica društvenih mreža i alata za komunikaciju. Osnovne karakteristike Web 2.0 su otvorenost, sloboda i kolektivna inteligencija. Web se definira kao platforma a korisnici imaju kontrolu nad podacima na nekoj stranici. WEB 2.0 APLIKACIJE DRUŠTVENI SOFTWARE (WEB 2.0 APLIKACIJE) Termin društveni software postao je popularan tek nekoliko posljednjih godina. Ovaj oblik komunikacije potiče dinamiku društvenih odnosa u online okruženju. Društveni software temelji se na podržavanju želje pojedinca da se uklopi, želje da se uključi u grupu i ostvari osobne ciljeve.

8 Karakteristike društvenog software-a: besplatni su ili jeftini, najčešće se oslanjaju na web platformu, relativno su jednostavni za upotrebu, rade na individualnoj razini, ali omogućavaju i nove i često izuzetno bogate interakcije. Elektronička pošta - Elektronička pošta jedan je od osnovnih i najstarijih internetskih servisa. poruka je elektronička poruka poslana s jednog računala na drugo. Moguće je slati ili primati poslovne ili privatne poruke s dodatcima poput slika ili dokumenata. Za elektroničku trgovinu e-pošta je važna jer online trgovcima pruža efikasan način komuniciranja s kupcima i poslovnim partnerima, te brzu povratnu informaciju.

9 Najočiglednija prednost e-pošte je brzina i mali troškovi
Najočiglednija prednost e-pošte je brzina i mali troškovi. Poruka može biti poslana na veći broja adresa u bilo koji kraj svijeta. Najčešće rabljen program za slanje e-pošte je Microsoft Outlook Express iako postoje i drugi programi za e-poštu, zasebni ili u okviru pretraživača. Pored specijaliziranih aplikacija za upravljanje računom e-pošte, postoje i računi kojima se upravlja iz web preglednika. Elektroničke poruke se sastoje od: zaglavlja (sadrži adresu primatelja, (polje To:), adresu osobe koja prima kopiju pisma (polje CC:) i naslova (Subject:)), te body-a (donji dio prozora u koji se upisuje tekst poruke).

10 Dostavne liste - se u poslovne svrhe najčešće koristi za kreiranje mailing lista, na koje se potencijalnim kupcima i korisnicima šalju određene poruke. Mailing lista se stvara tako što se kreira grupa pod određenim imenom, te se u nju dodaju adrese korisnika kojima želimo slati poruke istog sadržaja. Internetsko telefoniranje - Internet telefoniranje je prijenos glasa putem Interneta, nastale na potrebi da se glasovna komunikacija uklopi u tehničke mogućnosti Interneta, pružajući dodatnu kvalitetu komunikacije sve većeg broja korisnika. Prednost Internet telefonije dolazi do punog izražaja kada se radi o telefoniranju na veliku udaljenost. Programi s mogućnošću govorne komunikacije su: MSN Messenger, ICQ, AIM, Yahoo Massenger, Net2Phone, te Skype koji se nametnuo kao standard za govornu komunikaciju putem Interneta.

11 Osim navedenih postoje još i drugi internet servisi, a to su: prenošenje datoteka (File Transfer Protocol), rad u korisničkim diskusijskim grupama (UseNet Discussion Groups), te rad na udaljenom računalu (Telnet).

12 DRUŠTVENE MREŽE Društveni networking je postao sinonim za Web 2.0., on označava aktivno sudjelovanje u virtualnim zajednicama, tj.skupinama korisnika zajedničkih interesa okupljenih oko nekog internetskog servisa. Ti servisi primarno su fokusirani na stvaranje zajednice istomišljenika, ili povezivanje određene skupine ljudi prvenstveno putem Interneta. Ponekad to mogu biti prijatelji, osobe iz akademske zajednice, škola.. najpopularniji društveni web-ovi su Facebook, Twitter i Myspace,Tumblr,Linkedln YouTube,Instagram,Flickr,Google Plus, Pinterest…. Kako bi se pristupilo nekom servisu potrebno je izraditi profil kojim se korisnik logira na servis i koji predstavlja korisnika kao osobu na tom servisu. Princip društvene interakcije odvija se dodavanjem ljudi na svoju listu prijatelja. Potom se međusobno razmjenjuju komentari, poruke, slike i sl.

13 Društvena mreža je sociološka struktura koja opisuje međusobne odnose između pojedinaca. On-line društvene mreže čine nevidljive društvene poveznice vidljivima na način da vidimo tko su naši prijatelji, tko su prijatelji naših prijatelja i to sve pod okriljem vrlo pristupačnog i jednostavnog sučelja. Svaka on - line društvena mreža je stvorena sa ciljem implementiranja oglašivačkog modela na temelju kojeg se ostvaruju prihodi. U tom smislu društvene mreže iznajmljuju oglasni prostor i privlače korisnike generiranjem raznih dodatnih vrijednosti. Oglašavanje daje korisne informacije koje su usmjerene točno definiranoj ciljnoj skupini segmentiranoj na osnovu kreiranih profila , te na takav način izravno komunicira sa nizom pojedinaca.

14 Vezano za konkretnu budućnost on - line društvenih mreža vrlo je teško predvidjeti u kojem će se smjeru razvijati. Jedna od neprijepornih činjenica je ta koja ukazuje na brzo mijenjane site - ova on - line društvenih mreža u svrhu bolje i kvalitetnije prilagodbe novim i postojećim korisnicima. Također, mnoge inovacije danas se dešavaju svakodnevno. Velike tvrtke danas koriste prednosti društvenih mreža, te ubacuju elemente društvenog umrežavanja na vlastite web - siteove kako bi izgradile svijest i pojačale lojalnost prema vlastitim brandovima kroz internetske lokacije koje ljudi posjećuju i na kojima se druže. Određeni web sit - eovi omogućavaju korisnicima i kreiranje samostalnih društvenih mreža (grupe) vezanih uz određena područja i interese.

15 FACEBOOK-OVE GRUPE Tvrtka može kreirati svoj specifičan profil, ali uz to i grupu. Grupe povezuju korisnike sa istim interesima. Ona omogućava komunikaciju sa svim članovima grupe kroz poruke što možemo tretirati kao svojevrsni interni servis. Profil tvrtke je svojevrsni web site, a grupa način komuniciranja sa članovima. Članovi grupe na nekoj razini rade za grupu i promoviraju je. OGLAŠAVANJE NA FACEBOOK-U Društveni oglasi na Facebook-u se mogu pojavljivati kao baneri koji se prikazuje na stranicama korisničkih profila sa desne strane ili kao baner koji se prikazuje kao sponzorirani sadržaj među novostima koje korisnik vidi. Ti oglasi mogu se kupiti na temelju tisuću prikaza (CPM) ili na temelju broja klikova koje je baner generirao (CPC). Uz svako oglašavanje dolazi i detaljna analitika koja pomaže u analiziranju uspješnosti oglašivačke kampanje. Svaki oglas se sastoji od naslova, slike i teksta.

16 APLIKACIJE ZA FACEBOOK
Facebook aplikacije uključuju dodavanje slika i video zapisa, kreiranje grupa i događaja, sudjelovanje na marketplace-u (besplatni oglasnik), objavljivanje informacija o eksternim sadržajima (adrese drugih web site-ova) i slanje virtualnih poklona. Aplikacije mogu biti razvijene od strane Facebook-a ili pak od strane korisnika (aplikacije treće strane).

17 MOBILNI INTERNET Važno je naglasiti činjenicu kako razvojem tehnologije mobilnih komunikacija dolazi do ekspanzije mobilnog Interneta, samim time i do razvoja m-commerce-a, gdje svoj prostor po ekonomskoj logici dobiva i m-marketing (mobilni marketing), koji je u biti najvećim dijelom mobilni internet marketing. Dakle kombinacijom snage i brzine Interneta i zemljopisne slobode mobilne telefonije javlja se posebna podvrsta ekonomije: m-ekonomija. Mobilni uređaji sve više dobivaju na popularnosti, poprimajući obilježja i funkcije prijenosnih računala. Ne govorimo samo o rapidnom rastu korištenja mobilnih uređaja, već i o razvoju novih multimedijalnih usluga koje otvaraju jednu novu evolucijsku fazu u kojoj potrošači sve više odluka donose „u pokretu“, sa mogućnošću participacije u kreiranju sadržaja na web-u te stalnom razmjenom informacija

18 Informacija u mobilnom okruženju može biti isporučena glasovnim aplikacijama, tekstualnim aplikacijama tipa SMS (Short Message Service) korištenjem -a (I-mode application), i putem web posredovanih isporuka.[1 ] - mogućnost brzog pretraživanja, lakog pristupa informacijama, te dobivanja brzih odgovora na zahtjeve, upite putem SMS-a , maila ili društvenih komunikacijskih alata.  Mobilni uređaji su postali vrlo osobni uređaji koji predstavljaju važnu vezu s ostatkom svijeta u svakom trenutku, te se zbog toga smatraju jednom od najvažnijih vrijednosti svakog pojedinca. Važno je spomenuti da kod analize mobilne komunikacije, nije riječ samo o mobilnim telefonima, već općenito o bežičnom, tj. mobilnom načinu komunikacije gdje mobilni telefoni predstavljaju samo jedan od uređaja. [2] 2 Robins, F.: The Marketing of 3G, Marketing Intelligence & Planning, Vol. 21., No. 5., 2003., str. 370. 1 Ružić, D., Andrlić, B., Ružić, I.: Internet Marketing in Hospitality- Balance, Options and Trends, Zbornik radova s XXI. Kongresa CROMAR-a, Ekonomski fakultet Osijek, 2009.

19 U Hrvatskoj, prema nekim istraživanjima, mobilni telefon posjeduje 80% građana. [1 ]Zbog njezinog značaja mobilna komunikacija postaje osnovno sučelje za komunikaciju i preko drugih tehnologija (npr. pristupa televiziji, radiju, Internetu). Ona postaje sve više uključena u cjelokupni sustav prikupljanja, analize i distribucije informacija omogućavajući:[2] pravovremeno obavještavanje osoblja o promjenama znanja bez obzira gdje jesu; potrošačima dobivanje trenutačnih informacija o dostupnosti različitih proizvoda / usluga; komuniciranje ne samo s osobama već i strojevima (npr. kupovina u dućanu preko mobitela, parkirna karta preko mobitela, kupovina na automatima telefonom, i sl.); plaćanje preko mobitela; GPS (ground positioning system) omogućava pozicijski marketing, tj. omogućeno je kontaktiranje potrošača koji se nalaze u blizini određenog tržišnog subjekta; pristup radio signalima preko mobilnih uređaja; pristup televizijskim signalima preko mobilnih uređaja; korištenje Interneta preko mobilnih uređaja. 2 Newell F., Newell Lemon, K.: Wireless Rules - New Marketing Strategies for Customer Relationship Management Anytime, Anywhere, McGraw Hill, New York, 2001., str. 53.

20 Postoje brojne aplikacije korištene u mobilnim uređajima, a to su: J2ME, Symbian i Flash Lite.[1] U okviru Google Apps korisnici mogu koristiti aplikacije poput Gmail webmail servisa, Google Talk sustava za VoIP i instant messaging, Google Calendar servisa za upravljanje vremenom i sastancima, Google Docs za kolaborativnu izradu dokumenata (tablica, anketa i upitnika, tekstova i prezentacija), Google Sites web aplikacije te Google Video za poduzeća kako bi zaposlenici mogli efikasnije surađivati u svojoj domeni.2 [1] Michael, A., Salter, B.: Mobile Marketing-Achieving Competitive Advantage through Wireless Technology, Butterworth-Heinemann, Oxford, 2006., str. 23.