Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split

Презентација на тему: "Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split"— Транскрипт презентације:

1 Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split
Što smo naučili iz dugoročnih mjerenja termohalinih parametara na Palagruškom pragu? Ivica Vilibić Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split Outline: Dugoročna mjerenja na Jadranu Dašak povijesti Odabrane studije koje su koristile podatke s Palagruškog praga Zaključci i preporuke

2 termohalini parametri + parametri okoliša
Dugoročna mjerenja termohalini parametri + parametri okoliša NOM JADMON Palagruški transekt posjeduje najduže nizove temperature i saliniteta na Jadranu!!! VK, PS

3 Dugoročna mjerenja Početak kontinuiranih mjerenja u 1952. godini
Mihanović et al. (J Geophys Res, 2015) Početak kontinuiranih mjerenja u godini Kvazi-mjesečna uzorkovanja na sjevernom dijelu transekta (P1 – CJ008, P2 – CJ009), kvazi-sezonska uzorkovanja na ostatku transekta Uzorkovanja biogeokamijskih parametara (npr. hranjivih soli, primarne produkcije) su započela kasnije

4 Dugoročna mjerenja No možemo li vjerovati tim podacima?
Mihanović et al. (J Geophys Res, 2015) No možemo li vjerovati tim podacima?

5 Buljan (1965) Dašak povijesti Godišnji hod srednje temperature na Stončici Buljan and Zore-Armanda (OMB AR, 1976) Podaci s Palagruškog praga se koriste desetljećima u istraživanjima jadranskih termohalinih svojstava

6 Novije studije Grbec et al. (Ann Geo, 2007) Kvantificiranje anomalnih stanja u moru, kao što je opaženo u godini

7 Novije studije Vilibić et al. (Biogeosciences, 2012) Detekcija međugodišnje i dekadske varijabilnosti, te manifestacija procesa kao što je EMT (Istočno-sredozemni tranzijent)

8 Novije studije Vilibić et al. (Clim Res, 2013) CRO ITA Fig. 3. Temperature, salinity, dissolved oxygen content and sigma-theta trends (over 100 yr) estimated over the Palagruža Sill transect between 1952 and Filled circles: significant trends (95% level). Trendovi temperature, saliniteta i otopljenog kisika na Palagruškom pragu ukazuju na slabljenje termohaline cirkulacije

9 Vilibić et al. (Cont Shelf Res, 2015)
Novije studije Vilibić et al. (Cont Shelf Res, 2015) CRO ITA S9 – CJ009 – P2 S10 – CJ010 – P3 S11 – CJ011 – P4 S12 – CJ012 – P5 Geostrofičke struje procijenjene na Palagruškom transektu ukazuju na izraženu varijabilnost struja, uz trendove smanjenja izmjene vodenih masa između južnog i srednjeg Jadrana

10 Novije studije Mihanović et al. (J Geophys Res, 2015) CRO ITA T-S-DO uzorci na Palagruškom pragu mapirani pomoću ne-nadgledanih samo-organizirajućih mreža (SOM) Režimi Jadransko-jonske bimodalne oscilacije (BiOS) kvantificirani na pragu i povezani s procesima u sjevernom Jonskom moru

11 Novije studije Matić et al. (Cont Shelf Res, 2017) T-S uzorci i njihove međusobne veze i slijedovi izdvojeni iz mjerenja u srednjem i južnom Jadranu

12 Novije studije Dunić et al. (Ocean Modelling, 2019) Dugoroćni nizovi mjereni na Palagruškom pragu korišteni za verifikaciju klimatskih modela Sredozemlja Detektirana odstupanja u reproduciranju pojedinih procesa i svojstava (npr. stvaranja vode visoke gustoće), te dane preporuke za poboljšanje samih modela Fig. 9. Surface (0 m), intermediate (50 m) and bottom temperature, salinity and PDA model-to-observation bias computed over the Palagruža Sill transect. Gray rectangles denote no data due to model bathymetry constrictions.

13 Zaključci i preporuke U vremenu čovjekom-uzrokovanih klimatskih promjena izuzetno je važno kontinuirano mjeriti oceanografske parametre, jer je vjerodostojnost i količina znanja proporcionalna duljini vremenskih nizova. Dugoročni nizovi mjereni na Palagruškom pragu su najkvalitetniji jadranski oceanografski nizovi, pri čemu za njih možemo zahvaliti (i) činjenici da je Palagruški prag jedno od ključnih područja koja definiraju jadransku dinamiku, (ii) blizini institucije koja je bila u sposobnosti obavljati potrebna mjerenja, te (iii) velikom broju znanstvenika, tehničkog i pomoćnog osoblja koji su, s više ili manje entuzijazma, obavljali sama mjerenja. Stotine znanstvenih radova o raznim aspektima dinamike mora, biogeokemijskih svojstava i procesa su temeljeni na podacima sakupljenim na Palagruškom pragu, samo u posljednjih desetak godina. Kontinuirana mjerenja su preživjela desetljeća različitih država i režima, nadajmo se da će preživit i modernu znanost ne baš u potpunosti predanoj održavanju dugoročnih nizova mjerenja u Jadranu ...