RASTEMO S NAŠIM MJESTOM

Презентација на тему: "RASTEMO S NAŠIM MJESTOM"— Транскрипт презентације:

1 RASTEMO S NAŠIM MJESTOM
PROJEKT PŠ MRAVINCE

2 CILJ PROJEKTA : produbljivanje znanja i poticanje ljubavi prema svom mjestu i zavičaju .
ZADACI: • 4. razred trebao je istražiti povijest mjesta, nastanak imena te legende koje se vežu uz naše mjesto. Obavili su intervju s načelnikom našeg mjesta gospodinom Vickom Bućanom, gospodinom Kajom Bućanom, predsjednikom Gradskog vijeća Solin, te najstarijim stanovnikom našeg malog mjesta, gospodinom Petrom Gančevićem. • Trećaši su trebali saznati što se u posljednjem desetljeću događalo u našem mjestu . Istražili su i saznali da je u našem mjestu stoljećima prisutno devet prezimena. Napravili su intervju sa našim mjesnim župnikom don Filipom Pavićem. • Drugi razred je istraživao dugogodišnje običaje i tradiciju našeg mjesta. • Učenici prvog razreda su istraživali kulturu življenja i stanovanja – Kuća ili stan.

3 IME I LEGENDE Pretpostavlja se da je ime dobilo po biljci
mravinac (origano) koja je tu rasla u izobilju. Legenda o sv. Ivanu - zaštitniku mjesta Nekoć davno dok je okolicom harala kuga, sv. Ivan je potaknuo mještane da se mole Bogu koji je uslišao molitvu. Bolest se zaustavila i sv. Ivan je od tada zaštitnik našeg mjesta. Naši stari bi rekli da danas u Mravincima postoje dvije crkve, Gospe od Zdravlja te Sv. Ivan kojeg i po starom običaju slavimo i danas. Kapela na groblju je i napravljena na ruševinama crkve sv. Ivana, a nova crkva Gospe od Zdravlja ponosno stoji i služi dan danas.

4 POVIJEST Još od godine na jednoj karti spominje se crkva sv. Tekle, a po crkvi je i brežuljak dobio ime i danas je simbol našeg mjesta po nazivu Sutikva. Tekla je mlada djevojka koja je postala progonljiva kršćanka i Pavlova sljedbenica. Poslije mučenja povukla se u samoću na brdo kraj Ikonija. Imala je moći iscjeljivanja.

5 STAROHRVATSKO GROBLJE
Pok. Stipe Bućan godine slučajno je otkopao jedan starohrvatski grob na lokalitetu Glavičine nakon čega je Arheološki muzej izvršio iskapanje.

6 Običaji i tradicija Iako je stizao moderan život ,
neki su običaji ostali do danas. Na Cvjetnicu i Tijelovo povorka je oko crkve, a za Veliki petak i Sv. Ivana kroz selo. Večer prije Sv. Ivana pali se i preskače vatra (svitnjak) .

7 Maškare idu kroz selo, pali se krnje te fešta traje do jutra.

8 Život i rad ljudi nekad Radni dani znali su proteći u polju, vinogradu, masliniku, tupinolomu, a kasnije i u obližnjim tvornicama koje su se otvorile. Od se vadila tupina koju vidimo i dan danas oko nas. Žene su većinom radile kućne poslove, krojačke, ali i pošumljavanje šuma oko samog mjesta. U centru mjesta postojala je i peć za kruh koju je veći dio mještana koristio. U današnjem Domu KUD Zvonimir muškarci su znali zaigrati partiju karata te zapjevati, žene šiti u nekadašnjoj krojačnici, a svi zajedno vikendom otplesati jedan dobar ples.

9 POVIJEST SPORTA Sport u Mravincima davno je počeo. Još osnovan je klub Leprij, a poslije Sloga. Ova slika je iz gdje se igrao seoski derbi Krančići i Dončići te je završila neriješeno 3:3 I danas vječiti rivali znaju odigrati dobru partiju nogometa.

10 SPORT DANAS NK Sloga Odgojila je i odgaja u sportskom duhu našu djecu
GŠK Mravince Osnovan g. Višestruki prvak Hrvatske SK Mravince Osnovan g. Nekoliko naslova prvaka Hrvatske Paintball klub Salona U poznatoj Gajevoj šumi od g.

11 Slike djece u Slogi, iz sporta…

12 KULTURNA DRUŠTVA KUD Mravince osnovano je g. kao pjevačko društvo. Nastupa prigodom svih crkvenih i mjesnih događanja kao i izvan mjesta. Zbor okuplja odrasle članove i djecu.

13 KUD ZVONIMIR KUD Zvonimir je društvo osnovano daleke god. pod imenom Hrvatsko prosvjetno društvo Zvonimir. Današnje KUD Zvonimir obnovljeno je 2001.g. Organizira maskenbal, izradu jaslica, badnjaka, sudjeluje u raznim događanjima u mjestu.

14 PROMET U PROŠLOSTI Teško je danas shvatiti da nema svaka obitelj vozilo, da ispred svake kuće nema ceste. Prije nije bilo toliko puno automobila, prijevoz do grada je bila sinjska rera (stari vlak)koji je prolazio pored današnjag tunela Mravince kojeg bi i trkom uhvatili, te su kar, konj i pokoji automobil bili glavna prijevozna sredstva. Same slike govore koliko je cesta bila važan čimbenik.

15 ŽIVOT DANAS Danas ljudi u Mravincima žive u stoljetnim obiteljskim kućama,urbanim vilama i stambenim zgradama.

16 Prema popisu stanovnika iz 2001. g
Prema popisu stanovnika iz g. ima 1255 stanovnika, a broj je i dalje u porastu pa se računa da danas mjesto broji oko 1500 stanovnika.

17 Prva stambena zgrada sagrađena je u Ulici don Petra Peroša.

18 U poslovnoj stambenoj zgradi Dražica 24. 6. 2006. na blagdan Sv
U poslovnoj stambenoj zgradi Dražica na blagdan Sv. Ivana otvoren je DV Maslina u istoj zgradi je otvoren Ogranak Mravince Gradske knjižnice Solin tu je otvoren i novi prostor ambulanta Doma zdravlja.

19 NAŠA ŠKOLA Najstariji pisani tragovi datiraju još od kraja 19. stoljeća Tijekom povijesti nastava se odvijala i u privatnim kućama U zadnjih nekoliko desetljeća škola radi kao područna škola nekoliko matičnih škola i dio je Grada Solina Zadnji put je obnovljena prije 5 godina, a prošle godine uoči Sv. Ivana ispred škole postavljen je spomenik - bista mjesnog književnika T. P. Marovića

20 Volimo i uređujemo naše mjesto
Vrijedni ljudi našeg mjesta unapređuju kulturu življenja u mjestu. Od “Ivana do Ivana” naše mjesto je sve ljepše i ljepše. Ono kao da raste zajedno s nama!

21 Volimo rodno misto, ljubimo svaki kamen, čuvajmo lozu našu, čuvajmo svaki znamen!

22

23 Misto naše malo, u srcu te nosim!