DRŽAVNOPRAVNI RAZVITAK BIH

Презентација на тему: "DRŽAVNOPRAVNI RAZVITAK BIH"— Транскрипт презентације:

1 DRŽAVNOPRAVNI RAZVITAK BIH
Doc. dr. Omer Hamzić Benjamina Londrc MA, Viši asistent . Kiseljak, godine

2 BiH 1914. – 1918. I STVARANJE JUGOSLOVENSKE DRŽAVE
A. JUGOSLAVENSKO PITANJE OD DO GODINE 1. Stanje u zemlji – 1915. 2. Jugoslavenska ideja 3. Jugoslavensko pitanje B. JUGOSL. PITANJE U ZAVRŠNICI PRVOG SVJETSKOG RATA 4. Krfska deklaracija o jugoslavenskom ujedinjenju 5. Majska deklaracija 6. Država Slovenaca, Hrvata i Srba 7. Narodno vijeće i Narodna vlada za BiH 8. Prvodecembarski akt godine 9. BiH i Prvodecembarski akt

3 1. Stanje u zemlji – 1915.

4 a) Atentat članova „Mlade Bosne“, 28. 6. 1914
a) Atentat članova „Mlade Bosne“, – reakcija javnosti i antisrpske demonstracije u gradovima BiH, prijeki sud u Sarajevu, rat (1) Atentat u kojem je Gavrilo Princip, ubio austrijskog nadvojvodu. F. Fedinanda izvela je „nacionalno-revo- lucionarna“, tačnije nacionalistička grupa srpskih omladinaca („Mlada Bosna“). (2) Nakon atentata, u Sarajevu i nekim drugim mjestima odmah je došlo do demonstracija protiv Srba (mnoge radnje srpskih trgovaca su demolirane i opljačkane). (3) U općem neredu, u Sarajevu je istog dana proglašen prijeki sud koji je ukinut 26. jula, dva dana pred početak rata.

5 b) Neuspjeli pokušaji ministra Leona Bilin-skog da smiri stanje u zemlji poslije atentata
(1) Nije uspio pokušaj zajedničkog ministra finansija Leona Bilinskog da smiri ratnu psihozu. - Propao pokušaj aktiviranja sabora i dr. - reis-ulema Dž. Čaušević ustaje protiv progona Srba: (2) Posljedice rata: - ekonomsko propadanje zemlje, glad, - upadi srpske i crnogorske vojske u BiH - koja je do oktob bila neposredno ratno područje

6 2. Jugoslavenska ideja

7 a) Jugoslavenska ideja u prošlosti (etnička srodnost, isti geografski prostor)
(1) Jugoslavenska ideja je nastala na osnovu etničke srodnosti i jezičke sličnosti, ali i kulturne i vjerske različitosti većine južnoslavenskih naroda; - Ti su narodi dijelili isti geograf. prostor (Mediteran, Bal- kan, Sr. Evropa), među njima su se još od srednjeg vijeka stalno izgrađivale razne veze i odnosi. - Izgradnjom privredne i saobraćajne infrastrukture u 19. st., te su veze intenzivirane. (2) Politička stabilnost i zavisnost većine Juž. Slavena od njihovih spoljnih gospodara i moćnih susjeda – prirodno ih je usmjeravala jedne na druge;

8 b) Jugoslavenska ideja poč. 20. st
b) Jugoslavenska ideja poč. 20. st. (Majski prevrat, Balkanski ratovi, u Habzburškoj monarhiji ili izvan nje?) (1) Političke promjene u Srbiji, Hrv. i BiH (Majski prevrat, pad Kalaja i Hedervarija) – donosi obnovu nac. svijesti, zbližavanja i ideje jugoslavenstva; (2) Poslije balkanskih ratova produbljuju se razlike oko realizacije jug. ideje u vezi sa oblikom unutrašnjeg uređenja i političkog okvira: unutar Habsburške monar- hije ili izvan nje? (3) Građanski političari iz jug. naroda pokušavaju svoj uži interes naturiti kao opći, zajednički cilj – tu je korijen svih kolebanja i lutanja u politici prema „jugoslov.. pitanju“ (4) Sa tim kolebanjima građanska klasa ulazi u rat tokom kojeg je „jug. pitanje“ i u Srbiji i kod Juž. Slav. u Austr.-Ugar. formulisano u konkretan politički program;

9 3. Jugoslavensko pitanje

10 a) Jugoslovensko pitanje u osnovi Prvog sv
a) Jugoslovensko pitanje u osnovi Prvog sv. rata na geopolitičkom prostoru Balkana (rešavalo se na više nivoa) (1) Prvi svjet. rat je počeo pokuajem Austr.-Ugar. da jed- nim preventivnim ratom spriječi stvaranje jake slavenske države na svojim južnim granicama, što zaoštrava jugo- slovensko pitanje; (2) Jug. pitanje rješavalo se na više nivoa: - kroz borbu Srbije i Crne Gore protiv Austro-Ugarske, - kroz političke pregovore građanskih političara iz Srb. i Austr. (slav.) - sukobe interesa velikih sila na Balkanu i oko jugosla- vesnskog ujedinjenja;

11 b) Rješenje zavisilo od ishoda rata, nelogičnosti jugoslavenske politike Kraljevine Srbije
(1) Rješenje jugoslovenskog pitanja (i pitanja BiH) zavisilo je od ishoda Prvog svj. rata: - pobjedom Antante stvorili bi se uslovi za to rješenje; - pobjedom Centralnih sila – „ne bi bilo tih uslova“; (2) Iako je i sama bila žrtva imperijalističke politike Austro- Ugarske - u odnosu na svoje balkanske susjede, Srbija se takođe imperijalistički ponašala (npr. upad u Albaniju 1915.) (3) Treba imati u vidu činjenicu da je jugoslav. program srpske strane stvaran i provođen u uslovima jednog imperijalističkog rata (Srbije kao žrtve tog rata)

12 c) Rješenje jugosl. pitanja – trgovina između velikih imperijalist
c) Rješenje jugosl. pitanja – trgovina između velikih imperijalist. sila (Bugarska, Londonski protokol) (1) Sile Antante, posebno Rusija: da bi privukle Bugarsku na svoju stranu, „pritišću“ Srbiju da joj ustupi znatan dio Vardarske Makedonije, uz kompezaciju u BiH i Dalmaciji; (2) Na drugoj strani, Antanta nije uvijek bila spremna po- držati teritorijalne zahtjeve Srb. (više puta su i isticale da ne ratuju radi ostvarenja svih ideala srpstva i slavenstva); (3) Odnosi Srbije sa saveznicima naročito se zaoštravaju nakon Londonskog protokola i ulaska Italije u rat, 1915., kojoj su obećane znatne teritorije na južnoslavens. obali Jadrana, na koje je i Srbija dijelom računala (Dalmacija),

13 d) Londonski protokol sa Italijom ujedinjuje projugoslavenske snage u Austro-Ugars. na platformi ujedinjenja sa Srbijom (1) U prvim godinama rata sile Antante nisu imale jasan i odlučan stav u jugoslavenskom. pitanju, niti prema posli- jeratnoj sudbini Austro-Ugarske; (2) Jedino je Italija bila odlučno za očuvanje Aus.-Ugar., u nešto smanjenom obimu - da bi spriječ. stvaranje neke jugosl. drž. na istočnoj obali Jadrana; (3) Ironija je hist. da je upravo Italija svojim aspiracijama na dalmatinsku obalu Jadrana, upravo ubrzala proces stvaranja baš takve jugoslavenske države.

14 e) „Makedonsko pitanje“ guralo Srbiju na za-pad, a „jadransko pitanje“ hrvatske i slove-načke političare da se približe Sbiji (1) Vijesti da su velike sile obećale Italiji znatne teritorije uz hrvatsku obalu Jadrana, uznemirile su južnoslavensku političku emigraciju iz Aust.-Ugar., koja se počinje jače vezivati za Srbiju, da bi zajedničkim naporima poništile odredbe Londonskog protokola. (2) Nigdje se interesi i težnje južnoslovenske emigracije iz Austro-Ugarske i srpske vlade nisu tako poklapali kao oko poništenja Londonskog protokola;

15 4. Krfska deklaracija o jugoslavenskom ujedinjenju

16 a) Promjenom situacije na svjets
a) Promjenom situacije na svjets. ratištima stvaraju se uslovi za rješavanje jugosl. pitanja (febr. revolucija u Rusiji 1917.) (1) Srpska vlada i Jugoslovenski odbor saglasni o potrebi zajedničkog istupanja pred savezničku javnost oko jugo- slovenskog ujedinjenja; - Razlozi Srbije da izađe sa zajedničkim programom jugo- slovenskog ujedinjenja: Rusija kao gl. saveznik Srbije izlazi iz rata, stranačka trvenja oko srbij. vlade., Solunski proces: - Razlozi Jugosl. odbora da podrži istupanje u javnosti sa jugoslav. progr.: da se unutar Monarhije bez njih ne riješi to pitanje ili da Srbija ne riješi „Jadransko pitanje“ direktno sa Italijom);

17 b) Nakon dva mjeseca pregovaranja: Krfska deklaracija. , 20. 7. 917
b) Nakon dva mjeseca pregovaranja: Krfska deklaracija., : zajednič. država kao ustavna monarhija sa Karađorđevićima) (1) Dva glavna načela buduće zajedničke države: - nacionalno jedinstvo Srba, Hrv. i Slov. i - samoopredjeljenje naroda: ravnoprnost vjere, pisma, državna obilježja, biračko pravo; (2) Ostalo je nedefinisano pitanje unutrašnjeg uređenja države (između dva oprečna imena – Velika Srbija ili Jugoslavija, prihvaćena Kraljevina SHS) bc) Opći značaj Deklaracije – iako je u mnogo čemu ostala nedorečena - prvi put manifestirana volja naroda za ujedinjenjem, podrška Crnogor. sabora,

18 5. Majska deklaracija, od (1) Oživljavanje političkog života u Austro-Ugarskoj (1917.) - aktivnost slovenačkih klerikalaca (vizija Antona Korošca: oslonac Slovenaca na slavenski jug); (2) Formiranje Jugoslovenskog kluba od političkih pred- stavnika južnoslavenskih zemalja u Bečkom parlamentu (nastojanjem A. Korošca); (3) Majska deklaracija Jugoslov. kluba od – jugoslovenski program na bazi trijalizma, na kojem je i došlo do ujedinjenja, (Država SHS)

19 6. Država Slovenaca, Hrvata i Srba
a) Nar. vijeće SHS (osnovano pod utiskom proboja Solunskog fronta,) konstituiše se kao vrhovni politički predstavnik jugosl. naroda u Aus.-Ugar. (od ) b) Hrvatski sabor, , proglasio odcjepljenje Hrvatske od Austro-Ugarske, a Narodno vijeće za vrhovni organ vlasti nove samostalne države SHS c) U plenum Narodnog vijeća SHS iz BiH je ušlo 18, a u Središnji odbor 6 predstav. - u koji su, nakon protesta naknadno uključena i 2 Bošnjaka

20 7. Narodno vijeće i Narodna vlada za BiH
(1) Glavi odbor Narodnog vijeća za BiH konstituiran 31. oktobra (po povratku bh. delegata iz Zagreba u Sarajevo); (2) Prva bosanskohercegovačka Narodna (Zemaljska) vlada za BiH imenovana 3. novembra 1918.; (3) Brzojavna naredba Nar. vlade kotarskim uredima od 3. novembra da „preuzmu poslove zemalj- ske uprave“ i uspostavljaju odbore NV SHS

21 8. Prvodecembarski akt 1918. godine

22 a) U pripremama ujedinjenja, Narodno vije-će SHS, objektivno nije moglo odlučnije tražiti federalno uređenje buduće države (1) Situacija u novonast. Drž. SHS bila je izuzetno teška: - usljed agrarnih i drugih revolucionarnih nemira, te - prodora italijanske vojske u Istru, Rijeku, dijel. Slov. i Dalm.. (2) U takvoj situaciji, NV u Zagrebu, izabralo odbor (28 čl.) da se u sporazumu sa vladom Kraljevine Srbije bezodvlačno provede organiziacija jedinstvene države

23 b) U pismenom „Naputku“ delegaciji za pre-govore, Nar
b) U pismenom „Naputku“ delegaciji za pre-govore, Nar. vijeće je tražilo da zajednič. drž. ipak počiva na određ. federalnim element. (1) Narodno vijeće zahtijevalo je: - da „konačnu organizaciju nove države može odrediti samo ustavotvorna skupština“ i to „većinom od 2/3 glasova“; - da do odluke Ustavotvorne skupštine funkcioniše pos- tojeća struktura vlasti po pojedinim zemljama i pokra- jinama sa već izgrađenim pravnim poretkom; (2) Istovremeno, Velika narodna skupština Vojvodine, , a dan kasnije i Crnogorska velika narodna skupština proglašavaju direktno ujedinjenje sa Srbijom,. (3) U početku pregovora u Begr. ( ) delegacija NV SHS je insistirala na „Naputku“ (federalno uređenj.), ali je u toku pregovora morala odustati;

24 c) Prvodecembarskim aktom naziva se čin ujedinj. Drž. SHS sa Kralj
c) Prvodecembarskim aktom naziva se čin ujedinj. Drž. SHS sa Kralj. Srbijom, ostvareno u specifič. međunar. i unutr. okolnost. (1) Delegacija je u ime NV SHS, podnijela jednu adresu regentu Aleksandru kojom ga poziva da u ime Kralja Petra I preuzme vlast u čitavoj državi; (2) Regent je na to proglasio „ujedinjenje Srbije sa zem- ljama Nezavisne države SHS u jedinstv. Kraljevstvo SHS”; (3) Tako je konzervativna srpska buržoazija, na krilima pobjede srpske vojske u ratu, uspjela nametnuti svoj hegemonistički koncept zajedničke države; (4) Ta činjenica je trajno opteretila sve politič. odnose u građanskoj jugoslov. državi i praktično je dovela do ap- rilskog sloma 1941.

25 9. BiH i Prvodecembarski akt
(1) Nove vlasti nisu bile u stanju očuvati red (agrarni nere- di), pa su se saglasile da u BiH uđu i zavodu red jedinice srpske vojske (sporazum u Višegradu, ) (2) Ulaskom srpskih trupa, BiH je faktički, mada ne i prav- no, ušla u sastav Kraljevine Srbije (ili okupirana od strane vojske Kraljevine Srbije) ... ZAKLJUČAK ... c) Zajednička jugosl. drž., stvorena u Prv. sv. ratu, rezultat je sh. sporazuma kojem su se priklj. i Slovenci, ostali nisu imali politički kapacitet za to - ipak je bila optimalno rje- šenje za BiH u datom trenutku;

26