Ekonomski rast i razvoj

Презентација на тему: "Ekonomski rast i razvoj"— Транскрипт презентације:

1 Ekonomski rast i razvoj
Izbor iz teorija lokalnog razvoja

2 Pristup sposobnosti (eng. Capability Approach)
Pristup sposobnosti = konceptualni okvir koji ocjenjuje socijalna stanja s obzirom na ljudsku dobrobit (blagostanje) Funkcionalna sposobnost: doživjeti (duboku) starost, sudjelovati u ekonomskim aktivnostima, itd. Nedostatak sposobnosti: neznanje, ugnjetavanje, nedostatak financijskih resursa, lažna svjesnost (…) Siromaštvom je rezultat lišenosti mogućnosti.

3 Deset funkcionalnih sposobnosti
Život Tjelesni integritet Osjećaji, imaginacija i misli Emocije Praktično rezoniranje Afilijacije - živjeti s drugima Samo-poštovanje, ne-diskriminacija Briga za životinjske i biljne vrste Igra Kontrola nad vlastitom okolinom: politička i materijalna

4 Ekonomski razvoj: što i kako?
Središnje vrijednosti razvoja Sredstva za život: sposobnost zadovoljiti osnovne potrebe Samopoštovanje: biti osoba Sloboda od „ropstva”: biti sposoban izabrati Tri cilja razvoja: Povećati sposobnost i proširiti raspodjelu dobara kojima se osigurava minimum egzistencije; Povećati životni standard; Proširiti ekonomske i društvene mogućnosti za sve pojedince i zemlje.

5 Razlikovanje pojmova Rast vs. razvoj:
Ekonomski rast je jedan aspekt ekonomskog razvoja, ali nisu sinonimi Ekonomski rast (eng. growth) = mjera vrijednosti outputa dobara i usluga u određenom vremenskom razdoblju Ekonomski razvoj (eng. development) = mjera blagostanja ljudi u društvu

6 Rast vs. razvoj Ekonomski razvoj Ekonomski rast
Povećanje realnog outputa i dohotka, Fokusira se na poboljšanja životnog standarda, produljenje prosječnog životnog vijeka, institucionalnog razvoja , ekonomskih i političkih sloboda… Mjeri se poznatim pokazateljom Indeks ljudskog razvoja ili eng. Human Development Indeks Ekonomski rast Povećanje outputa i dohotka kroz vrijeme Mjeri se pozitivnim razinama pokazatelja kao što su, BNP, BDP i BDP per capita i sl. Ne uzima u obzir učinak na životni standard ljudi /blagostanje /dobrobit

7 Mjerenje ekonomskog rasta: pokazatelji
BDP – Bruto domaći proizvod (eng. GDP) vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraženo u novčanim jedinicama. BNP – Bruto nacionalni proizvod (eng. GNP) vrijednost finalnih dobara i usluga koje su proizveli svi državljani neke države, bez obzira na mjesto stvaranja tih dobara i usluga. BDP-a po glavi stanovnika/ BNP po glavi stanovnika Uzima u obzir broj stanovnika Realni BDP ili BNP Monetarni rast BDP-a umanjen za inflaciju

8 Ekonomski rast je dobra stvar jer prikazuje…
… konvencionalne prednosti: povećanje količine dobara i usluga; povećanje mogućnosti da se svim potrošačima osigura više dobara i usluga; generirano bogatstvo se može kroz socijalne transfere i plaćanja raspodijeliti socijalno ugroženom stanovništvu (npr. porezi, socijalna pomoć…) – poznato kao ekonomija kapanja (eng. trickle down effect) … asocirane: povećanje životnog standarda kroz veći broj raspoloživih dobara i usluga: Luksuzna dobara i usluge: automobili, bazeni, putovanja i sl. Infrastruktura: autoceste, komunikacijske mreže i sl. Zdravstvene i obrazovne usluge (…)

9 Viša stopa poreza Ekonomski rast Važnost ekonomskog rasta Investicije
Povećana produktivnost Važnost ekonomskog rasta Investicije javnog sektora Investicije privatnog sektora

10 Ekonomski rast je vezan uz ekonomski razvoj na što upozorava začarani krug siromaštva.

11 Ipak… Sam rast nije garancija za ekonomski razvoj jer može doći do iskrivljene slike o realnoj razini dohotka u zemlji: ne uzima u obzir pitanje raspodjele dohotka; Mali broj ljudi može imati veliki udio u bogatstvu zemlje; Razina ljudskog blagostanja za većinu u zemlji može biti ograničena.

12 Ekonomski rast nije sinonim za ekonomsko blagostanje: izabrani razlozi
Pouzdanost podataka: neusporedivost zbog razlike u deviznom tečaju Raspodjela dohotka: ekonomska nejednakost Slobodno vrijeme: dužina radnog vremena Ne-tržišne ekonomske aktivnosti: ne-monetarna ekonomija, siva ekonomija, volonterski rad, itd. Eksternalije: onečišćenje okoliša, iskorištavanje neobnovljivih resursa, itd.

13 U potrazi za alternativnom mjerom blagostanja: primjer iz Butana
Bruto domaća sreća (eng. Gross National Happiness) = pokušaj definiranja kvalitete života na holistički i psihološki način. Četiri stupa GNH-a: Promoviranje jednakog i održivog socio-ekonomskog razvoja; Zaštita kulturnih vrednota; Očuvanje prirodnog okoliša; Uspostavljanje dobrog upravljanja. Reakcije: Daniel Kahneman, Nobelovac iz 2002.: tzv. day reconstruction method; međunarodne konferencije o GNH Zašto nije dobar pokazatelj?!

14 Teorije razvoja: komparativna analiza
Ekonomski razvoj je kompleksan koncept. Teorije razvoja (Todaro, 1996): Linearne teorije rasta/razvoja (1950.-te) Teorija strukturalnih promjena (1960. i te) Revolucija međunarodne ovisnosti (1970.-te) Neoklasična kontrarevolucija (1980.-te) Nove teorije rasta/razvoja (1990.-te)

15 Neoklasične teorije razvoja
Razvoj je determiniran: Slobodom tržišta: optimalna alokacija oskudnih resursa; konkurencija, itd. Javnim izborom: ograničeno sudjelovanje države u funkcioniranju gospodarstva (“Minimal government is the best government!”) Tržištu-orijentirani pristupi: uloga države u funkcioniranju tržišta kroz “ne- selektivne” tržišno-orijentirane intervencije (npr. ulaganje u infrastrukturu, obrazovanje, zdravstvo, itd.). Nekoliko uglednih akademika koji se bave teorijom javnog izbora dobitnici su Nobelove nagrade za ekonomiju, James Buchanan (1986), George Stigler (1982) i Gary Becker (1992). Uz njih, Vernon Smith (2002) je bio Predsjednik Društva javnog izbora od to 1990.

16 Neoklasični ekonomisti imaju određene pretpostavke
O ponašanju poduzeća (ljudi) i tehnologiji: Poduzeća (ljudi) se ponašaju kako bi maksimizirali profit (korisnost). Poduzeća (ljudi) imaju potpune informacije. Poduzeća (ljudi) mogu preraditi i protumačiti sve informacije. Poduzeća (ljudi) su racionalni. Tehnologija omogućuje stalni prirast na količinu (eng. returns to scale). Rad i kapital (strojevi, zgrade itd.) su jedini inputi. Kapital pokazuje opadajuće prinose (eng. diminishing returns). Poduzeća (ljudi) preuzimaju cijene (eng. are price takers). Opadajući prinosi: za zadanu razinu rada koja povećava kapital vodi do povećanja outputa po opadajućoj stopi Ekonomija razmjera (ili povrat na razmjer) : Output se mijenja u istom omjeru kako se mijenjaju inputi: dupli inputi, dupli outputi

17 Puno pitanja Imamo li mi savršene informacije? Jesmo li racionalni?
Vlada li na tržištu savršena konkurencija? Što kažu izvješća o nacionalnoj konkurentnosti?

18 Nove teorije rasta Endogene teorije rasta naglašavaju kako je ekonomski rast uvjetovan endogenim faktorima. 1. grupa modela: tehnološki napredak kroz pristup learning by doing ili učenje kroz rad; na rast je moguće utjecati kroz investicije i akumulaciju kapitala, pri čemu je kapital fizički i ljudski. Nove teorije rasta: prilagođeno prema: file:///C:/Users/ivanabb/Downloads/kaurin_boris_efst_2017_diplo_sveuc.pdf

19 2. grupa modela: ljudski kapital je generator tehnološkog napretka
S mikroekonomskog stajališta ljudski kapital predstavlja količinu vještina i znanja koju posjeduje određeni radnik. U makroekonomskom smislu ljudski kapital predstavlja opću razinu znanja i vještina koju posjeduje radna snaga neke zemlje ili geografskog područja. Utjecaj ljudskog kapitala na stopu rasta dohotka po radniku zasniva se na stajalištu kako je produktivnost rada upravo proporcionalna razini znanja i vještine radne snage. Brža akumulacija ljudskog kapitala vodi bržem rastu produktivnosti a posljedično tomu i većoj ravnotežnoj stopi rasta BDP-a po radniku. An example is a factory that increases output by learning how to use equipment better without adding workers or investing significant amounts of capital. Kaizen i Toyota =  "change for better"

20 Primjer: Kaizen metoda i Toyota
Pojam kaizen koji se uobičajeno koristo u Japanu preselio se u američki poslovni jezik objavljivanjem knjige ''Kaizen: The Key to Japan’s Competitive Success'' od Masaaki Imai-a godine. 10 pravila: Otvorite svoj um promjenama Razmilite „Da možemo…” Uvijek napadajte proces a ne ljude Tražite jednostavna rješenja Ako je nešto slomljeno, stanite i popravite to Koristite kreativnost, a ne kapital Problemi su prerušene prilike Popravite glavni uzrok: pitajte „zašto” pet puta (umjesto „tko”) Mudrost mnogih je bolja od znanja jednoga Nema konačnog odredišta na putu poboljšanja

21 3. grupa modela: tehnološki napredak objašnjava ulaganjima u istraživanje i razvoj
Postoje dvije paralelne grane koje tehnološki napredak objašnjavaju ciljanim ulaganjem u istraživanje i razvoj: Tehnološki napredak objašnjava se horizontalnim inovacijama: specijalizacija ekonomskih subjekata u proizvodnji novih proizvoda vodi razvoju novih ideja. tehnološki napredak objašnjavaju vertikalnim inovacijam: tehnološki napredak zasniva na razvoju ideja za unaprjeđivanje postojećih proizvoda i proizvodnih procesa the transfer of knowledge and technology from one sector to another. One successful example has seen Formula 1 technology applied in neonatal care. In 2016, the Greater Manchester Neonatal Transport Team at St Mary’s Hospital Manchester initiated a project to investigate the effects of transporting critically ill newborn babies between hospitals, using an innovative ‘race-bred’ data logger secured to a transport incubator. The instrument uses an accelerometer combined with GPS technology to provide an electronic movement profile of the whole transfer. The study compared how the speed of the ambulance, G forces and vibration experienced by the baby related to the stability of the vital signs such as heart rate and blood pressure. A better understanding of the physiological effects of movement and vibration at a critical stage in a baby’s life will be used to inform technological improvements in the design of ambulances and incubators.

22 Lokalni ekonomsi razvoj: lakmus test
Ekonomski razvoj znači ponašati se tako da se osigura situacija u kojoj rast gospodarstva zajednice ili regije (dohodak ili štednja) raste brže nego što raste stanovništvo (trošak) tako da postoji višak resursa u budućnosti kako bi se osigurao financijski napredak. Uključuje i pojam održivosti! Raste li gospodarstvo brže od stanovništva? Gospodarstvo: dohodak, štednja, plaće Stanovništvo: broj, demografski pokazatelji, trošak „služenja” stanovnika JIM Key points: There are lots of different definitions, this is one that we like. For example: is tax base growing faster than basic needs? Are number and types of jobs growing faster than demands on City revenue?

23 Lakmus test zajednice: lista A
Imate li adekvatne fiskalne resurs da bi zadovoljili kratkoročne i dugoročne potrebe? Održava li zajednica broj i kvalitetu radnih mjesta? Je li zajednica ovisna o ograničenom broju poduzeća? Je li izbalansirano korištene zemljišta u lokalnoj zajednici? U kojoj mjeri je lokalno gospodarstvo utemeljena na regionalnoj imovini? DELLA Be sure to talk about the correlation between land uses and the fiscal impact on the community

24 Lakmus test zajednice: lista B
Napreduje li okruženje u lokalnoj zajednici? Povećava li se broj zločina? Ima li zajednica mogućnosti stanovanja koje si građani mogu priuštiti i ima li raznovrsne mogućnosti? Napreduje li sustav obrazovanja u zajednici? MARK? I am a little concerned that we need to be able to answer how you measure some of these… just make sure someone has an idea or example! Also be ready to explain the housing part – some communities are touchy on that. Planners are generally supportive of “affordable access to housing” and don’t mix that up with Section 8, but be prepared.

25 Lakmus test zajednice: lista C
Je li vodstvo (liderstvo) snažno u zajednici? Je su li tolerancija i različitost jaki u zajednici? Postoji li razvijena infrastruktura? Jesu li ljudi uključeni u aktivnosti zajednice? Postoji li jak sustav zdravstvene brige/zaštite? JIM We need to be prepared to explain a little preemptively about how these points tie back to and influence economic health. For this audience, we just need to reinforce their inherent sense of that connection, not pound it into the ground.

26 Kratki osvrt na važnu geografsku disciplinu
Ekonomska geografija Kratki osvrt na važnu geografsku disciplinu

27 Što je ekonomska geografija?
Gospodarstvo se brzo globalizira, a mjesta postaju sve više međusobno povezana. Istodobno, gospodarske aktivnosti sve se više grupiraju na određenim mjestima. Kao rezultat toga, socio-ekonomska dinamika je vrlo neujednačena u svim regijama. Ljudi, tvrtke i vlade suočavaju se s različitim izazovima i mogućnostima ovisno o njihovom (geografskom) položaju. “Ekonomska geografija je raznovrsna disciplina koja obuhvaća veliki broj, često kontradiktornih perspektiva i sadržaja. Precizniji naziv bio bi ekonomske geografije.” (George Chisholm, Commercial geography, ) “Ekonomska geografija je istraživanje sličnosti, razlika i veza između i unutar područja proizvodnje, razmjene i potrošnje dobara i usluga. “ (R. Thomann, 1968.)

28 ... daje odgovore na sljedeća pitanja:
Kakva je organizacija ekonomskih aktivnosti u prostoru te na koji način se ta organizacija s vremenom mijenja? Zbog čega su ekonomske aktivnosti organizirane u prostoru na određeni način? Na koji način prostorna organizacija ekonomskih aktivnosti utječe na ekonomske i društvene procese? (Dicken i Lloyd, 1990.) Svrha ekonomske geografije: Ekonomska geografija nudi moćan alat za analizu i razumijevanje suvremene ekonomije i društva. Ekonomska geografija pridonosi našem razumijevanju različitosti na različitim razinama od siromaštva u gradovima do nejednakog razvoja na globalnoj razini.

29 Ekonomija vs. ekonomska geografija
Temelj geografskog pristupa je: Niti jedan ekonomski sustav ili proces ne može funkcionirati izvan prostora tj. svaki ekonomski proces odvija se u stvarnom prostoru; Ekonomski modeli ne vrijede za sve prostore jednako – nema univerzalizma; Ekonomski procesi odvijaju se i izvan tržišta – npr. alternativni oblici trgovine itd. Na ekonomske procese utječu spol, rasa, dob, vjera, socio-ekonomske karakteristike… Ekonomski procesi odvijaju se u socijalnom okruženju. Ključne postavke ekonomske misli: Ljudi se ponašaju na racionalan i ekonomičan način – homo economicus; Pojedinci i tvrtke natječu se na tržištu; Tržište je mehanizam koji osigurava ekonomsku efikasnost; Efikasno tržište podrazumijeva ravnotežu ponude i potražnje; Tržišna ekonomija temelji se na zakonima i principima; Moguće je predvidjeti ponašanje tržišta i ekonomije u cjelini; Principi funkcioniranja tržišta jednaki su svugdje te su i ekonomski modeli univerzalno primjenjivi.

30 Ključni koncepti Prostor predstavlja temeljni geografski koncept i mjesto odvijanja geografske stvarnosti. Prostor pretpostavlja geometriju, udaljenost, veličinu i omjere. Prostor pretpostavlja lokaciju. Prostor pretpostavlja veze između pojedinih prostora. Mjesto je dio prostora kojem su ljudi ugradili značenje. Mjesto podrazumijeva distribuciju prirodnih i društvenih izvora te obrazac njihove prostorne raspodjele. Mjesto karakterizira jedinstvenost, međuovisnost o drugim mjestima i međuovisnost različitih razina. U sklopu mjesta možemo izdvojiti koncepte lokacije, distribucije ili prostorne raspodjele i obrazac. Obuhvat je sintetički koncept koji obuhvaća i prostor i mjesto. Prostorni obuhvat : globalno, makroregionalno, nacionalno, regionalno, lokalno, Razina susjedstva (okolina)

31 Lokalni ekonomski razvoj
NEKOLIKO IZABRANIH TEORIJA I MODELA

32 Neoklasična teorija rasta Teorija ekonomske/izvozne baze
Modeli Funkcija proizvodnje Teorije Tradicionalni modeli Y = f (L,K) Neoklasična teorija rasta Teorija ekonomske/izvozne baze Modeli čiste anglomeracije Y = f (AE, L,K) Teorija kumulativne kauzalnosti Teorije rasta pola Teorije nove ekonomske geografije Modeli lokalne zajednice Y = f (LM, L, K) Endogene teorije rasta Teorije utemeljene na promjenama u organizaciji rada Modeli teritorijalnih inovacija Y = f (I, LM, L, K) Teorije inkubatora Teorije životnog ciklusa Teorije Inovativnog okruženja Porterova teorija nacionalnih konkurentskih prednosti (…) Izvor:

33 Teorije lokalnog ekonomskog razvoja
Neoklasična teorija rasta (eng. Neo-classical Growth Theory) Temelji se na tradicionalnom ekonomskom pristupu (neklasičnoj perspektivi). Produktivnost = f (kapital, zemlja, rad); tehnologija = konstantna; regionalna ravnoteža; vlada kao sudac (provođenje zakona) i pružatelj nacionalne sigurnosti Glavni modeli: Model prostorne ravnoteže: siromašna regija ima malo kapitala, ali puno radne snage; bogata regija ima puno kapitala, ali malo radne snage; dolazi do prostornog širenja i razmještaja i u konačnici ravnoteže (?!) Neoklasične teorije lokacija: Do potpune prostorne ravnoteže nikad ne dolazi; faktori proizvodnje ne kreću se slobodno u prostoru; prisutan je faktor udaljenosti (troškova). Temelj neoklasične teorije lokacije predstavlja kalkulacija troškova prijevoza. Neoklasične teorije lokacije predstavljaju ishodište za brojne teorije kao što su teorija središnjih naselja, urbane hijerarhije, povezanosti-dostupnosti…

34 Teorija polova rasta (eng. Growth Pole Theories)
U srži ove teorije su inovativna poduzeća koja su locirana u središtima i generiraju propulzivne učinke. Riječ je o velikim ekonomskim jedinicama (poduzeća ili industrije) koje su instrument prosperiteta: koncentriraju aktivnosti i imaju prelijevajuće učinke – izravne i neizravne. Glavne industrije mogu uključivati ​​širok raspon sektora kao što su automobilska industrija, zrakoplovna industrija, agrobiznis, elektronika, čelik, petrokemija itd. Izravni učinci podrazumijevaju osnovnu industriju koja kupuje robu i usluge od svojih dobavljača (industrije povezane uzvodno) ili pruža robu i usluge svojim kupcima (nizvodno povezane industrije). Neizravni učinci mogu uključivati ​​potražnju za robom i uslugama od strane ljudi zaposlenih u osnovnim i povezanim industrijama koji podržavaju razvoj i širenje gospodarskih aktivnosti kao što je maloprodaja.

35 Koncept aglomeracije ekonomija i povećanja prihoda
Sva poduzeća žele biti ili u blizini velikog tržišta ili se okupljaju radi drugih pogodnosti. Rezultat su klasteri ili aglomeracije ekonomskih aktivnosti ili ekonomske aglomeracije. Klasteri nisu isto što i anglomeracije! Ekonomija obujma i povećanje obujma prihoda. Ekonomija obujma: Interna – događa se unutar tvrtke boljom podjelom posla. Rezultat je povećanje prihoda (do određene granice) Eksterna – koristi prednosti lokacije u neposrednoj blizini ostalih tvrtki. • Dolazi do podjele poslova između elemenata aglomeracije. Centralna motivacija je smanjivanje transakcijskog troška! Primjeri: Third Italy – iliti treća italija, grupacija obrtnika koji proizvode Alfred Marshall (1890) Principles od Economics – prvi opisao benefite ekonomskih aglomeracija ▫ Specijalizacija proizvodnje ▫ Korištenje resursa ▫ Prijenos znanja.

36 Teorija ekonomske/izvozne baze (eng
Teorija ekonomske/izvozne baze (eng. Economic Based Theory/Export theory Base) Osnovni prihod regije temelji se na izvozu iz lokalnog područja Aktivnosti se dijele na osnovne i ne-osnovne: aktivnosti koje su usmjerene na proizvodnju dobara i usluga za izvoz se nazivaju osnovnim (eng. basic); dohodak ostvaren izvozom se koristi za potrebe lokalnog/regionalnog stanovništva; interna potražnja stanovništva se zadovoljava proizvodnjom dobara i usluga kroz ne-osnovne aktivnosti (eng. non-basic activities). Izvor je generator proizvodnje i zaposlenosti. Konkurentska prednost i regionalna specijalizacija

37 Teorija kumulativne kauzalnosti
Kumulativna kauzalnost = ekonomski princip koji kaže kako jedan događaj može rezultirati u višestrukim promjenama. Uzročnost (kauzalnost) može biti „napredna” - ako su učinci pozitivni, kao u slučaju lokacije novog posla koji stvara više radnih mjesta, više mogućnosti ulaganja i veće porezne osnovice za zajednicu. Uzročnost može biti "zaostala" ako bi se poslovanje zatvorilo, čime bi se se stvorili suprotni učinci – gubitaj radnih mjesta, gubitak investicija itd. Kaže se da lančana reakcija povezana s kumulativnom ima multiplicirajući učinak. Ekonomija obujma i aglomeracije dovode do sve veće polarizacije između bogatih (jezgre) i siromašnih (periferije). Velike i bogate ekonomske aglomeracije privlačit će daljnji kapital koji će privlačiti stanovništvo Prostorna neravnoteža se povećava: model jezgra- periferija (eng. Core-Periphery Model). Kritičari teorije ističu da će u jednom trenutku doći do zasićenja i smanjenja prihoda (rast cijene zemljišta, zagađenje…) što bi trebalo potaknuti širenje prema modelu prostorne ravnoteže. The idea behind it is that a change in one form ofan institution will lead to successive changes in otherinstitutions. These changes are circular in that they continue ina cycle, many times in a negative way, in which thereis no end, and cumulative in that they persistin each round.

38 Teorija ciklusa proizvoda
Analizira procese ekonomskog razvoja fokusirajući se na faze u razvoju (životnom ciklusu) pojedinog proizvoda ili industrije. Svaki proizvod u svom životnom ciklusu prolazi kroz nekoliko faza od pojave, preko širenja, zasićenost pa sve do nestajanja. Naglasak na stvaranju novih proizvoda za ekonomski razvoj Svaka faza ima svoje lokacijske obrasce: u početku se proizvodnja smješta u blizini gradskih sjedišta; kasnije se seli na udaljenije lokacije: Prostorna raspodjela; u početku se, na primjer, hi-tech industrije razvijaju oko centara, a kasnije sele u periferiju

39 Porterov dijamant – model nacionalnih konkurentskih prednosti
… preveden na lokalnu razinu: (1) lokalna specijalizacija koja omogućuje smanjenje transakcijskih troškova pri sastavljanju inputa i ljudski resursi; (2) snaga lokalne potražnje koja donosi prednosti u među-regionalnoj trgovini; (3) veći pristup informacijama; (4) komplementarnosti između tvrtki koje su rezultat lokalne ili lokacijske integracije; (5) institucionalna podrška, javna i privatna, pretvarajući skupe inpute u javna i kvazi-javna dobra; i (6) tehnološko vodstvo izgrađeno na temelju lakoće s kojom se mogu identificirati lokalne prilike