Digitalna slika Multimedijalni sistemi Elektrotehnički fakultet

Презентација на тему: "Digitalna slika Multimedijalni sistemi Elektrotehnički fakultet"— Транскрипт презентације:

1 Digitalna slika Multimedijalni sistemi Elektrotehnički fakultet
Univerzitet u Banjoj Luci

2 Šta je slika? Slika je medij koji je predmet vizuelne percepcije
Dvodimenzionalni signal Matematički, funkcija dvije promjenljive f(x, y) Prostorne koordinate (x, y) Vrijednost funkcije – intenzitet fizičke veličine, npr. zračenja U multimedijalnim sistemima se bavimo slikama formiranim zračenjem u vidljivom dijelu spektra Slike formirane optičkim sredstvima

3 Digitalna slika Digitalna slika je dvodimenzionalni digitalni signal
Vrijednost odmjerka f(i, j) zavisi od dvije diskretne prostorne koordinate (i, j) Umjesto termina odmjerci za elemente digitalne slike koristi se termin pikseli (picture element – pixel) Dakle, digitalna slika je dvodimenzionalni niz vrijednosti piksela Koriste se i termini bitmapa, piksmapa, te rasterska slika Termin bitmapa se koristi za strukturu podataka u kojoj se čuva digitalna slika Raster – mreža lokacija piksela Termin bitmapa dolazi iz programerske terminologije i znači mapa (niz) bitova. Pošto bit može imati samo dvije vrijednosti, za slike kod kojih se pikselu pridružuje više bitova koristi se i termin piksmapa. Ipak, uobičajeno je da termin bitmapa označava strukturu podataka u kojoj se čuva digitalna slika.

4 Primjer Bitmapa Raster – mreža lokacija piksela. Svakom pikselu je pridružena vrijednost (ili više vrijednosti u slučaju kolor/multispektralnih slika).

5 Formiranje slike Digitalna slika može nastati:
Renderovanjem vektorske grafike Digitalizacijom analogne slike Digitalizacija obuhvata:

6 Formiranje slike Digitalna slika može nastati:
Renderovanjem vektorske grafike Digitalizacijom analogne slike Digitalizacija obuhvata: Odmjeravanje – mjerenje svjetline na mjestu svakog piksela Kvantizaciju – dodjeljivanje diskretnih vrijednosti izmjerenim nivoima svjetline Kodovanje – predstavljanje kvantizovanih vrijednosti nizom binarnih cifara

7 Digitalizacija slike Odmjeravanje
raster odmjerena slika

8 Rezolucija slike Rezolucija slike je broj piksela u digitalnoj slici
Ova upotreba termina rezolucija se odnosi na prostornu rezoluciju slike Kada slike prikazuju dio fizičkog prostora istih fizičkih dimenzija viša rezolucija znači bolji kvalitet slike

9 Rezolucija uređaja Rezolucija je mjera koja pokazuje koliko dobro uređaj aproksimira kontinualne slike upotrebom konačnog broja piksela Rezolucija različitih uređaja se izražava gustinom piksela (tačaka) Koristi se horizontalna ili vertikalna gustina (iste za kvadratne piksele) Gustina piksela se izražava brojem piksela po inču (pixels per inch – PPI) Gustina tačaka se izražava brojem tačaka po inču (dots per inch – DPI)

10 Rezolucija displeja Broj piksela po inču u horizontalnom/vertikalnom smjeru Zavisi od veličine displeja i ukupnog broja piksela u horizontalnom/vertikalnom smjeru Zavisi od postavki rezolucije Dijagonalna rezolucija u pikselima Gustina piksela Računarski monitori: 200 ppi Displeji telefona: ppi

11 Rezolucija ulaznih uređaja
Skener je uređaj za digitalizaciju slike (odmjeravanje + kvantizacija) U kontekstu skenera PPI znači broj odmjeraka slike po jednom inču (samples per inch – SPI) Slika 3x3 inča će skeniranjem na skeneru sa 300 ppi dati digitalnu sliku 900x900 piksela U digitalnoj fotografiji gustina piksela je broj piksela podijeljen površinom senzora DSLR – 1-6,2 MP/cm2 Compact camera – MP/cm2 DSLR ima veći senzor i veće fotodiode pa je PPI manja Ali postiže bolji kvalitet slike Vrijednosti za 2014.

12 Rezolucija štampača Rezolucija štampača se izražava brojem tačaka po inču (DPI) Inkjet: DPI Laser: DPI Slika rezolucije 1000x1000 piksela Štampa na 250 dpi će dati sliku 4x4 inča Štampa na 100 dpi će dati sliku 10x10 inča Gustina piksela kod printera nije fiksna već zavisi od modaliteta štampanja Da bi printer proizveo izlaz sličnog kvaliteta kao što je slika na monitoru potrebno je da ima veću DPI nego što je PPI monitora Diterovanje zahtijeva region od 4-6 tačaka da bi se vjerno reprodukovala boja jednog piksela Da bi se slika dimenzija 100x100 piksela vjerno reprodukovala u kvadratu dimenzija 1 inč potrebno je oko 600 tačaka po inču

13 Rasterske slike i rezolucija
Rasterske slike imaju dimenzije u pikselima (broj piksela duž svake ose), što odgovara rezoluciji, ali nemaju gustinu piksela Rezolucija rasterske slike u memoriji zavisi od gustine piksela uređaja (ppi) za digitalizaciju Možemo povezati rezoluciju slike, uređaja i fizičke dimenzije slike Veličina prikazane slike zavisi od gustine piksela uređaja (dpi) na kojem se slika prikazuje i rezolucije slike Promjena vrijednosti dpi neće promijeniti veličinu slike u pikselima Neki formati za rasterske slike čuvaju i podatak o gustini piksela Vrijednost koja će se koristiti pri štampanju slike da se odredi fizička veličina slike Gustina piksela skenera pomoću kojeg je slika kreirana – omogućava da se odredi originalna veličina skeniranog objekta

14 Vektorska grafika i rezolucija
Kod vektorske grafike nema potrebe za promjenom rezolucije prilikom promjene fizičke veličine slike Ukoliko se u fajlu nalazi samo vektorska grafika on će biti adekvatno renderovan na svakom uređaju Ukoliko se u istom fajlu nalaze i rasterski i vektorski elementi postoje dvije mogućnosti za usklađivanje veličina vektorskog i rasterskog dijela (u zavisnosti od konačnog formata): prilagoditi veličinu vektorskog dijela pri promjeni PPI rasterskog dijela (Photoshop) promijeniti PPI rasterskog dijela da bi se veličina rasterske slike prilagodila veličini štampanog medija (PDF)

15 Digitalizacija slike Kvantizacija

16 Rezolucija po intenzitetu
256 nivoa 16 nivoa 8 nivoa

17 Kvantizacija vrijednosti piksela
Broj bita korištenih za predstavljanje vrijednosti piksela: 1-bitne slike 8-bitne sive slike 24-bitne slike u boji 8-bitne slike u boji kasnije

18 1-bitne slike Koriste se i termini monohromatske slike, te binarne slike Vrijednost svakog piksela se čuva u jednom bitu (0 ili 1) Moguće je predstaviti samo dvije boje ili dva nivoa svjetline Zauzeće memorije je širina x visina bitova, npr. Slika 640x480 piksela zahtjeva: 640 x 480 = bita = bajtova = 37,5 kB Pogodne za čuvanje jednostavne grafike i teksta.

19 Diterovanje Štampa intenzitetskih slika
Simuliranje različitih nivoa intenziteta piksela korištenjem uzoraka prostorno bliskih crnih i bijelih tačaka

20 8-bitne sive slike Sadrže samo informaciju o svjetlini piksela
Vrijednost piksela se predstavlja 8-bitnim brojem (1 bajt) Moguće je predstaviti 28 = 256 nivoa svjetline Obično 0 odgovara crnom pikselu, a 255 bijelom pikselu U fotografskoj terminologiji ovo je crno-bijela slika U obradi slike se koriste termini siva (grayscale) ili intenzitetska slika Zauzeće memorije je širina x visina x 8 bitova = širina x visina bajtova Slika 640 x 480 piksela zahtjeva 640 x 480 = bajtova = 300 kB

21 24-bitne slike u boji Truecolor slike
Vrijednost piksela se predstavlja sa tri bajta (3x8 = 24 bita) Postoje različiti modeli za opis boje Displeji uglavnom koriste RGB model kod kojeg bajtovi sadrže vrijednosti piksela u crvenom, zelenom i plavom dijelu spektra Moguće je predstaviti 2563 = boja Zauzeće memorije za sliku dimenzija 640 x 480 piksela: 640x480x3 bajta = 900 kB Često su 24-bitne slike memorisane kao 32-bitne Dodatni bajt se koristi za a-kanal

22 Boja Boja je jedan od osnovnih elemenata multimedije
Koristi se u vektorskoj i bitmapiranoj grafici, videu, animaciji, tekstu Kako modelovati boju? Kako je opisati numeričkim vrijednostima da bude pogodna za obradu na računaru?

23 Svjetlost Svjetlost je elektromagnetnih talas
Boja svjetlosti je određena talasnom dužinom Talasna dužina vidljive svjetlosti je u opsegu od nm Većina izvora svjetlosti u prirodi proizvodi svjetlost koja je kombinacija komponenata različitih talasnih dužina Spektralna raspodjela snage (spektar) pokazuje relativni iznos energije svjetlosti na svakoj talasnoj dužini Mjeri se spektrofotometrom Svjetlost lasera se sastoji od samo jedne talasne dužine. Većina drugih izvora svjetlosti proizvodi svjetlost koja je kombinacija komponenata različitih talasnih dužina.

24 Primjeri spektara različitih izvora svjetlosti
Broj fotona je proporcionalan energiji svjetlosti. Ovi spektri su dobijeni mjerenjem energije u uskim opsezima talasnih dužina (5-10 nm) i povezivanjem dobijenih vrijednosti. Dakle, podaci koje imamo su diskretni i mogu se čuvati i kao vektori. SPD (Spectral Power Density) je sveobuhvatna informacija, ali zbog glomaznosti nije pogodna za praktičan rad. Ako je raspodjela energije po talasnim dužinama svjetlosti približno uniformna, takva svjetlost se opaža kao svjetlost bez boje, odnosno, bijela svjetlost. Sa druge strane, ako je raspodjela energije neravnomjerna, svjetlost ce biti percipirana kao obojena. Na primjer, plava svjetlost ima spektar u kojem je glavni dio energije sadržan u opsegu talasnih dužina od 400 do 450 nm, a energija na ostalim talasnim dužinama je zanemarljiva.

25 Kako ljudi vide? Rožnjača (cornea) i sočivo fokusiraju svjetlost na mrežnjaču (retinu) Mrežnjača se sastoji od dva tipa ćelija: Štapićaste (štapići) Konusne (čepići) Pri slaboj svjetlosti, štapići generišu odziv i dobija se slika u nijansama sive Čepići generišu odziv pri jačoj svjetlosti

26 Obrada vizuelnih informacija
Postoje tri tipa čepića Osjetljivi na svjetlost različitih talasnih dužina Omogućavaju vid u boji Sliku je nacrtao Santiago Ramon y Cajal, začetnik moderne neuronauke i dobitnik Nobelove nagrade.

27

28 Spektralna osjetljivost oka
Zasnovano na psihofizičkim mjerenjima, CIE (Commision Internationale de I’Eclairage) je je usvojila karakterizaciju spektralne osjetljivosti tri tipa čepića u funkciji talasne dužine svjetlosti Normalizovana spektralna osjetljivost standardnog posmatrača Tri tipa čepića imaju najveće osjetljivosti za svjetlost talasnih dužina oko 570 nm, 540 nm i 440 nm Približno crvena, zelena i plava svjetlost, respektivno Ukupna spektralna osjetljivost vida

29 Trihromatska teorija Pobuđeni svjetlošću čepići generišu impulse
Odziv kolor kanala (R, G, B) u oku je proporcionalan broju neurona koji generišu impulse Može se izračunati kao suma svjetlosti koja pobuđuje čepiće određenog tipa ponderisana osjetljivošću tog tipa čepića Ako je svjetlost reflektovana od neke površine uzima se u obzir i funkcija reflektanse površine Signal koji se prenosi se sastoji od tri broja – boje formiraju trodimenzionalni prostor Date jednačine predstavljaju model percepcije boja kada se posmatra izvor svjetlosti. Međutim, većina naše percepcije boja potiče od svjetlosti koja se reflektuje od objekata. Pošto različite površine različito reflektuju svjetlost različitih talasnih dužina, potrebno je u ove jednačine uvesti još jedan težinski faktor koji opisuje osobine površine – surface reflectance function.

30 Kamera Kamera proizvodi tri signala na lokaciji svakog piksela (odgovara poziciji na mrežnjači) Analogni signali se digitalizuju i memorišu Kako bi se smanjila cijena kamere koristi se samo jedan senzor u kombinaciji sa kolor-filtrima Najpoznatiji je Bajerov filtarski niz Demozaiking

31 Reprodukcija boja Ambijentalno osvjetljenje utiče na percipiranu boju objekata Kamere prije kodovanja RGB vrijednosti balansiraju bijelu boju Modifikacija RGB vrijednosti da bijeli objekti na sceni izgledaju bijeli i na slici Reprodukcija boje zahtijeva generisanje svjetlosti koja će u oku posmatrača izazvati određeni odziv tri tipa čepića Metamerizam – različite spektralne raspodjele snage izazivaju isti odziv receptorskih ćelija Boja piksela na displeju se simulira korištenjem tri subpiksela koji emituju svjetlost u crvenom, zelenom i plavom dijelu spektra Upravljanje bojama Korištenje znanja o karakteristikama svih uređaja korištenih za akviziciju i prikazivanje slike da bi se obezbijedila vjerna reprodukcija boja

32 Percepcija intenziteta svjetlosti
Kako kvantitativno opisati razliku svjetline?

33 Percepcija intenziteta svjetlosti
Intenzitet svjetlosti – ponderisana snaga svjetlosti izračena u određenom pravcu po jediničnom prostornom uglu (SI jedinica: cd) Ponderisanje funkcijom spektralne osjetljivosti standardnog posmatrača Adaptacija Luminansa – intenzitet svjetlosti po jedinici površine (cd/m2) Commission Internationale de L'Éclairage (CIE) koristi oznaku Y za luminansu Obično se Y normalizuje na opseg 1 do 100 u odnosu na referentnu bijelu boju Čovjek opaža relativnu razliku luminanse od oko 1% Sjajnost (brightness) – atribut vizuelne percepcije kojim se opisuje sposobnost izvora da emituje ili reflektuje svjetlost Sjajnost je perceptualna ocjena luminanse Veza između opažene sjajnosti i luminanse je logaritamska Zavisi od okoline Svjetlina (lightness) – perceptualni odziv na luminansu Prema CIE definiciji svjetlina je proporcionalna trećem korijenu luminanse Treći korijen ima sličan oblik kao logaritamska funkcija Brightness – sjajnost Lightness – svjetlina

34 Gamasutra Da bi se poboljšala perceptualna uniformnost luminanse njena vrijednost se nelinearno transformiše Logaritamska transformacija U praksi se koristi stepenska funkcija – gama korekcija Gama je tipično oko 2,5 Dobijena veličina se naziva luma i označava Y’ Gama korekcija se primjenjuje i na pojedine komponente RGB kolor-modela Koristi se i oznaka R’G’B’ Primjena gama korekcije je nekontrolisana i nekonzistentna. Za datu sliku nije jasno da li je gama korekcija primjenjena na vrijednosti piksela ili ne. Kamera može unijeti gama korekciju, softver može unijeti gama korekciju, softver može očekivati drugačiju vrijednost gama od stvarne, frame buffer može unijeti gama korekciju, računarska grafika se kreira bez gama korekcije...

35 Gamasutra (nastavak) U televizijskim sistemima su upotreba gama-korekcije i vrijednost γ definisani standardima U računarskim sistemima primjena gama-korekcije je nekontrolisana i nekonzistentna Često se koristi sRGB standard

36 CIE funkcije uparivanja boja
Iznosi tri primarne boje potrebni da se proizvede svjetlost date boje (talasne dužine) Komponente reprezentacije boje CIE (Comission Internationale d’Eclairage) je izvršila eksperiment u kojem je pokušana reprodukcija monohromatskih (svjetlost samo jedne talasne dužine) boja korištenjem primarnih boja talasnih dužina 700 nm (crvena), 546,1 nm (zelena) i 435,8 nm (plava). Rezultat ovog uparivanja (matching) su color matching functions za “standardnog posmatrača”.

37 Kolor-prostor Višedimenzionalni prostor čije koordinate odgovaraju komponentama reprezentacije boje Značenje komponenata mora biti jasno definisano RGB – monitori, projektori,... XYZ – referentni kolor-prostor (CIE) L*a*b* (CIE LAB) – perceptualno uniformniji CMYK – štampa HSV – Hue, Saturation, Value – bliži percepciji YUV, YCbCr, YIQ – koriste se u videu Comission Internationale d’Eclairage

38 RGB kolor prostor Svaka boja je kombinacija tri primarne boje:
crvene (Red) zelene (Green) plave (Blue) Aditivni kolor-model Talasne dužine primarnih boja – kolor prostor CIE RGB sRGB RGB kolor prostor je zavisan od uređaja Luminansa nosi informaciju o svjetlini. Težinski faktori zavise od pretpostavljenog osvjetljenja, odnosno, od talasnih dužina korištenih primarnih boja. Hrominansa nosi informaciju o boji.

39 Primjer Bitmapa Raster – mreža lokacija piksela. Svakom pikselu je pridružena vrijednost (ili više vrijednosti u slučaju kolor/multispektralnih slika).

40 RGB kolor prostor Primjer

41 RGB kolor prostor Primjer

42 Problem sa RGB kolor prostorom Color Matching Functions
CIE (Comission Internationale d’Eclairage) je izvršila eksperiment u kojem je pokušana reprodukcija monohromatskih (svjetlost samo jedne talasne dužine) boja korištenjem primarnih boja talasnih dužina 700,0nm (crvena), 546,1nm (zelena) i 435,8nm (plava). Rezultat ovog uparivanja (matching) su color matching functions za “standardnog posmatrača”.

43 Problem sa RGB kolor prostorom Color Matching Functions
CIE (Comission Internationale d’Eclairage) je izvršila eksperiment u kojem je pokušana reprodukcija monohromatskih (svjetlost samo jedne talasne dužine) boja korištenjem primarnih boja talasnih dužina 700,0nm (crvena), 546,1nm (zelena) i 435,8nm (plava). Rezultat ovog uparivanja (matching) su color matching functions za “standardnog posmatrača”. negativna svjetlost!

44 CIE XYZ kolor-prostor Želimo da svaku boju možemo predstaviti pozitivnim udjelima primarnih boja Fiktivne primarne boje Nezavisan od uređaja Koristi se u kolorimetriji za definisanje primarnih boja u drugim kolor prostorima Razvijen da bi se izbjegao problem sa negativnom svjetlošću koji se javio pri color matching eksperimentima. CIE XYZ omogućava specificiranje svake boje koju može da primijeti prosječna osoba. Koristi se kao referentni kolor-prostor za definisanje drugih kolor-prostora, kao što je npr. L*a*b*. Y mjera svjetline (luminanse). Hrominansa x = X/(X+Y+Z) y = Y/(X+Y+Z) Jednačina koja povezuje RGB i XYZ kolor-prostore sadrži koeficijente čije vrijednosti zavise od talasnih dužina korištenih osnovnih boja kod RGB.

45 Dijagram hrominansi x, y – hromatske komponente boje (hrominanse)
Gamut ljudskog vida (sve boje koje prosječni posmatrač može da vidi) Sve boje koje se dobijaju miješanjem tri primarne boje se nalaze unutar trougla određenog tim bojama Sa tri izvora svjetlosti nije moguće pokriti kompletan gamut CIE dijagram

46 Bijela tačka Tačka E u dijagramu hrominansi X=Y=Z
Bijela tačka sa jednakim energijama CIE ne definiše hrominansu koja odgovara bijeloj svjetlosti Percepcija boje zavisi od osvjetljenja Definišu se iluminante sa određenim hrominansama Percipirane kao bijela pri odgovarajućem osvjetljenju Važan podatak za tačnu reprodukciju boje

47 Kako mjeriti razliku boja?

48 Kako mjeriti razliku boja?
Udaljenost tačaka u dijagramu hrominansi ne odgovara mjeri (ne)sličnosti boja Potrebno je uzeti u obzir nelinearnost ljudske percepcije intenziteta svjetlosti

49 L*a*b* (CIELAB) kolor-prostor
Komponente su L* (lightness) i dvije hromatske komponente (a* i b*) Nelinearnost ljudske percepcije se umjesto logaritamskom opisuje stepenskom funkcijom sa stepenom 1/3 Razlika boja je L* - lightness Chroma je skala koja odgovara zasićenosti boje. Boja je zasićenija (izraženija) ako je bliže obodu, a manje izražena ako je u bilizine centralne ahromatske ose. Hue je ugao koji odgovara ljudskoj definiciji “boje”, dakle pojmovima kao crvena, žuta.

50 L*a*b* kolor-prostor White point je XYZ vrijednost koja odgovara bijeloj bolji pri zadatoj boji (spektralnim karakteristikama) osvjetljenja. U MATLAB-u je predefinisana D50 iluminanta koja je predefinisana u specifikacijama International Color Consortiuma (ICC)

51 RGB i L*a*b* primjer R G B L* a* b* L* - lightness, svjetlina
a* - osa crvena/magenta – zelena (negativne vrijednosti zelena, pozitivne magenta) b* - osa žuta – plava (negativne vrijednosti plava, pozitivne žuta) L* a* b*

52 Aditivni i suptraktivni modeli
aditivni model suptraktivni model

53 CMYK kolor-model Suptraktivni kolor-model Osnovne boje:
cijan (C) magenta (M) žuta (Y) Nanošenjem svake od osnovnih boja na podlogu (papir) iz reflektovane svjetlosti se oduzima određena boja

54 CMYK – formiranje boje

55 CMYK – formiranje boje Krive transmisije
Krive transmisije se preklapaju Boje se kombinuju na nelinearan način Otežava predviđanje rezultujućih boja u štampi

56 Gamut CMYK kolor-sistema
Gamut štampača Šest tjemena su: C, M, Y, te CM, CY i MY Nemoguće je odštampati sve boje iz RGB kolor-modela, a neke iz CMYK modela se ne mogu predstaviti u RGB

57 A šta je K?

58 A šta je K? Miješanjem cyan, magenta i yellow ne dobija se kvalitetna crna Greške u registraciji pri štampi će biti vidljive Jeftinije je koristiti crnu tintu nego praviti kombinaciju tri osnovne boje iz CMY modela

59 HSL i HSV kolor-modeli Sličan je i HSI model
H – hue S – saturation L – lightness V – value I – intensity Srodni, iako ne identični modeli Motivacija: Želja da se formira perceptualno uniformniji kolor-prostor Intuitivniji izbor boja u softveru za obradu slike i računarsku grafiku Hue je manje-više isto definisan u svim modelima Saturation se razlikuje L, V, I su pokušaji da se opiše luminansa koju korisnik opaža.

60 HSV primjer RGB H S I

61 Alat za izbor boja u GIMP-u

62 24-bitne slike u boji Truecolor slike
Vrijednost piksela se predstavlja sa tri bajta (3x8 = 24 bita) Moguće je predstaviti 2563 = boja Zauzeće memorije za sliku dimenzija 640 x 480 piksela: 640x480x3 bajta = 900 kB Često su 24-bitne slike memorisane kao 32-bitne Dodatni bajt se koristi za a-kanal

63 8-bitne slike u boji Indeksirane slike
24-bitne slike koriste 3 bajta za čuvanje jednog piksela Nisu sve od 16+ miliona boja jednako zastupljene Moguće je sliku u boji predstaviti korištenjem jednog bajta po pikselu Na raspolaganju je 256 boja Koristi se lookup tabela za čuvanje informacija o boji Kvalitet slike je nešto niži, ali obično prihvatljiv Zauzeće memorije za sliku veličine 640 x 480 piksela: 640 x 480 x x 3 bajtova = 300 kB Zauzeće memorije za 8-bitnu sliku u boji je gotovo isto kao i za 8-bitnu grayscale sliku.

64 Lookup tabela (LUT) boja
Za svaki piksel se čuva kodna vrijednost boje – indeks reda u LUT Pri određivanju boje piksela potrebno je pročitati vrijednost reda u LUT, a onda iz LUT i samu boju piksela Koriste se i termini kolor-mapa i paleta LUT se mora formirati prilikom konverzije 24-bitne slike u 8-bitnu Npr. grupisanje sličnih boja Diterovanje se može koristiti da se poboljša izgled rezultata

65 Česti formati fajlova u rasterskoj grafici
GIF – Graphics Interchange Format JPEG – Joint Photographics Experts Group PNG – Portable Network Graphics TIFF – Tagged Image File Format BMP – MS Windows Bitmap

66 Graphics Interchange Format (GIF)
Uveli su ga UNISYS Corp. i Compuserve U početku je služio za prenos grafike telefonskim linijama pomoću modema Koristi Lempel-Ziv Welch (LZW) algoritam (oblik Hafmanovog kodovanja), modifikovan za pakete koji se sastoje od linija slike (linijsko grupisanje piksela) – kompresija bez gubitaka Ograničen na 8-bitne slike u boji (256 boja) Pogodan za slike sa manjim brojem različitih boja (npr. grafika, crteži) Dvije verzije: GIF87a i GIF89a GIF89a: podržava jednostavnu animaciju, indeks transparentnosti, itd.

67 JPEG Standard za kompresiju fotografija koji je kreirala Joint Photographic Experts Group Koristi ograničenja ljudskog vizuelnog sistema da bi se postigao visok stepen kompresije Kompresija sa gubicima Korisnik može izabrati željeni nivo kvaliteta/kompresije Najpopularniji format za slike na vebu

68 Portable Network Graphics (PNG)
PNG je kreiran sa namjerom da naslijedi GIF standard Podržani tipovi slika grayscale slike, indeksirane slike, truecolor slike Podržava alfa kanale i gama korekciju Do 16 bita po kanalu Kompresija bez gubitaka (DEFLATE algoritam) Moguća je i kompresija sa gubicima Nije patentiran Namijenjen za grafiku na vebu

69 Tagged Image File Format (TIFF)
TIFF je razvila kompanija Aldus Corp tih Danas je TIFF specifikacija po kontrolom kompanije Adobe Podržava različite tipove slika (binarne, grayscale, 8-bitne i 24-bitne RGB slike, itd) Podržan u softveru za obradu slike, naročito u upravljanju dokumentima i štamparstvu Može čuvati dodatne podatke (tagovi) u zaglavlju fajla Tipično koristi kompresiju bez gubitaka Može sadržati JPEG komprimovane JPEG slike uključene pomoću JPEG taga U ovakvoj upotrebi nema značajnije prednosti nad JPEG standardom

70 BMP Poznat i kao Bitmap Image File ili Device Independent Bitmap (DIB)
Standardni format fajla za sistemsku grafiku u MS Windows Podržava 24-bitne RGB slike Podrška za alfa kanale je nedokumentovana Rasterski format Namijenjen za čuvanje slika nezavisno od uređaja Ne koristi kompresiju – veliki fajlovi Široko podržan u softveru za obradu slike

71 Primjeri 50 100 150 200 250 JPEG: 15,9 kB GIF: 33,4 kB PNG: 288 kB

72 Još primjera JPEG: 4,32 kB GIF: 1,84 kB PNG: 1,35 kB