Отпремање презентације траје. Молимо да сачекате

Отпремање презентације траје. Молимо да сачекате

IX predavanje: Obrada i priprema slike za štampu

Сличне презентације


Презентација на тему: "IX predavanje: Obrada i priprema slike za štampu"— Транскрипт презентације:

1 IX predavanje: Obrada i priprema slike za štampu
Vizuelizacija i prezentacija 3D modela u geodeziji IX predavanje: Obrada i priprema slike za štampu

2 Uvod- kompjuterski generisana slika - elementi
Klasično štamparstvo, do pojave digitalnih medija, obuhvatalo je više složenih procesa i zahtevalo glomaznu i skupu tehniku (mašine, ploče, materijale, obučeno ljudstvo, brojne procese i međuprocese do konačnog rezultata, kao i vreme), tako da nije bilo isplativo za manje tiraže, pa samim tim ni lako dostupno pojedinačnim korisnicima. I danas još uvek postoji ofset i sito štampa, ali se primenjuju za velike i srednje tiraže. Digitalna štampa Poslednjih godina (u XXI veku), razvojem kompjuterskih softvera, omogućena je lakša, brža i komfornija priprema za štampu u tzv. DTP (Desktop Publishing) okruženju. Ovo tzv. „stono izdavaštvo“ omogućava štampanje manjih, pa i pojedinačnih tiraža, a zahteva od opreme računar i štampač, odn. štamparsku mašinu. U zavisnosti od vrste štamparske mašine (printera, plotera, digitalne štamparske mašine i prese...) digitalna štampa može biti: Statička digitalna štampa (Computer to press) – koja praktično predstavlja klasičnu ofset štampu, i koja daje štamparski OTISAK kao krajnji rezultat, jer koristi pritisak, odn. kontakt između medijuma (obično – papira) i boje na valjcima (prese). Dinamička digitalna štampa (Computer to print) - bazirana na: a) mlaznom (ink-jet) postupku, sa vlažnim tonerima koji raspršuju boju (mastilo) ravnomerno po medijumu (obično – papiru), pri čemu nastaje štampani materijal, ili b) laserskom postupku koji koristi suve tonere, laser koji vrši naelektrisanje bubnja i grejač koji zapeče čestice tonera – praha na papiru. Dakle, ovaj način štampe ne koristi pritisak, ali se dobijeni rezultat i dalje naziva „otisak“ ili „kopija“. Štampa može biti crno-bela ili kolor. Štampači koji se najčešće koriste za manje tiraže, daju kopije sa rezolucijom od min. 300dpi (dots per inch), dok pojedini mogu da proizvedu i HD (High definition) rezoluciju od 600dpi i više. Da bismo bili u stanju da sliku (fotografiju, crtež) pripremimo za štampu sa očekivanim rezultatom, upoznaćemo se sa nekim osnovnim pojmovima pripreme za štampu, kao i obrade slike.

3 CGI- elementi – rezolucija slike
Kompjuterski generisana slika (cgi) se sastoji od tri osnovna atributa : rezolucije dpi, ppi. fizičke dimenzije slike (dimenzije u stampi ) cm, in, p velicine fajla (datoteke) kB, MB, GB… 1. Rezolucija slike Rezolucija slike (fotografije, crteža, skeniranog uzorka) je termin koji opisuje izlazni kvalitet slike . Vrednost rezolucije (Resolution) predstavlja zapravo sabijenost piksela po kvadratnom inču (inch) prilikom prikaza na monutoru ili pri štampi. Može se izraziti na dva osnovna načina, u zavisnosti od toga da li sliku posmatramo na monitoru, ili je posmatramo na štampanom mediju (papiru). Za opis rezolucije na monitoru koristi se PPI (pikseli po inču). Za opis rezolucije za štampu DPI (tačke po inču). Dakle, “ppi” je ulazna a “dpi” izlazna rezolucija fotografije. Uobičajene jedinice za opisivanje rezolucije su, osim: PPI i DPI, i LPI (linije po inču) i SPI (uzorci po inču). Piksel (pixel) je je skraćenica za “picture element” i predstavlja kvadratić od kojih se sastoji slika. Njih ima mnoštvo (hiljade i milioni) u zavisnosti od velicine i rezolucije slike. Svaki piksel je jasno definisan i obojen samo jednom nijansom boje. Svaki piksel ima vrednost – opis boje - od broja 0 (crna) do broja 255( bela). Veličina piksela zavisi od zadatih parametara: dimenzija slike i rezolucije (ppi ili dpi) koje definiše korisnik, tako da njihova veličina nije fiksna! Piksela može imati u jednom cm ( ili inchu ) i 10, 72, 150, 180, 300, Rezolucija 96 ppi Mala rezolucija 48 ppi Piksel (pixel) 16 ppi

4 CGI- elementi – rezolucija slike
2. Fizičke dimenzije slike Odnosi: pikseli / dpi/ cm Dakle, što je rezolucija slike veća, to je slika oštrija, kvalitetnija. Napomena: Ako smo zadali već definisan broj piksela, kao dimenziju slike – i ako povećamo njihovu gustinu (rezoluciju) putem dodatnog kriterijuma npr. dpi (dots per inch) dimenzije slike u inčima (odn. centimetrima) će se smanjiti! S obzirom na to da se rezolucija zadaje putem gustine piksela po kvadratnom inču, da bismo predvideli veličinu i kvalitet slike čije su dimenzije zadate u centimetrima, potrebno je da rezoluciju u dpi podelimo vrednošću odnosa inch/ cm =2,54 Tako za npr. za zadate dimenzije slike u pikselima: 1024 x 768p dpi= /2,54= 118,11024 dots per cm Širina slike : 1024/ 118,11024= 8,67cm Visina / dužina slike: 768 / 118,11024= 6.50cm. Na internetu postoje online konverteri koji ovo prevođenje mogu izvršiti brzo i jednostavno. Uobičajeno je da se pri kolor štampi (za publikacije, postere, slike u boji i sl.) na mlaznom štampaču, u pripremi za ofset štampu slici dodeljuje 300 dpi, a za slike u boji na laserskom stampacu, crno-bele slike za npr. letke i sl. 180 dpi, dok se za slike na WEB-u i digitalnim medijima obilno dodeljuje 72 dpi.

5 Predstavljanje slika u kompjuterskoj grafici
Rasterska i vektorska grafika Dva osnovna načina prikazivanja slika u kompjuterskoj grafici su: su rastersko i vektorsko. Rasterska slika (bitmapa) formirana je kao slika koja se sastoji od piksela raspoređenih u pravougaonu matricu (na monitoru), odn, od obojenih tačaka (na nekom izlaznom uređaju, npr. printeru). Rasterska slika uveličavanjem gubi kvalitet – rezoluciju. Kada se rasterska slika uveliča, njena rezolucija biva manja, tj. obrnuto je proporcionalna uveličanju slike, jer ovakve slike imaju fiksni broj piksela. Najpoznatiji formati u ovoj kategoriji su BMP, JPEG, PNG, GIF... Vektorska slika (vektorska grafika, geometrijsko oblikovanje) prikazana je pomoću geometrijskih oblika (tačke, linije, poligoni itd.) i sadrži opis slike baziran na matematičkim jednačinama. Takve slike mogu biti prikazane u vrhunskom kvalitetu na ekranu nezavisno od rezolucije i veličine. Dakle, vektorksa slika se može uveličavati BEZ promene kvaliteta i rezolucije! Iz ovog razloga, dizajneri se opredeljuju za rad u programima koji koriste vektorku grafiku, kao što su: Adobe Illustrator, Corel Draw... Ili noviji Affinity. Najpoznatiji vektorski formati su DWG, EPS, AI, PDF... 3. Veličina datoteka Veličina datoteka slika je izražena u bajtovima (bytes). Ona zavisi od broja piksela od kojih je slika sastavljena i od dubine boja piksela. Što je veća rezolucija to je i veličina datoteke u bajtovima veća. Na veličinu datoteke utiče i dubina boje piksela: svakom pikselu se pridružuje 1, 2, 3 ili 4 bajta, u zavisnosti od količine boja kojima se slika predstavlja (detaljnije u narednom delu). Ako 1 bajt ima 8 bita, 8-bitni piksel je veličine jednog bajta i može da sadrži 256 boja dok 24-bitni piksel ima veličinu od 3 bajta i može da sadrži oko 16 miliona boja (256x256x256). Za štampu je iz ovog razloga potrebna posebna priprema i formatiranje slike, jer još uvek ne postoji potpuno slaganje u načinu formiranja slike na monitoru i u krajnjem ishodu – štampi (hard copy).

6 CGI- kompresija i tip slike
Kompresija slike Da bismo sačuvali slike na računaru, pogotovu one sa velikim formatima, potrebno je slike kompresovati – smanjiti im veličinu fajla. Kompresija je proces sažimanja podataka odnosno pretvaranje podataka u oblik koji zauzima manje memorije na računaru. Postoje sledeće vrste kompresije slika: sa redukovanjem podataka sa gubitkom podataka bez gubitka podataka. Prilikom kompresije broj piksela od kojih je slika sastavljena se ne menja, već se samo menja način na koji je slika sačuvana. Viši nivo kompresije rezultuje slabijim kvalitetom i obrnuto niži nivo kompresije rezultuje boljim kvalitetom. U Adobe Photoshop možete podešavati kvalitet slike. Neki od najpoznatijih formata za čuvanje slika su: JPEG, BMP, PNG, GIF, TIFF. Tip (format, ekstenzija) datoteke Tip datoteke - format -je način na koji se vrši memorisanje računarskih podataka. Postoje različiti i brojni: grafički, audio, video, formati dokumenata za obradu teksta, i dr. formati datoteka. Format se standardno označava ekstenzijom. Ekstenzija fajla je sufiks koji se dodaje imenu fajla i može se videti u poslednja tri ili četiri slova iza tačke u imenu datoteke (.dwg, .psd, .jpeg, .png, .tiff…). To je standardni način za obeležavanje / prikazivanje formata u kojem je fajl sačuvan, kako bi operativni sistem mogao da ga prepozna. Na osnovu nje zaključujemo kojim programom možemo da otvorimo određeni fajl.

7 CGI- ekstenzija slike ekstenzija format Vektorski rasterski kompresija
CGI- ekstenzija slike ekstenzija format Vektorski rasterski kompresija karakteristike BMP Windows Bitmap Rasterski bez Prvi i najosnovniji format slika za Windows platforme. Nema gubitka podataka (svaki piksel se pojedinačno čuva), pa su datoteke velike. Podržava 32-bitne slike. JPEG Joint Photographic Experts Group Sa gubitkom (lossy) Najčešće se koristi za prikazivanje fotografija i drugih slika kontinuiranih tonova na Web5-u i drugim online servisima. Podržava CMYK, RGB i Grayscale. TIFF Tagged-Image File Form Bez (lossless) Podržan od gotovo svih aplikacija za crtanje, obradu slika i raspoređivanja elemenata na stranici. Maksimalna veličina TIFF dokumenata je 4 GB. Podržava CMYK, RGB, Grayscale, i dr. PNG Portable network graphics Bez (lossless) Koristi se za čuvanje slika bez kompresije (gubitaka) za prikazivanje na Web-u. Za razliku od GIF formata podržava 24-bitne slike i prikazuje transparentnu (providnu) pozadinu bez oštrih ivica. GIF Graphic Interchange Format Format datoteke koji se najčešće koristi za prikazivanje grafika i slika indeksiranih boja u Hyper Text Markup Language (HTML) dokumentima. Na Web-u i drugim online servisima. PSD Photoshop Format /vektorske opcije / Podrazumevani format datoteke i jedini format (pored Large Document Size) koji podržava većinu mogućnosti Adobe Photoshop. EPS Encapsulated PostScript vektorski Datoteka može da sadrži vektorske i rasterske slike i podržana je od skoro svih grafičkih, programa za ilustracije i raspoređivanja elemenata na stranici. EPS se koristi za prenos PostScript ilustracija između aplikacija. PDF Portable Document Format Može biti i sa i bez gubitaka Fleksibilan format nezavistan od platformi i aplikacija. Baziran na PostScript modelu prikazivanja slika, PDF precizno prikazuje i održava slova (font), raspored elemenata na stranici, vektorske i rasterske (bitmap) slike. PSB Large Document Format Format za velika dokumenta. Podržava dokumente do piksela u bilo kojim dimenzijama. Podržane su sve Photoshop funkcije kao što su slojevi (layers), efekti i filteri. Možete sačuvati HDR 32-bit po kanalu slike kao PSB datoteku. AI Adobe Illustrator Artwork Format za vektorsku grafiku koja staje na na jednu stranicu. Obično se čuva u EPS ili PDF formatu. Ako se čuva za daljnje uređivanje, Adobe Illustrator koristi ekstenziju datoteke AI. Slike se mogu sačuvati i kao rasterske u nekom od bitmap formata.

8 Sistemi boja u štampi i na WEB-u
Sistemi boja u štampi i na WEB-u RGB sistem boja RGB sistem boja se koristi kod ekranskog prikaza, bilo da je u pitanju monitor, televizor, tablet ili neki drugi uređaj. Kombinacijom tri boje: Red (crvene), Green (zelene) i Blue (plave) postiže se veliki spektar boja, daleko veći od onog koji se može definisati CMYK sistemom boja. Princip na kome se zasniva RGB sistem boja podrazumeva mešanje svetlosnih zraka tri boje na crnoj podlozi. Vrednosti se izražavaju u rasponu intenziteta svetlosti od 0 do 255. Na taj način najmanja RGB vrednost od 0/0/0 označava crnu boju, dok je najintenzivija vrednost 255/255/255 oznaka za belu boju. Upravo iz ovog razloga, broj kombinacija RGB boja je veći od onog u CMYK sistemu i zato nije moguće odštampati sve "što se vidi na ekranu". Pre puštanja materijala u štampu, potrebno je konvertovati boje iz RGB sistema u CMYK da bi se dobila približna predstava o izgledu materijala nakon produkcije. Osim ova tri sistema boja postoji još nekoliko modela koji nisu toliko značajni u našoj analizi: monohromatski (greyscale), Panetone, RAL, NCS. Veoma je važno napomenuti i da su boje u određenoj meri i subjektivna kategorija, odnosno da različite osobe doživljavaju boje na različite načine, ali i da postoje objektivni faktori koji doprinose različitom prikazu i doživljaju boja kao što su raznovrsni (i/ili nekalibrisani) monitori, odnosno svetlosni i drugi uslovi u kojima se vrši posmatranje boja.   CMYK sistem boja CMYK boje se primenjuju u štampi, koja se može vršiti na različite površine: papir, tekstil, plastiku... Reč je o četiri procesne boje: Cyan (cijan), Magenta (magenta), Yellow (žuta) i Key/Black (crna),  čijim kombinovanjem je moguće postići veoma veliki broj boja i tonova u produkciji, koju nazivamo i kolor štampa ili full color štampa. CMYK sistem boja je najzastupljeniji u današnjoj štampi, između ostalog i zato što smanjuje troškove produkcije. Nanosom četiri procesne boje ostvaruje se kvalitetna reprodukcija zahtevnih fotografija i grafika, časopisa, brošura, postera itd. Zbog toga se na ovom principu zasnivaju digitalna i ofset štampa, kao i štampa na kućnim i kancelarijskim ink jet štampačima, odnosno fotokopir mašinama. Vrednosti CMYK boja se izražavaju u procentima, tako da oznaka C:0 M:100 Y:100 K:0 označava upotrebu magente i žute u nanosu od 100%, čime se dobija jarko crvena boja (tzv. Ferrari crvena). Na isti način bi se dobila zelena boja mešanjem C:100 M:0 Y:100 K:0. RGB CMYK

9 Sistemi boja u štampi i na WEB-u
CMYK profil boja Zbog prisustva crne (Key Black) daje boje koje su zasenčenije . RGB profil boja Zbog svetlosnog mešanja boja daje življe i intenzivnije boje. Zbog različitog načina generisanja boja na monitoru i u štampi i različitog profila boja, može da se desi da naša slika, koju smo pripremili u nekom od grafičkih programa, na monitoru daje nezanemarljivo različit izgled od onoga koji će se dobiti u štampi. Ukoliko prethodno ne prevedemo (konvertujemo) boje sa RGB profila u CMYK, mogu se desiti iznenađenja, kao na gornjem primeru (preuzeto sa: Redbottle Design, monkeys).

10   Formati papira U štamparstvu se najčešće koriste „A“, „A+“ i „B“ format papira. Prilikom pripreme za štamu, bilo teksta , bilo slike, potrebno je imati u vidu na kojem formatu papira će dati materijal biti štampan, kako bi dimenzije (slike) bile dobro raspoređene u odnosu na dimenzije datog formata papira. Uvek treba imati u vidu da nije moguće odštampati materijal na bilo kojem štamparskom formatu (A3, A4, B1, B2... B5) tako da papir bude kompletno prekriven bojom. Neophodno je ostaviti prostora za štamparske elemente koji idu na štamparski tabak (npr. kolor barovi, linije sečenja i savijanja). Potrebno je ostaviti prostora i za grajfer mašine, koji varira između 10 mm i 15 mm. A Format Dimenzije u mm B Format C Format D Format A 0 841 x1188 B 0 1000 x 1414 C 0 917 x 1276 D 0 771 x 1090 A 1 594 x 841 B 1 707 x 1000 C 1 648 x918 D 1 545 x 771 A 2 420 x 594 B 2 500 x 707 C 2 458 x 648 D 2 385 x 545 A 3 297 x 420 B 3 353 x 500 C 3 324 x 458 D 3 272 x 385 A 4 210 x 297 B 4 250 x 353 C 4 229 x 324 D 4 192 x 272 A 5 148 x 210 B 5 176 x 250 C 5 162 x 229 D 5 136 x 192 A 6 105 x 148 B 6 125 x 176 C 6 114 x 162 D 6 96 x 136 A 7 74 x 105 B 7 88 x 125 C 7 81 x 114 D 7 68 x 96 A 8 52 x 74 B 8 62 x 88 C 8 57 x 81 D 8 48 x 68 A 9 37 x 52 B 9 44 x 62 C 9 40 x 57 D 9 34 x 48 A 10 26 x 37 B 10 31 x 44 C 10 28 x 40 D 10 24 x 34

11 Čuvanje slike u AutoCAD-u
Sliku u AutoCAD-u možemo sačuvati na više načina, u zavisnosti od toga o kakvoj je slici reč, tj. da li je u pitanju: Crtež – linijski, sa šrafurama i površinama 3D crtež sa površinama 3D model Za linijski crtež možemo primeniti: Opciju PLOT – štampanje crteža na realnom ili virtuelnom štampaču (printeru). Opciju EXPORT – gde ćemo vidljivi prikaz na displeju izvesti u neki drugi program za obradu slike (npr. Adobe Illustrator): Rasterski – kao bitmapu (BMP) Vektorski – kao EPS format. Za 3D crtež možemo primeniti: Opciju PLOT - prethodno treba poravnati sliku (ekvivalent „Flaten image“ u npr. Photoshop-u) preko komande: FLATSHOT. Opciju EXPORT - trenutni pogled možemo da sačuvamo kao rastersku sliku. Opciju RENDER – zadati pogled čuvamo kao rastersku sliku sa zadatom rezolucijom /dimenzijama. Za 3D model primenjujemo opciju RENDER. Renderovanoj slici možemo da unapred zadamo dimenzije u paleti Advanced Render Settings: u odeljku Output Size. Rezoluciju slike podešavamo u zaglavlju palete, u padajućem meniju, gde biramo opcije: Draft, Low, Medium, High , Presentation. Ovako dobijenu sliku možemo da sačuvamo u nekoj od ekstenzija za rastersku sliku. Na ovaj način sačuvanu sliku možemo dalje obraditi i pripremiti za štampu u nekom od programa (npr. Photoshop CS).

12 Čuvanje slike u AutoCAD-u - EXPORT
Ponekad podešavanje plotovanja za dobijanje slika zahteva nešto više vremena i ishod nije uvek lako odmah predvideti (pogotovu neiskusnom korisniku). Iako čuvanje slika putem virtuelnih printera daje daleko bolju rezoluciju (kvalitet) slike, naročito ako je podešena rezolucija plotovanja na Presentation ili Maximum, često je, ako se radi o različitim podešavanjima pojedinačnih slika, nedostatku vremena ili nevelikim zahtevima za kvalitetom slike, dovoljno eksportivati viđenu sliku na monitoru, kao bitmap sliku. Za ovim metodom se pribegava samo u krajnjoj nuždi, jer daje najlošiji kvalitet slike. Međutim, iako poseduje nedostatke, eksport slike u .BMP ima i neke pogodnosti: Slika je predvidljiva i nema iznenađenja u konačnom izgledu. Debljine i kvaliteti linija se pojavljuju upravo onakvi kakvi se vide na ekranu. Mogu se istovremeno prikazati linije sa debljinama, površine, tekstualni objekti i dr. za šta je prilikom štampe potrebno uraditi izravnanje (Flatten) slike... (bilo prilikom plotovanja, bilo u obradi u nekom od programa poput Photoshop-a). Takođe, ako želimo da crtež rađen u AutoCAD-u pripremimo za štampu kao vektorsku sliku, možemo dati crtež (prikaz, Window,Llayout...) eksportovati kao Encapsulated PostScript fajl (EPS). Ovakva slika će biti prevedena u vektorsku, i možemo je dalje obrađivati otvaranjem datog fajla u nekom od programa za obradu vektorskih slika (npr. Adobe illustrator). Sve složene krive će se pretvoriti u sistem pojedinačnih objekata – a svi slovni znaci u krive- takođe složene od pojedinačnih objekata. Prave linije, krugovi, elipse i sl. Bezijerove krive, moguće je obrađivati dodeljivanjem debljina, boja, kvaliteta... i sl.

13 b) ista slika posle par intervencija u samom programu
Čuvanje slike u AutoCAD-u - EXPORT Eksportovana slika – crtež iz AutoCAD-a, u program Adobe Illustrator CS 5.1 i b) ista slika posle par intervencija u samom programu Na slikama je dat primer eksportovanja crteža rađenog u AutoCAD-u kao .EPS fajla, koji je kao takav otvoren u programu Adobe Illustrator. Na prvoj slici (levo) vidimo prvobitan izgled ovako eksportovanog crteža. Sve linije su iste debljine (obično 0.25p) , ali su sačuvane boje linija, kao i povezanost objekata koji su crtani bez promene komande. Ovakvu sliku, koja je prevedena u VEKTORSKU, možemo zatim skalirati po želji, bez gubitka kvaliteta linija. Istoj slici – crtežu, možemo menjati debljine, kvalitete linija, boje, raspored elemenata, i sl. kao i u AutoCAD-u. Dodatno možemo dodavati boje površinama, koje mogu biti i gradacijske (Gradient), kao i šarene (Pattern).

14 Čuvanje slike u AutoCAD-u – PLOT - model
Radno okruženje - Model 2. 1. Crtež – sliku koju smo napravili u programu AutoCAD, možemo sačuvati i u nekom od bitmap ili vektorskih formata i korišćenjem tzv. virtuelnih printera. U AutoCAD-u pokrećemo komandu PRINT (Ikona u vrhu glavnog menija). Otvoriće se dijalog – prozor, gde možemo izabrati kako fizički (realni) printer (ukoliko je instaliran, njegovo ime će se prikazati u padajućem meniju) ili neki od virtuelnih printera (DWG to PDF, Publish to Web JPG, Publish to Web PNG...) – u Printer/ Ploter: Name.

15 Čuvanje slike u AutoCAD-u - PLOT
3. 4. Biramo format papira (najčešće A4: ISO Full Bleed A4 (297.00MM x MM) i orijentaciju papira: Portrait (veća dimenzija vertikalna) ili Landscape (veća dimanzija horizontalna). U padajućem meniju Plot Area, biramo koji deo crteža ćemo „printati“: Display, Extents, Limits,View, Window. Biraćemo: Window, kao i poziciju crteža: Center the plot (čekiramo kućicu).

16 Čuvanje slike u AutoCAD-u - PLOT
6. 7. 5. Odabraćemo prozor (Window) u radnom okruženju Model, koji želimo da štampamo. U pregledu će se pojaviti izgled (preview) odabrane površine na zadatom formatu papira. Ako želimo da odštampamo crtež tako da razmera veličina bude merljiva i tačna, možemo u odeljku Print Scale podesiti odgovarajuću razmeru.

17 Čuvanje slike u AutoCAD-u - PLOT
9. 8. 11. 10. Ukoliko želimo crtež u boji, pogledaćemo prethodni izgled slike (Preview). Često nam to ne odgovara, jer se svetle linije (žuta npr. na crtežu) ne vide dobro. U tom slučaju, otići ćemo u padajući meni Plot Style Table (Pen Assignments) i potražiti npr. monochrome stil. U pregledu (Preview) sada vidimo crno- belu sliku – crtež. Ako smo zadovoljni izgledom crteža, kliknućemo OK u dnu ovog prozora.

18 Čuvanje slike u AutoCAD-u - PLOT
Ako ipak želimo da printamo crtež sa različitim debljimama linija ili u različitim bojama, postupak je nešto složeniji. Moguće je zadati u padajućem meniju Plot Style Table (Pen Assignments) – npr. Screening 100%, a zatim postojećim bojama na crtežu dodeliti debljine u paleti Plot Style Table Editor koja će se otvoriti klikom na ikonicu sa desne strane ovog menija. Osim osnovnih boja datih u padajućem meniju levo, moguće je birati boje i po RGB ključu.

19 Čuvanje slike u AutoCAD-u – PLOT (PDF)
Po završetku printanja (za šta će biti potrebno par minuta) pojaviće se balon u dnu ekrana, koji dolazi iz ikone AutoDesk Design Review. Kliknućemo na ikonu i naša slika će se pojaviti (ukoliko, naravno, postoji program koji može da je otvori). Ukoliko smo sliku sačuvali kao PDF fajl, otvoriće nam se u nekom od pdf čitača (Nitro, Foxit, Acrobat)...

20 Čuvanje slike u AutoCAD-u – PLOT (PDF)
b) c) Na opisani način možemo da sačuvamo ne samo linijske crteže, već i slike prikazane u odabranim vizuelnim stilovima: Conceptual, Realistic pa i slike u perspektivnim pogledima kojima je dodeljena pozadina u vidu druge slike.

21 Priprema za štampu u programu Photoshop CS
Renderovana slika često nije sasvim zadovoljavajuća, pa je potrebno dodatno je obraditi u nekome od progama za obradu slika (npr. Photoshop CS). Uzmimo primer jedne renderovane slike (sa vežbe). Na ovoj slici želimo da dodatno uredimo tonove boje, kontraste, pozadinu i sl. pre nego što je damo u štapu. Otvorićemo sliku u Photoshop-u. U padajućem meniju: Image – image size, podesićemo veličinu slike za štampu. U štamparijama obično traže da se uradi tzv. prepust za štampu, jer format papira i format slike ne podudaraju u milimetar, pa ćemo zato zadati veličinu slike sa prepustima za format A4: 28.7 x 20cm. U našem slučaju, bitnija nam je visina, jer format nije u proporcijama A4 formata, pa ćemo kao Height zadati 20.0cm, a širina (Width) će se sama prilagoditi na 26.67cm. U odeljku rezolucije (Resolution) podesićemo vrednost na 300ppi (180 dpi za laserski štampač). Pretvaramo kolor profil slike u CMYK: Edit – Convert to Profile – CMYK, ili: Image: Mode – CMYK. Ukoliko je potrebno (a gotovo uvek će biti), vršimo korigovanje boje. Sliku obrađujemo po želji, dok ne budemo zadovoljni rezultatom (dodajemo sliku u pozadinu, podešavamo ekspoziciju, tonove, foto-filtere, zamagljenost (blur) i druge efekte – delovima slike ili celoj slici. Ako dodajemo tekst, i ako želimo da njegova boja bude zasićena crna, kako bi se u štampi videla kao jasna i oštra crna, bez iskrzanih ivica, koje su posledica mešanja više boja, promenićemo vrednost CMYK boje fonta u: C=0, M=0, Y=0, K=100%. Da bi se svi lejeri „izravnali“ u jednu sliku, kako ne bi bilo iznenađenja i situacija da se neki od lejera ne pojavi u štampi, uradićemo: Layer – Flatten Image. Umesto postojećeg broja lejera, sada imamo samo jedan. Podesićemo za štampanje u PDF-u (format koji skoro sve štamparije prihvataju) sa sledećim parametrima: Edit: Adobe PDF Presets – High Quality Print - Compatibility: Acrobat 5, PDF 1.4) ili: PDF/X -4: Compatibility Acrobat 4 (PDF 1.3). U ovom slučaju će se slika sama „poravnati“. Zatim ćemo sačuvati sliku: File: Save As, Photoshop PDF, pri čemu će se pojaviti nov dijalog – prozor, gde ćemo dodatno podesiti: Compression: ZIP Output: No Conversion. Ovakav PDF fajl je spreman za štampu.

22 Obrada slike u programu Photoshop CS
Otvorili smo željenu sliku( slike) u Photoshop-u. U padajućem meniju: Image – Image Size, podesili smo veličinu slike: Height zadati 20.0cm. U odeljku rezolucije (Resolution) podesićemo vrednost na 300ppi. Duplirali smo ovaj lejer, kako bismo mogli da ga obrađujemo (Layer, Duplicate Layer) Dodali smo novi lejer (Layer 1) ISPOD novokopiranog lejera (Background Copy) Novokopiranom lejeru (Background Copy) obrisali smo pozadinu alatkom: Magic Wand, ukoliko je pozadina KOMPAKTNA BOJA. Ukoliko nije, već je Gradient (Ferlauf) ili dr. Koristićemo alatku : Lasso Tool ili Polygonal Lasso Tool.

23 Obrada slike u programu Photoshop CS
U Layer 1 kopiraćemo željenu sliku pozadine. U lejeru Background Copy odabraćemo regione koje želimo da obradimo... Npr. region sa toboganom selektujemo alatkom LASO, pa mu promenimo u IMAGE, Exsposure: , Offset: , Gama Correction: Možemo po želji dodati: IMAGE, Adjustments, Color Balance (Red: +19, Green: 0, Blue: -7) Shadow /Highlights... Filter: Blur (Gausian Blur, More blur... Itd), Noise... Na sličan način podešavamo regione kuće, vode, pozadine (neba). Npr. za boju vode, možemo dodatno učiniti plavljom (IMAGE, Adjustments, Color Balance, Red: -17, Green: 0, Blue:+7). Hue /Saturation: Saturation: +17, Lightness: -13. Možemo dodati odsjaj pozadine na vodi preko: Heal Brush Tool.

24 Obrada slike u programu Photoshop CS
Kada smo zadovoljni slikom, prelazimo na konverziju u CMYK: Image : Mode – CMYK. Podesićemo za štampanje u PDF-u (format koji skoro sve štamparije prihvataju) sa sledećim parametrima: Edit: Adobe PDF Presets – High Quality Print - Compatibility: Acrobat 5, PDF 1.4) ili: PDF/X -1a: Compatibility Acrobat 4 (PDF 1.3). U daljem sve kao u delu: Priprema za štampu u Photoshop CS (slajd 21). Na gornjim slikama možemo da vidimo razliku između početne renderovane slike i slike posle obrade i pripreme za štampu u Photoshop-u.

25 Hvala na pažnji


Скинути ppt "IX predavanje: Obrada i priprema slike za štampu"

Сличне презентације


Реклама од Google