PORIJEKLO ROBE VJEŽBE.

Презентација на тему: "PORIJEKLO ROBE VJEŽBE."— Транскрипт презентације:

1 PORIJEKLO ROBE VJEŽBE

2 1. preferencijalno ( povlašteno ) porijeklo
PORIJEKLO ROBE Porijeklo robe je “ekonomska’’ nacionalnost proizvoda u međunarodnoj trgovini. Razlikujemo: 1. preferencijalno ( povlašteno ) porijeklo 2. nepreferencijalno ( nepovlašteno ) porijeklo

3 NEPREFERENCIJALNO PORIJEKLO
Potvrđuje “ekonomsku’’nacionalnost robe, ali ne omogućava nikakve povlastice na nju. Koristi se, npr. kada se želi uvrditi da li je roba predmet antidampinških mjera, količinskih ograničenja,kao i za statističke svrhe. Takođe se može koristiti i prilikom označavanja robe ( npr. etikete” made in”) Nepreferencijalno porijeklo mogu imati robe koje su cjelovito dobijene,te one na kojima je izvršena određena prerada ili obrada u čije radnje može biti uključeno više zemalja. Prethodno podrazumijeva da postoji sporazum zemalja za primjenu nepreferencijalnih pravila u međusobnoj trgovini.

4 PREFERENCIJALNO PORIJEKLO
Preferencijalno porijeklo stiču proizvodi kada zadovolje propisane kriterije. Preferencijalni status imaju cjelovito dobijeni proizvodi,dok kriterijum za preferencijalno porijeklo proizvod uglavnom može ispuniti ukoliko prođe veći stepen obrada ili prerada nego što je potrebno za nepreferencijalno porijeklo. Preferencijalno porijeklo omogućava određene povlastice za robe koje su predmet razmjene između zemalja koje imaju potpisane sporazume, kao što su smanjenje ili potpuno ukidanje carinske stope.

5 UGOVORI O SLOBODNOJ TRGOVINI
Ugovor o slobodnoj trgovini između Bosne i Hercegovine i Republike Albanije („Službeni glasnik BiH“, broj 08/04); Ugovor o slobodnoj trgovini između Bosne i Hercegovine i Republike Makedonije („Službeni glasnik BiH“, broj 09/03); Ugovor o slobodnoj trgovini između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Moldavije („Službeni glasnik BiH“, broj 05/04); Ugovor o slobodnoj trgovini između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske („Službeni glasnik BiH“, broj 35/00); Sporazum o slobodnoj trgovini između Bosne i Hercegovine i Savezne Vlade Savezne Republike Jugoslavije („Službeni glasnik BiH“, broj 04/02); Ugovor o slobodnoj trgovini između Bosne i Hercegovine i Republike Turske („Službeni glasnik BiH“, broj 06/03) i Privremeni ugovor o slobodnoj trgovini između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Misije privremene uprave Ujedinjenih naroda na Kosovu (UNMIK). Evropska zajednica - Odluka o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici BIH („Službeni glasnik BiH“, broj 63a/04 i 60/06). CEFTA 2006 – stupa na snagu tridesetog dana od dana kada BiH potvrdi ratifikaciju.

6 Evropska zajednica - jednostranom odlukom je odobrila povlašten tretman za robe iz BIH koje se izvoze u Evropsku Zajednicu, a pravila porijekla koja proizilaze iz ovog jednostranog povlaštenog tretmana za robe sa porijeklom propisana su Odlukom o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici BIH („Službeni glasnik BiH“, broj 63a/04 i 60/06). EU Zemlja ugovornica

7 UINO BIH je izradila i u primjeni su slijedeća Uputstva:
U p u t s t v o o primjeni pravila o porijeklu robe u preferencijalnoj trgovini između Bosne i Hercegovine i Evropske zajednice i U p u t s t v o o primjeni pravila o porijeklu robe u preferencijalnoj trgovini između Bosne i Hercegovine i zemalja sa kojima su zaključeni bilateralni ugovori Uputstva su objavljena u “Službenom glasniku BiH’’, broj 19/07.

8 DEFINICIJE (a) "proizvodnja" znači sve vrste obrade ili prerade uključujući i sastavljanje i posebne radnje; (b) "materijal" znači svaki sastojak, sirovina, komponenta ili dio itd. upotrijebljen u izradi proizvoda; (c) "proizvod" znači proizvod koji se izrađuje, čak i ako je namijenjen za naknadnu upotrebu u drugom proizvodnom procesu; (d) "roba" znači materijali i proizvodi; (e) "carinska vrijednost" znači vrijednost utvrđena u skladu sa Sporazumom o primjeni člana VII Opšteg sporazuma o tarifama i trgovini iz god. (Sporazum o utvrđivanju carinske vrijednosti Svjetske trgovinske organizacije (NJTO)); (f) "ex-works cijena" u Listi znači ex-works cijena koja je plaćena za proizvod proizvođaču u čijem se poduzetništvu vrši zadnja obrada ili prerada, pod uslovom da je u cijenu uključena vrijednost svih upotrijebljenih materijala umanjena za iznos svih domaćih poreza čiji se povrat vrši ili bi se mogao vršiti prilikom izvoza dobijenih proizvoda;

9 (g) "vrijednost materijala" u listi znači carinska vrijednost u carinske svrhe u trenutku uvoza upotrijebljenih materijala bez porijekla ili, ako nije poznata i ne može se utvrditi, prva cijena koja se može utvrditi, a koja je plaćena za takve materijale u BiH ili zemlji korisnici. Kada je potrebno utvrditi vrijednost upotrijebljenih materijala s porijeklom, ovaj stav se primjenjuje mutatis mutandis; (h) "poglavlja" i "tarifni brojevi" znači poglavlja i tarifni brojevi (četverocifrene oznake) koji se koriste u nomenklaturi koja čini Harmonizovani sistem; (i) "razvrstan" odnosi se na razvrstavanje proizvoda ili materijala pod određeni tarifni broj; (j) "pošiljka" znači proizvodi koji se šalju istovremeno od jednog izvoznika do jednog primaoca proizvoda ili koji su obuhvaćeni jedinstvenim prevoznim dokumentom, kojom se pokriva njihov prevoz od izvoznika do primaoca proizvoda ili, u nedostatku takvog dokumenta, jedinstvenom fakturom. (k) “dodana vrijednost” podrazumijeva cijenu proizvoda fco fabrika, umanjenu za carinsku vrijednost svakog uključenog materijala koji je porijeklom iz druge Strane ili, ako carinska vrijednost nije poznata ili se ne može utvrditi, prvu cijenu koja se može provjeriti, a koja je plaćena za materijale u Strani;

10 USLOVI ZA STICANJE STATUSA PROIZVODA SA PORIJEKLOM
cjelovito dobijeni proizvodi dovoljno obrađeni ili prerađeni proizvodi (uz ispunjenje uslova iz Liste prerade ili obrade koju treba izvršiti na materijalima bez porijekla kako bi prerađeni proizvod mogao da stekne status proizvoda sa porijeklom) kumulacija porijekla – primjenjuje se među zemljama koje imaju međusobne sporazume, shodno kojima proizvođači partnerske zemlje mogu da koriste materijale porijeklom iz druge partnerske zemlje, kao da su porijeklom iz njihove zemlje, a radnje koje se obavljaju na proizvodu mogu se posmatrati zajedno sa radnjama obavljenim u zemlji partneru.

11 CJELOVITO DOBIJENI PROIZVODI
mineralni proizvodi izvađeni iz zemlje ili morskog dna; tamo ubrani ili požnjeveni biljni proizvodi; tamo okoćene i uzgojene žive životinje; proizvodi dobijeni lovom ili ribolovom; proizvodi morskog ribolova; tamo prikupljeni upotrebljavani predmeti, namjenjeni samo za recikliranje sirovina, uključujući upotrebljavane automobilske gume koje se mogu koristiti samo za recikliranje ili kao otpad; ostaci i otpaci nastali tokom proizvodnih aktivnosti; roba tamo proizvedena isključivo od proizvoda navedenih u prethodnim stavovima

12 NEDOVOLJNI POSTUPCI OBRADE ILI PRERADE
OSNOVNI USLOV: - postupci za očuvanja robe u dobrom stanju za vrijeme prevoza i skladištenja - pakiranje robe - jednostavno sastavljanje i rastavljanje proizvoda i pošiljki - jednostavno sklapanje proizvoda - jednostavno miješanje, jednostavno rezanje i jednostavno bojenje - ljuštenje, bijeljenje, poliranje i glaziranje žita i riže - glačanje tekstila - bojanje šećera i izrada kocki šećera, itd... PROIZVODI S PORIJEKLOM ZADRŽAVAJU SVOJE IZVORNO PORIJEKLO

13 DOVOLJNE OBRADE ILI PRERADE
Lista obrade ili prerade koju je potrebno izvršiti na materijalima bez porijekla kako bi prerađeni proizvod stekao status proizvoda sa porijeklom

14 - Pravila o porijeklu su “sredstvo’’ kojim se utvrđuje porijeklo robe.
- Nikad se ne utvrđuje mjesto s kojega je roba poslana, nego mjesto koje se smatra mjestom njene proizvodnje ili izrade.

15 PRIMJENA PRAVILA LISTE OBRADA ILI PRERADA
Porijeklo određenog proizvoda iz konkretne zemlje neosporno je, npr., kada je riječ o uzgoju u toj zemlji i sjemenu iz nje. Takvi proizvodi nazivaju se robom dobijenom u cijelosti. U današnjem svijetu, neka druga roba neće se proizvoditi samo u jednoj zemlji. Postoji detaljan popis postupaka koji se nad odgovarajućom uvoznom robom moraju provesti u zemlji korisnici kako bi dobijeni proizvod dobio status proizvoda s porijeklom. Postoje tri vrste pravila: - promjena tarifnog broja prema Harmonizovanom sistemu (HS), - postotno pravilo, - procesno pravilo. Nedvoljni postupci nikako ne mogu biti osnova za dobijanje porijekla.

16 PRAVILO PROMJENE TARIFNOG BROJA
- (naziva se i kriterijem “tarifnog skoka’’) znači da se proizvod smatra dovoljno obrađenim ili prerađenim kada se dobijeni proizvod razvrstava unutar četverocifrenog tarifnog broja nomenklature Harmonizovanog sistema koji je drukčiji od brojeva unutar kojih su razvrstani svi materijali bez porijekla korišteni u njegovoj proizvodnji.

17 POSTOTNO PRAVILO ILI KRITERIJ "AD VALOREM"
- Pravilo je kod kojega vrijednost korištenih materijala bez porijekla ne može prelaziti određeni postotak cijene proizvoda fco tvornica. - Primjer je proizvodnja kišobrana iz tarifnog broja HS-a 6601,gdje tekst stupca 3 Liste glasi: «proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne prelazi 50% cijene proizvoda fco fabrika». U tom slučaju cijena proizvoda fco fabrika mora se uporediti s vrijednošću svih materijala bez porijekla.

18 PROCESNO PRAVILO - odnosi se na slučajeve kada se određeni postupci ili faze u proizvodnom procesu moraju provesti na svim upotrebljenim materijalima bez porijekla. - Mnogi primjeri takvih načela porijekla mogu se pronaći u tekstilnom sektoru, npr. tkana odjeća iz Glave 62. HS-a, za koju tekst iz stupca 3 glasi «proizvodnja od pređe». Primjer: Proizvodnja odjevnog predmeta koja počinje od pređe bez porijekla daje status proizvoda s porijeklom. To znači da se tkanje i sve proizvodne faze koje slijede moraju obaviti u zemlji korisnici. Takav kriterij postupka podrazumijeva da započinjanje od ranije proizvodne faze (npr. hemijski ili prirodna vlakna) također daje status proizvoda s porijeklom, a započinjanje od kasnije faze (npr. tkanje) takav status ne daje.

19 PRIMJER 1. Glava 69 keramički proizvodi
HS tarifni broj Opis proizvoda Prerada ili obrada, obavljena na materijalima bez porijekla, kojom se stječe status proizvoda s porijeklom (1) (2) (3) ili (4) Glava 69 keramički proizvodi proizvodnja od materijala iz bilo kog tarifnog broja, osim od materijala iz tarifnog broja u koji se svrstava finalni proizvod

20 PRIMJER 2. 8469 - 8472 kancelarijske mašine
HS tarifni broj Opis proizvoda Prerada ili obrada, obavljena na materijalima bez porijekla, kojom se stiče status proizvoda s porijeklom (1) (2) (3) ili (4) kancelarijske mašine proizvodnja kod koje vrijednost svih upotrebljenih materijala nije veća od 40 % cijene proizvoda franko fabrika

21 PRIMJER 3. HS tarifni broj Opis proizvoda Prerada ili obrada, obavljena na materijalima bez porijekla, kojom se stiče status proizvoda s porijeklom (1) (2) (3) ili (4) ex Glava 16 prerađevine od riba, mekušaca, ljuskara ili ostalih vodenih beskičmenjaka svi upotrebljeni materijali iz Glave 3 biće u potpunosti dobijeni

22 PRIMJER 4. HS tarifni broj Opis proizvoda Prerada ili obrada, obavljena na materijalima bez porijekla, kojom se stiče status proizvoda s porijeklom (1) (2) (3) ili (4) ex Glava 62 košulje za muškarce i dječake, od pamučne tkanine proizvodnja od prediva

23 PRIMJER 5. ex  Glava  62 Odjevni predmeti i odjevni dodaci, ne pleteni ili kukičani; osim sljedećeg: Proizvodnja iz prediva  ex 6202, ex 6204, ex 6206, ex 6209 i ex 6211 Odjeća za žene, djevojčice i bebe i odjevni pribor za bebe, vezeni Proizvodnja iz prediva  ([64) ili Proizvodnja iz neizvezene tkanine, pod uslovom da vrijednost korištene neizvezene tkanine ne premašuje 40% cijene proizvoda fco fabrika (65]) (62) Za posebne uslove koji se odnose na proizvode od mješavine tekstilnih materijala, vidi Uvodnu napomenu 5 (63) Vidi Uvodnu napomenu 6. (64) Vidi Uvodnu napomenu 6. (65) Vidi Uvodnu napomenu 6.

24 NAPOMENE Napomena 5: 5.1. Kad se za određeni proizvod iz popisa spominje ova napomena, uslovi iz stupca 3. ne primjenjuju se ni na koje osnovne tekstilne materijale koji su upotrebljeni za izradu toga proizvoda koji zajedno čine 10 posto ili manje od ukupne težine svih upotrebljenih osnovnih tekstilnih materijala. (Vidi takođe donje napomene 5.3. i 5.4.) Napomena 6: 6.1. Kada se u popisu upućuje na ovu napomenu, tekstilni materijali (uz izuzeće podstava i međupodstava), koji ne zadovoljavaju pravilo iz stupca 3. popisa za izrađeni proizvod mogu se upotrebiti pod uslovom da su razvrstani pod drugi tarifni broj nego proizvod te da njihova vrijednost ne pređe 8 posto cijene fco fabrika proizvoda. 6.2. Ne dirajući u napomenu 6.3, materijali koji nisu razvrstani u glavama 50. do 63. mogu se slobodno upotrebiti u izradi tekstilnih proizvoda, sadržavao on tekstil ili ne.

25 NAPOMENE - PRIMJER Ako pravilo iz liste propisuje da se za određeni tekstilni artikl (kao što su hlače), mora upotrebiti predivo, to ne sprečava upotrebu metalnih artikala poput dugmadi, jer dugmad nije razvrstana u glavama 50. do 63. Iz istoga se razloga ne sprečava upotreba patentnih zatvarača premda patentni zatvarači normalno sadrže tekstil. 6.3. Gdje god vrijedi pravilo, postotno, vrijednost materijala koji nisu razvrstani u glavama 50. do 63. mora se uzeti u obzir pri izračunavanju vrijednosti uključenih materijala bez porijekla.

26 PRIMJER 6. ex 3806 smolni estri proizvodnja od smolnih kiselina
HS tarifni broj Opis proizvoda Prerada ili obrada, obavljena na materijalima bez porijekla, kojom se stiče status proizvoda s porijeklom (1) (2) (3) ili (4) ex 3806 smolni estri proizvodnja od smolnih kiselina proizvodnja kod koje vrijednost svih upotrebljenih materijala nije veća od 40% cijene proizvoda franko fabrika

27 PRIMJER 7. 2007 džemovi proizvodnja
HS tarifni broj Opis proizvoda Prerada ili obrada, obavljena na materijalima bez porijekla, kojom se stiče status proizvoda s porijeklom (1) (2) (3) ili (4) 2007 džemovi proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim od materijala iz tarifnog broja u koji se svrstava sam proizvod i Kod koje vrijednost svih upotrebljenih materijala iz Glave 17 nije veća od 30% cijene proizvoda franko fabrika

28 PRIMJER 8. HS tarifni broj Opis proizvoda Prerada ili obrada, obavljena na materijalima bez porijekla, kojom se stiče status proizvoda s porijeklom (1) (2) (3) ili (4) ex Glava 04  0403 mliječni proizvodi; ptičja jaja; prirodni med; jestivi proizvodi životinjskog porijekla; nespomenuti i neobuhvaćeni na drugom mjestu, osim: mlaćenica, kiselo mlijeko, kiselo vrhnje, jogurt, kefir i ostalo fermentisano ili zakiseljeno mlijeko i vrhnje, koncentrovani ili nekoncentrovani s dodanim ili bez dodanog šećera ili drugih tvari za zaslađivanje, aromatizovani, s dodanim ili  bez dodanog voća ili kakaa proizvodnja u kojoj svi materijali upotrijebljeni iz Glave 4 moraju biti potpuno dobijeni; Proizvodnja u kojoj: – materijali upotrijebljeni iz Glave 4 moraju biti potpuno dobijeni; – upotrijebljeni sok od voća (osim ananasa, limuna i limete ili grejpa) iz 2009 mora biti potpuno dobijen i – vrijednost upotrijebljenih materijala iz Glave 17 ne smije premašiti 30% u cijeni proizvoda franko fabrika.

29 KUMULACIJA PORIJEKLA

30 KUMULACIJA PORIJEKLA U slučaju kada dvije ili više zemalja imaju ista pravila o porijeklu i imaju Sporazume o slobodnoj trgovini one mogu kumulirati porijeklo. Kumulacija podrazumjeva da se proizvod koji ima porijeklo iz jedne zemlje može ugraditi u proizvod porijeklom iz zemlje sa kojom je potpisan sporazum, bez uticaja na preferencijalni status gotovog proizvoda. Proizvodi ne moraju proći dovoljnu preradu i obradu da bi stekli porijeklo, ali obrada i prerada mora biti veća od minimalne obrade.

31 BILATERALNA KUMULACIJA
Postoji između dva partnera, što znači da proizvođači iz svake zemlje ugovornice mogu koristiti materijale i komponente s porijeklom iz druge zemlje ugovornice kao da imaju njihovo porijeklo, radni procesi u jednoj zemlji mogu se združiti sa radnim procesima u drugoj zemlji da bi proizvod stekao porijeklo

32 OBRADA VEĆA OD “NEDOVOLJNIH POSTUPAKA OBRADE ILI PRERADE”
Porijeklo: BiH Predivo, cjelovito dobijeno Porijeklo: Hrvatska Istkana tkanina

33 Tkanina od lana, porijeklom iz Turske, uvezena u BiH, gdje su od nje izrađeni odjevni predmeti. Finalni proizvod ima porijeklo BiH ukoliko se izvozi u Tursku. IZVOZ TKANINE OD LANA TURSKO PORIJEKLO TURSKA BOSNA I HERCEGOVINA BIH PORIJEKLO PROIZVODNJA ODJEĆE

34 Mlijeko u potpunosti dobijeno u BiH, izvezeno u Srbiju, u kojoj je prerađeno u sir. Finalni proizvod je stekao uslove za srpsko porijeklo. IZVOZ MLIJEKA BIH PORIJEKLO BOSNA I HERCEGOVINA SRBIJA SRPSKO PORIJEKLO PROIZVODNJA SIRA

35 NEDOVOLJNI POSTUPCI OBRADE ILI PRERADE
Porijeklo: BiH Predivo,cjelovito dobijeno, na paletama Porijeklo: BiH Predivo, prepakovano u kartonske kutije

36 UČEŠĆE MATERIJALA BEZ PORIJEKLA
Uvoz štapova (porijeklom iz Rusije) 6601- suncobrani = proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrebljenih materijala bez porijekla neprelazi 50% cijene fco Porijeklo: Hrvatska Tkanina za suncobrane Bez porijekla Suncobrani Porijeklo: BiH

37 OSTALI USLOVI KOJIMA JE POTREBNO UDOVOLJITI
direktni transport načelo teritorijalnosti primjena sistema zabrane izuzeća ili povrata od plaćanja carine (“non-draw back”)

38 DIREKTNI TRANSPORT moguć je i preko teritorija trećih zemalja samo:
ako je zadržan status pošiljke zadržavanje pod carinskim nadzorom dozvoljene operacije utovara, pretovara ili postupaka za očuvanje robe u dobrom stanju dokaz o direktnoj pošiljci izdaje carinski organ treće zemlje

39 Porijeklo: Moldavija

40 Porijeklo: Moldavija

41 NAČELO TERITORIJALNOSTI
Status proizvoda s porijeklom treba biti zadržan bez prekida u zemlji gdje je proizvod dobijen Na sticanje statusa proizvoda s porijeklom u skladu sa uslovima neće uticati obrada ili prerada izvršena van Strana na materijalima izvezenim iz jedne od Strana i naknadno ponovno uvezenim tamo, pod uslovom: (a) da su ti materijali cjelovito dobijeni u jednoj od Strana ili da su prije izvoza prošli obradu ili preradu veću od nedovoljnih postupaka; (b) da je carinskoj službi moguće dokazati: 1) da je ponovno uvezena roba dobivena obradom ili preradom izvezenih materijala; i 2) da ukupna dodana vrijednost ostvarena van Strana primjenom odredaba ovog člana ne prelazi 10% cijene fco fabrika krajnjeg proizvoda za koji se traži status proizvoda s porijeklom.

42

43 ZABRANA POVRATA ILI IZUZEĆA OD CARINE
Materijali bez porijekla upotrijebljeni u proizvodnji proizvoda sa porijeklom za koje se zahtjeva izdavanje dokaza o porijeklu, neće u bilo kojoj strani ugovornici biti predmet povrata ili izuzeća od plaćanja carine. Primjenjuje se i u vezi sa ambalažom, priborom, rezervnim dijelovima i alatima, ukoliko su isti bez porijekla Izvoznik je dužan dokazati da su za robu bez porijekla plaćene carinske dadžbine

44 Pravilo iz Liste prerade
Primjer primjene sistema zabrana povrata ili izuzeća od carine u slučaju proizvodnje montažnih zgrada u sistemu unutrašnje obrade Pravilo iz Liste prerade Montažne zgrade - Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrebljenih materijala ( bez porijekla) ne premašuje 50% cijene proizvoda fco fabrika

45 Primjer primjene sistema zabrana povrata ili izuzeća od carine u slučaju proizvodnje montažnih zgrada u sistemu unutrašnje obrade Porijeklo: Makedonija BEŠAVNE CIJEVI HS UVOZ IZ UKRAjINE bez porijekla PRIBOR ZA SPAJANJE porijeklo MAKEDONIJA Bez porijekla OBLOGE porijeklo BIH MONTAŽNA ZGRADA HS IZVOZ U RH EUR-1 BIH preferencijalno porijeklo Porijeklo: BIH

46 Vrijednost montažne zgrade fco fabrika proizvođača 10.000 KM
Primjer primjene sistema zabrana povrata ili izuzeća od carine u slučaju proizvodnje montažnih zgrada u sistemu unutrašnje obrade uz izuzeće od plaćanja carine Vrijednost montažne zgrade fco fabrika proizvođača KM Jedinična cijena za cijevi 6 KM po kg Normativ utroška 300 kg po zgradi Prije ovjere certifikata EUR1 izvoznik je dužan podnijeti deklaraciju za naplatu carinskih dadžbina (bez PDV-a) za utrošeni materijal bez porijekla koji je ugrađen u montažnu zgradu: HS – bešavne cijevi – carinska vrijednost 1800 KM x 5% (stopa carine) Ukoliko izvoznik odbije podnijeti deklaraciju carinska služba BIH ne može ovjeriti EUR 1

47 s BIH preferencijalnim porijeklom
Primjer primjene sistema zabrana povrata ili izuzeća od carine u slučaju izrade ženske haljine sa vezenim logotipom zaštitnog znaka u sistemu unutrašnje obrade uz izuzeće od plaćanja carine pamučna tkanina sa srpskim porijeklom EUR 1 dugmad bez porijekla konac BIH preferencijalnog porijekla IZVOZ U CRNU GORU s BIH preferencijalnim porijeklom

48 Primjer primjene sistema zabrana povrata carine ili izuzeća od carine u slučaju izrade ženske haljine sa vezenim logotipom zaštitnog znaka u sistemu unutrašnje obrade uz izuzeće od plaćanja carine Jedinična cijena za dugmadi 0,5 KM po kom (HS ) Normativ utroška 10 dugmadi po haljini Ukupno proizvedeno i izvezeno 100 haljina Prije ovjere certifikata EUR1 izvoznik je dužan podnijeti deklaraciju za naplatu carinskih dadžbina (bez PDV-a) za utrošenu dugmad bez porijekla koja je korištena u proizvodnji haljina: HS – dugmadi – carinska vrijednost 500 KM x 10% Ukoliko izvoznik odbije podnijeti deklaraciju carinska služba BIH ne može ovjeriti EUR 1

49 RAČUNOVODSTVENO RAZDVAJANJE
Ukoliko je za sticanje statusa proizvoda s porijeklom prema Listi uslovljenana upotreba materijala s porijeklom isti treba biti i fizički ugrađen u finalni proizvod. Navedeni uslov znači odvojeno skladištenje materijala s porijeklom i materijala bez porijekla ( npr. u odvojenim rezervoarima ) Ukoliko nastanu troškovi ili stvarne poteškoće u čuvanju odvojenih zaliha proizvoda s porijeklom od proizvoda bez porijekla, a koji su jednaki ili međusobno zamjenjivi, carinske vlasti mogu na pisani zahtjev zainteresiranih dopustiti metodu računovodstvenog razdvajanja. Na osnovu izdanog odobrenja proizvođač može zajedno skladištiti materijal s porijeklom i materijal bez porijekla i takav materijal koristiti u proizvodnji proizvoda s porijeklom, samo ukoliko su ispunjeni slijedeći uslovi:

50 RAČUNOVODSTVENO RAZDVAJANJE
Proizvođač podnosi zahtjev nadležnom Regionalnom centru u pisanom obliku Potrebno je opravdati potrebu da se koristi metoda odvojenog knjigovodstvenog razdvajanja tj. da odvojenim skladištenjem nastaju veliki troškovi Materijal s porijeklom i materijal bez porijekla moraju biti iste vrste i trgovačke kakvoće, te moraju posjedovati iste fizičke i tehničke osobine

51 RAČUNOVODSTVENO RAZDVAJANJE
Primjena metode ne smije dovesti do povećanja broja proizvoda s porijeklom u odnosu na zalihu materijala U trenutku proizvodnje prema knjigovodstvenoj evidenciji treba biti na zalihama dovoljna količina materijala s porijeklom koja je potrebna za ispunjavanje uslova iz Liste

52 RAČUNOVODSTVENO RAZDVAJANJE
Proizvođač preuzima punu odgovornost za način na koji koristi dobiveno ovlaštenje, te za posljedice ispostavljanja netačnih dokaza o porijeklu Proizvođač je dužan omogućiti carinskoj službi pristup do svih isprava, evidencija i računa, za bilo koje razdoblje, prema potrebi

53 RAČUNOVODSTVENO RAZDVAJANJE
Primjenjuje se samo na mogućnost zajedničkog skladištenja repromaterijala s porijeklom i bez porijekla, ali ne i na zajedničko skladištenje finalnog proizvoda koje je predmet izvoza npr. nije moguće skladištenje naftnih derivata u istom rezervoaru namijenjenih izvozu s porijeklom i bez porijekla

54 Primjer BEZ primjene računovodstvenog razdvajanja
ETILEN MONOMER BEZ PORIJEkLA HS ETILEN MONOMER S PORIJEkLOM HS PROIZVODNJA POLIETILENA U GRANULATU IZ TARIFNOG BROJA S BIH PREFERENCIAJLNIM PORIJEKLOM

55 Primjer SA primjenom računovodstvenog razdvajanja
ETILEN MONOMER S PORIJEKLOM HS i ETILEN MONOMER BEZ PORIJEKLA SKLADIŠTENI ZAJEDNO – U ISTOM SPREMINIKU PROIZVODNJA POLIETILENA U GRANULATU IZ TARIFNOG BROJA S BIH PREFERENCIAJLNIM PORIJEKLOM

56 BIH CEFTA

57 CEFTA SPORAZUM O IZMJENI I PRISTUPANJU SPORAZUMU O SLOBODNOJ TRGOVINI U CENTRALNOJ EVROPI Parafiran 19. decembra godine u Bukureštu

58 CEFTA Povećanja obima razmjene i poboljšanje strukture izvoza i uvoza
Povećanja produktivnosti zbog pojačane konkurencije Privlačenje stranih direktnih investicija Brže pristupanje EU i STO

59 ZEMLJE UGOVORNICE CEFTA 2006
HRVATSKA SRBIJA CRNA GORA MAKEDONIJA MOLDAVIJA ALBANIJA UNMIK

60 31 - SPORAZUM O SLOBODNOJ TRGOVINI U JUGO-ISTOČNOJ EVROPI
DO 31. DECEMBRA 2006

61 CEFTA 2006 ZEMLJE PARTNERI POTENCIJALNI PARTNERI ALBANIJA EU
BOSNA I HERCEGOVINA ISLAND CRNA GORA NORVEŠKA HRVATSKA ŠVICARSKA MAKEDONIJA LIHTENŠTAJN MOLDAVIJA TURSKA SRBIJA UNMIK

62 ŠTA DONOSI SPORAZUM CEFTA 2006
      Veću harmonizaciju trgovinskih odnosa u regionu imajući u vidu da je mreža bilateralnih sporazuma zbog različitih šema značajno komplikovala međusobne trgovinske odnose, a samim tim i snalaženje poslovnih ljudi u njima.       Poboljšan je  mehanizam za rješavanje sporova do kojih može doći u toku primjene Sporazuma što je značajno novi kvalitet i faktor veće sigurnosti liberalizacije trgovine u regionu.       Otvorena je mogućnost primjene dijagonalne kumulacije porijekla robe (u trgovini između zemalja u regionu i regiona sa EU) što će snažno podstaći izvozni i investicijski kapacitet regiona, rast njegove tehnološke opremljenosti i konkurentnosti a time i potreban nivo sposobnosti proizvoda za plasman na tržištu EU kao i globalnim okvirima.       Sporazumom CEFTA 2006 su otvorene i nove oblasti razvoja međusobnih ekonomskih odnosa u pogledu liberalizacije trgovine uslugama, pitanja investicija, javnih nabavki, intelektualne svojine.

63 OSNOVNI ELEMENTI SPORAZUMA CEFTA          Osnovna ili bazna carina na koju će se primjenjivati postepena smanjenja carina je ona carinska stopa koja koja važi na dan prije stupanja Sporazuma na snagu. -         U carinskoj klasifikaciji roba koje su predmet Sporazuma CEFTA će se koristi Kombinovana carinska nomenklatura. -         Na dan stupanja na snagu Sporazuma ukinuće se sva količinska ograničenja izvoza i uvoza i neće se uvoditi nova. -         Od dana stupanja Sporazuma na snagu ukinuće se sve izvozne carine, takse jednakog efekta carinama i izvozne takse fiskalne prirode i neće se uvoditi nove

64          Neće se uvoditi nove uvozne carine, takse jednakog efekta i uvozne takse fiskalne prirode niti će se povećavati u odnosu na one koje se primjenjuju od dana koji prethodi danu potpisivanja Sporazuma. -         Pošto se Sporazum odnosi na industrijske i poljoprivredne proizvode, pod pojmom industrijskih proizvoda se podrazumjevaju proizvodi razsvrstani u glavama od 25. do 97. glave Kombinovane nomenklature (izuzeci su sadržani u posebnom aneksu –Aneks 1) dok se pod pojmom poljoprivrednih proizvoda podrazumjevaju proizvodi svrstani u glavama 1 do 24  Kombinovane nomenklature.

65 -  Svi oni industrijski proizvodi čiji uvoz nije bio liberalizovan na dan stupanja na snagu ovog Sporazuma, biće predmet postepenog smanjenja carina do 31 decembra 2008 (tranzitni period). -    Liste proizvoda na režimu carina i uvoznih kvota su iste one koje su bile sastavni dio bilteralnih sporazuma i u tom smislu zaključivanje CEFTA ne znači dodatnu liberalizaciju trgovine poljoprivrednim proizvodima ali je to intencija u toku daljeg razvoja ovog Sporazuma.

66 -    Prava i obaveze potpisnica CEFTA u pogledu primjene sanitarnih i fitosanitarnih mjera će biti regulisane odredbama Sporazuma STO o primjeni sanitarnih i fitosanitarnih mjera. Ono što je posebno značajno je da se strane potpisnice ohrabruju da stupe u pregovore koji bi vodili zaključivanju sporazuma o harmonizaciji ili međusobnom priznavanju ovih mjera u skladu sa relevantnim odredbama Sporazuma STO o primeni sanitarnih i fitosanitarnih mjera kao i drugih relevantnih međunarodnih sporazuma. -   Takođe, Sporazum predviđa da strane potpisnice stupe u pregovore za zaključivanje sporazuma o harmonizaciji njihovih tehničkih propisa i standarda, i međusobnog priznavanja procedura ocjenjivanja usklađenosti u skladu sa relevantnim odredbama Sporazuma STO o tehničkim barijerama u trgovini i drugim međunarodnim sporazumima pijre 31. decembra godine.

67 Pravila o porijeklu zasnivaju se na Panevropskim pravilima o porijeklu
Pravila o porijeklu zasnivaju se na Panevropskim pravilima o porijeklu. Pravila za dokazivanje porijekla su uglavnom ista kao i kod bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini. Suštinska novina je što je  data  mogućnost primjene dijagonalne kumulacije porijekla robe u trgovini između zemalja u regionu. Takođe je predviđeno da će se, u kasnijoj fazi, kada svaka zemlja pojedinačno ispuni odgovarajuće uslove prema EU i stekne pravo bilateralne kumulacije porijekla sa EU, moći da vrši kumulacija porijekla zemalja regiona sa EU.

68 -         Sporazumom su precizno regulisani rokovi za usaglašavanje tehničkih prepreka trgovini,konkurencije, javnih nabavki i zaštite intelektualne svojine. -         U pogledu oblasti konkurencije rok za primjenu principa konkurencije za sva preduzeća regiona je 1 maj 2010, za usaglašavanje tehničkih prepreka trgovini u skladu sa Sporazumom STO o tehničkim preprekama je 31 decembar 2010., a rok u kome sve potpisnice moraju da obezbjede nediskriminaciju u pogledu javnih nabavki je 1 maj          Kada se radi o mjerama zaštite, zajednička izjava svih zemalja je da neće primjenjivati anti-damping, kompezatorne ili zaštitne mjere dok ne donesu detaljne interne propise procedure kojii određuju tehnička pitanja vezana za primjenu takvih mera.

69 -         Međutim, bez obzira na pravila STO i zajedničku izjavu, u Sporazumu je predviđeno da  ukoliko se bilo koji proizvod uvozi iz potpisnice ovog Sporazuma u tako povećanim količinama i pod takvim uslovima da prouzrokuje ili prijeti da prouzrokuje ozbiljnu štetu domaćim proizvođačima sličnih ili direktno konkurentnih proizvoda strana uvoznica može preduzeti odgovarajuće bilateralne zaštitne mjere prema strani izvoznici pod uslovima i u skladu sa relevantnim procedurama utvrđenim u članu 24 Sporazuma. -         Pored toga, u članu 23 bis je predviđen posebni zaštitni mehanizam za uvoz poljoprivrednih proizvoda koji predviđa, da u slučaju da uvoz proizvoda sa porijeklom iz jedne Strane, koji su predmet koncesija o liberalizaciji iz Aneksa 3, prouzrokuje ozbiljan poremećaj na tržištu ili domaćem regulatornom mehanizmu, strane uđu u konsultacije radi pronalaženja odgovarajućih rješenja. U očekivanju takvog rešenja pogođena Strana može preduzeti odgovarajuće mjere koje ocjeni neophodnim.

70 -         Bilateralne zaštitne mjere će biti u formi uvećane carine s tim da njihov nivo neće prelaziti nivo MFN carinske stope (njen nivo će biti niži od nivoa uobičajene carine) koja se primenjuje i koja je na snazi u trenutku kada je aktivnost preduzeta, ili je na snazi na dan koji neposredno prethodi danu stupanja na snagu ovog Sporazuma. -         Takođe, isti instrument će moći da se primjeni ukoliko neka od strana potpisnica ima ozbiljne teškoće sa platnim bilansom, u skladu sa STO odredbama - ograničenog trajanja i neće prelaziti ono što je neophodno za poboljšanje stanja platnog bilansa, postepeno će se ublažavati kako se budu poboljšavali uslovi platnog bilansa i biće  ukinute kada uslovi više ne budu opravdavali njihovo održavanje. Strana će odmah informisati druge Strane o njihovom uvođenju i  kad god je to izvodljivo, o vremenskom rasporedu za njihovo ukidanje.

71 -         Trgovina usluga je definisana u skladu sa odredbama Opšteg sporazuma o trgovini uslugama: GATA i ova oblast će u narednom periodu biti u fokusu dalje liberalizacije u regionu. -         Posebno je naglašena obaveza potpisnica CEFTA ka stvaranju i održavanju stabilnih, povoljnih i transparentnih uslova za strane investitore kao i međusoban nediskriminaran tretman i punu zaštitu. -         Nova oblast saradnje – zaštita intelektualne svojine je regulisana u skladu sa relevantnim međunarodnim sporazumima kao i sa pravilima Sporazuma STO o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva.

72 Aneks 1 Sporazumu CEFTA 2006: [opisano u Članu 7 i Članu 9]
PROIZVODI RAZVRSTANI U GLAVAMA KN U OVOM SPORAZUMU SE SMATRAJU POLJOPRIVREDNIM PROIZVODIMA Aneks 2 Sporazumu CEFTA 2006: [opisano u Članu 8, stavke 1 i 2] INDUSTRIJSKI PROIZVODI NISU LIBERALIZOVANI STUPANJEM SPORAZUMA NA SNAGU Aneks 3 Sporazuma CEFTA 2006: [opisano u Članu 10, stavka 1] POLJOPRIVREDNE KONCESIJE Aneks 4 Sporazuma CEFTA 2006: [opisano u Članu 14, stavke 1i 3] PROTOKOL KOJI SE ODNOSI NA DEFINICIJU POJMA “PROIZVODI S PORIJEKLOM” I METODE ADMINISTRATIVNE SARADNJE Aneks 5 Sporazuma CEFTA 2006: [opisano u Članu 14, stavke 2 i 3] O UZAJAMNOJ ADMINISTRATIVNOJ POMOĆI U CARINSKIM PITANJIMA

73 Aneks 6 Sporazuma CEFTA 2006: [opisano u Članu 30, stavke 1, 2 i 3]
POSTOJEĆI BILATERALNI SPORAZUMI O ULAGANJU IZMEĐU STRANA Aneks 7 Sporazuma CEFTA 2006: [opisano u Članu 39, stavka 2 i Članu 38, stavke 2 i 3] SPORAZUMI I KONVENCIJE U VEZI PRAVA ZAŠTITE INTELEKTUALNE SVOJINE Aneks 8 Sporazuma CEFTA 2006: [opisano u Članu 42, stavka 3] IMENOVANJE MEDIJATORA Aneks 9 Sporazuma CEFTA 2006: [opisano u Članu 43, stavka 3] USPOSTAVLJANJE I DJELOVANJE ARBITRAŽNOG TRIBUNALA

74 ANEKS 4 PROTOKOL O PORIJEKLU
STRUKTURA PROTOKOLA O PORIJEKLU OPŠTE ODREDBE DEFINICIJA “PROIZVODA S PORIJEKLOM” TERITORIJALNI USLOVI ZABRANA POVRATA ILI IZUZEĆA OD PLAĆANJA CARINE DOKAZ O PODRIJEKLU METODE ADMINISTRATIVNE SARADNJE ZAVRŠNE ODREDBE

75 LISTA PRILOGA: Prilog I : Uvodne napomene
Prilog II: Lista obrade ili prerade koju treba izvršiti na materijalima bez porijekla kako bi prerađeni proizvod mogao steći status proizvoda s porijeklom Prilog III: Obrasci uvjerenja o kretanju robe EUR.1 i zahtjeva za izdavanje uvjerenja o kretanju robe EUR.1 Prilog IV: Izjava na fakturi

76 DIJAGONALNA KUMULACIJA

77 U današnjoj modernoj proizvodnji, uobičajena je pojava da su u proces proizvodnje uključena dva ili više proizvođača iz različitih zemalja. U slučaju kada dvije ili više zemalja primjenjuju istovjetna pravila o porijeklu i imaju međusobno potpisane ugovore o slobodnoj trgovini, one mogu da kumuliraju porijeklo.

78 DIJAGONALNA KUMULACIJA
Iziskuje mrežu sporazuma o slobodnoj trgovini sa identičnim pravilima o porijeklu i odredbama o dijagonalnoj kumulaciji obuhvatajući sve zemlje unutar zone Zemlja A ⇆ Zemlja B ⇅ ⇅ Zemlja C

79 U kontekstu CEFTA sporazuma, kumulacija znači da proizvodi koji su stekli status proizvoda sa porijeklom u nekoj od zemalja partnera, mogu biti korišteni sa proizvodima porijeklom iz druge zemlje partnera, bez negativnog utjecaja na preferencijalni status finalnog proizvoda. Drugim riječima, prilikom razmatranja da li je gotovi (finalni) proizvod ispunio uslove za sticanje porijekla, ove komponente se tretiraju kao bilo koji proizvod domaćeg porijekla.

80 U slučaju kumulacije, obrada ili prerada urađena u bilo kojoj od zemalja partnera na “proizvodu sa porijeklom“ ne mora zadovoljavati uslove iz Liste obrada i prerada, ali mora biti veća od nedovoljnih postupaka obrade ili prerade navedenih u članu 7. Protokola. Primjer: Proizvod u cjelosti dobijen u RH uvezen je u BiH i dalje obrađivan. Ako je obrada ili prerada veća od minimalne, proizvod stiče porijeklo iz BiH.

81 ODREĐIVANJE PORIJEKLA NA PRINCIPU DIJAGONALNE KUMULACIJE
U dijagonalnoj kumulaciji porijeklo finalnog proizvoda obično se utvrđuje na osnovu urađene „posljednje obrade ili prerade“ pod uslovom da ona prevazilazi nedovoljne postupke obrade i prerade iz člana 7. Protokola. Primjer: U BiH se uvozi tkanina od nečešljne i nevlačene vune (TB 5112), porijeklom iz Makedonije, kao i postava od sintetičkih vlakana (TB 5513) porijeklom iz Hrvatske. Od uvezenih materijala u BiH se izrađuju muška odijela (TB 6203). Postupak izrade odijela prevazilazi minimalne postupke obrade ili prerade i odijela stiču porijeklo iz BiH.

82 KUMULACIJA PORIJEKLA U PROIZVODNJI ODJEVNIH PREDMETA
SRBIJA PORIJEKLO SRBIJA OSNOVNA TKANINA PORIJEKLO BIH KUMULACIJA SA SRBIJOM i RH BOSNA I HERCEGOVINA HRVATSKA PORIJEKLO RH CEFTA IZRADA ŽENSKIH KOSTIMA IZ TB 6204 PODSTAVA PORIJEKLO EU EU ZATVARAČI I DUGMAD

83 KUMULACIJA PORIJEKLA PROIZVODNJE RIBLJIH KONZERVI
BOSNA I HERCEGOVINA HRVATSKA SRBIJA IZVOZ SMRZNUTIH SRDELA ULOVLJENIH U RH KONZERVE SA SRPSKIM PORIJEKLOM PROIZVODNJA RIBLJIH KONZERVI IZ POGLAVLJA 16 CT

84 Lista prerada ili obrada što ih je potrebno obaviti na materijalima bez porijekla kako bi dobiveni proizvod stekao status proizvoda s porijeklom HS tarifni broj Opis proizvoda Prerada ili obrada, obavljena na materijalima bez porijktla, kojom se stiče status proizvoda s porijeklom (1) (2) (3) ili (4) Glava 16 Prerađevine od mesa, riba, ljuskara, mekušaca ili drugih vodenih beskičmenjaka  Proizvodnja od životinja iz glave 1 i/ili: Svi upotrebljeni materijali iz poglavlja 3 moraju biti cjelovito dobijeni

85 DIJAGONALNA KUMULACIJA
OBRADA VEĆA OD ‘NEDOVOLJNIH POSTUPAKA OBRADE ILI PRERADE’ Izvoz konačnog proizvoda, koji je prošao kroz postupak obrade koji premašuje minimalnu obradu Porijeklo: BiH Porijeklo: Moldavija Uvoz sirovine (porijeklom iz Moldavije) Uvoz sirovine (porijeklom iz Makedonije) Porijeklo: Makedonija

86 MATERIJALI BEZ PORIJEKLA U DIJAGONALNOJ KUMULACIJI
Korištenje materijala bez porijekla u dijagonalnoj kumulaciji moguće je uz primjenu starog pravila o dovoljnoj obradi ili preradi na tim materijalima, navedenim u Listi. U slučaju primjene dijagonalne kumulacije materijali bez porijekla su svi oni materijali koji nemaju porijeklo iz zemalja potpisnica CEFTA Sporazuma.

87 DIJAGONALNA KUMULACIJA - DOVOLJNA OBRADA
Učešće materijala bez porijekla u dijagonalnoj kumulaciji Izvoz konačnog proizvoda Proizvodnja u kojoj vrijednost svih korištenih materijala ne prelazi 40 % cijene fco tvornice konačnog proizvoda Porijeklo: BiH tkanina Uvoz sirovine (porijeklom iz Crne Gore Porijeklo: Srbjia Uvoz sirovine (porijeklom iz Rusije) Porijeklo: Crna Gora Uvoz sirovine (porijeklom iz Srbije)

88 PORIJEKLO PROIZVODA DOBIJENOG NEDOVOLJNIM POSTUPCIMA
proizvod ima porijeklo zemlje gdje je dodana vrijednost veća od vrijednosti korištenih materijala porijeklom iz zemalja ugovornica ili ukoliko to nije slučaj proizvod ima porijeklo zemlje čiji materijal s porijeklom učestvuje s najvećom vrijednošću Ukoliko su u zemlji finalne obrade ili prerade materijali sa porijeklom iz jedne ili više zemalja bili podvrgnuti operacijama koje ne premašuju nedovoljne postupke obrade ili prerade, finalni proizvod imaće porijeklo onog partnera, koji je učestvovao sa najvećom vrijednošću. U tu svrhu, vrijednost dodana u zemlji finalne obrade ili prerade upoređuje se sa vrijednošću materijala sa porijeklom iz svake pojedinačne zemlje čiji je materijal sa porijeklom korišten u izradi finalnog proizvoda.

89 (minimalna operacija) 2 eura
Dodana vrijednost U BIH (50 eura) U BIH SE PAKUJU RAZNI DIJELOVI KOMPLETA jakna porijeklom iz RH (100 eura) hlače i suknja porijeklom iz MK (180 eura) vrećice iz Ukrajine 0,5 eura pakovanje (minimalna operacija) 2 eura postupci obavljeni u BIH nedovoljni za stjecanje porijekla

90 FINALNI PROIZVOD IMA MAKEDONSKO PORIJEKLO
Porijeklo se određuje na osnovi usporedbe vrijednosti dodane u BIH u odnosu na carinsku vrijednost upotrebljenih materijala: - cijena fco tvornica: 330 eura - materijal iz Makedonije: 180 eura - materijal iz RH: 100 eura - dodana vrijednost u BIH: 50 eura (uključuje pakiranje i vrećice) Rezultat usporedbe: dodana vrijednost u BIH materijal iz Makedonije materijal iz RH FINALNI PROIZVOD IMA MAKEDONSKO PORIJEKLO

91 Dijagonalna kumulacija ‘minimalna operacija’
Dodana vrijednost veća od ukupne Htvatska 1.00 KM Makedonija Srbija 1.50 KM Ukupna vrijednost materijala iz drugih Strana 3.50 KM Dodana vrijednost u BiH 6.50 KM Prodajna cijena 10.00 KM Dodana vrijednost (incl. materijali BiH) (prodajna cijena - vrijednost materijala iz drugih Strana) Vrijednost dodana u BiH veća je od vrijednosti korištenih materijala porijeklom iz drugih Strana Porijeklo: BiH

92 Dijagonalna kumulacija ‘minimalna operacija’
Dodana vrijednost manja od ukupne Hrvatska 1.00 KM Makedonija Srbija 1.50 KM Ukupna vrijednost materijala iz drugih Strana 3.50 KM Vrijednost materijala BiH 0.15 KM Prodajna cijena 4.50 KM Dodana vrijednost (incl. materijali BiH) 0.40 KM (prodajna cijena - vrijednost materijala iz drugih Strana) Porijeklo se dodjeljuje zemlji sa najvećim doprinosom vrijednosti u materijalima sa porijeklom: Srbija Ukupna vrijednost u BiH je niža od ukupne vrijednosti korištenih materijala porijeklom iz drugih Strana Porijeklo: Srbija

93 PAN I SAP KUMULACIJA Pravila i principi dijagonalne kumulacije u ugovoru CEFTA rađeni su na bazi PAN Evropske kumulacije, koja se primjenjuje između zemljama EU i zemalja EFTE, Turske i još nekih. Pan-evropska kumulacija je izraz koji se koristi da označi sistem dijagonalne kumulacije koji se primjenjuje između Evropske unije i određenih Evropskih zemalja. Postoji još u primjeni i SAP kumulacija koja se odnosi na zemlje potpisnice Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. To su zemlje EU, a od zemalja potpisnica CEFTE, to su Hrvatska i Makedonija. One su u mogućnosti raditi dijagonalnu kumulaciju i u okviru CEFTE i u okviru SAP kumulacije.

94 CEFTA Sporazum (član 3), predviđa mogućnost korištenja materijala porijeklom iz EU, zemalja EFTA i Turske, pod uslovom da sa njima postoji potpisan Sporazum o slobodnoj trgovini. Strane ugovornice moraju dostaviti detalje ugovora jedna drugoj, kao i Zajedničkom komitetu CEFTE. To je nužno zbog toga da bi svaka ugovorna strana mogla neosporno da utvrdi sa kojim zemljama može da primjenjuje dijagonalnu kumulaciju porijekla. Primjer: BiH, Hrvatska i Makedonija, (Albanija) imaju potpisane bilateralne Ugovore o slobodnoj trgovini sa Turskom i ugovori su koncipirani na istovjetnim pravilima za sticanje porijekla.

95 PARCIJALNA “PAN EURO” DIJAGONALNA KUMULACIJA KORIŠTENJE MATERIJA PORIJEKLOM IZ EU, EFTE I TURSKE
HRVATSKA EU EU SRBIJA MAKEDONIJA TURSKA ALBANIJA CRNA GORA MOLDAVIJA UNMIK BOSNA I HERCEGOVINA

96 KUMULACIJA PORIJEKLA – proizvodnja sira
BOSNA I HERCEGOVINA HRVATSKA SRBIJA MLIJEKO SA BIH PORIJEKLOM SIR SA RH PORIJEKLOM PROIZVODNJA SIRA HRVATSKA EU MAKEDONIJA MLIJEKO SA EU PORIJEKLOM SIR SA RH PORIJEKLOM PROIZVODNJA SIRA EU HRVATSKA BOSNA I HERCEGOVINA MLIJEKO SA EU PORIJEKLOM PROIZVODNJA SIRA

97 VARIJABILNA GEOMETRIJA
U kontekstu CEFTA znači da je dijagonalna kumulacija porijekla sa EU, Islandom, Švicarskom,Lihtenštajnom Norveškom i Turskom moguća isključivo za one Strane ugovornice koje sa navedenim zemljama imaju potpisane odgovarajuće sporazume. Drugim riječima one će mijenjati (prilagođavati) pravila primjene dijagonalne kumulacije u odnosu na koju kumulativnu zonu je primjenjuju i ostvaruju. To je tzv princip varijabilne geometrije, koji će podrazumijevati i posebnu brigu o dokazima o porijeklu koji se primjenjuju u kompletnom lancu kumulacije (npr. Posebne potvrde o prometu EUR.1 za svaku kumulativnu zonu). Pravila dijagonalne kumulacije u CEFTA sporazumu i SAP-u su istovjetna, kad Bosna i Hercegovina potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i on stupi na snagu, međusobna trgovina odvijaće se u skladu sa odredbama tog sporazuma.

98 PREKLAPANJE ZONA KUMULACIJE
HRVATSKA EU MAKEDONIJA BOSNA I HERCEGOVINA SRBIJA ALBANIJA MOLDAVIJA CRNA GORA UNMIK

99 DOKAZI O PORIJEKLU

100 (a) uvjerenje o kretanju EUR.1,
DOKAZI O PORIJEKLU (a) uvjerenje o kretanju EUR.1, (b) Izjava izvoznika, koju izvoznik unosi na račun, dostavnicu ili bilo koji drugi komercijalni dokument koji dovoljno detaljno opisuje proizvode o kojima je riječ i tako omogućuje njihovu identifikaciju (u daljnjem tekstu “izjava na računu”).

101

102 “Izvoznik proizvoda obuhvaćenih ovom ispravom (carinsko ovlaštenje, br
“Izvoznik proizvoda obuhvaćenih ovom ispravom (carinsko ovlaštenje, br...) izjavljuje da su, osim kada je drugačije izričito navedeno, ovi proizvodi …………… preferencijalnog porijekla”.

103 POSTUPAK ZA IZDAVANJE UVJERENJA O KRETANJU EUR.1
1. Uvjerenje o kretanju EUR.1 izdavat će carinske vlasti zemlje izvoznice na pisani zahtjev izvoznika ili, na odgovornost izvoznika, njegovog ovlaštenog predstavnika. 2. Izvoznik ili njegov ovlašteni predstavnik popunjava uvjerenje o kretanju robe EUR.1 i obrazac zahtjeva. Ovi obrasci popunjavaju se na jednom od zvaničnih jezika Strana ili na engleskom jeziku. 3. Izvoznik je dužan carinskim organima dati na uvid sve odgovarajuće dokumente kojima se dokazuje porijeklo odnosnih proizvoda. 4. Uvjerenje o kretanju EUR.1 izdat će carinski organi ukoliko se odnosni proizvodi mogu smatrati proizvodima s porijeklom. 5. Carinske vlasti koje izdaju uvjerenje o kretanju EUR.1, preduzet će sve potrebne korake za provjeru porijekla proizvoda i ispunjenja drugih uvjeta. 6. Uvjerenje o kretanju EUR. 1 će sadržavati jednu od slijedećih izjava na engleskom jeziku u polju 7: - ako je porijeklo stečeno primjenom kumulacije sa materijalima porijeklom iz Strane, Evropske zajednice ili jedne od zemalja navedenih u članu 3: « KUMULACIJA PRIMJENJENA SA » (naziv zemlje(alja) ili teritorije(ja)) - ako je porijeklo stečeno bez primjene kumulacije sa materijalima porijeklom iz Strane, Evropske zajednice ili drugih zemalja navedenih u članu 3: «NIJE PRIMIJENJENA KUMULACIJA» 7. Datum izdavanja uvjerenja o kretanju robe EUR.1 naznačuje se u polju 11 uvjerenja.

104 NAKNADNO IZDAVANJE UVJERENJA O KRETANJU EUR.1
1. Uvjerenje o kretanju EUR.1 može biti izuzetno izdano nakon izvoza proizvoda ako: (a) nije bilo izdano u vrijeme izvoza zbog grešaka ili nehotičnih propusta ili posebnih okolnosti; ili (b) ako se carinskim vlastima dokaže da je uvjerenje EUR.1 bilo izdano ali pri uvozu nije bilo prihvaćeno zbog tehničkih razloga. 2. Za primjenu stava 1 izvoznik mora u svom zahtjevu naznačiti mjesto i datum izvoza proizvoda na koje se uvjerenje o kretanju EUR.1 odnosi, te navesti razloge svog zahtjeva. 3. Carinske vlasti mogu naknadno izdati uvjerenje o kretanju EUR.1 tek nakon što provjerom utvrde da se podaci u izvoznikovom zahtjevu slažu s onima iz odgovarajuće evidencije. 4. Naknadno izdano uvjerenje o kretanju EUR.1 mora biti označeno izrazom na engleskom: "ISSUED RETROSPECTIVELY", 5. Napomena navedena u stavu 4. unosi se u polje 7 uvjerenja o kretanju EUR.1.

105 IZDAVANJE DUPLIKATA UVJERENJA O KRETANJU EUR.1
1. U slučaju krađe, gubitka ili uništenja uvjerenja o kretanju EUR.1, izvoznik može podnijeti zahtjev carinskim organima koje su izdale uvjerenje za izdavanje duplikata na osnovu izvozne dokumentacije koju one posjeduju. 2. Tako izdan duplikat mora biti označen slijedećom riječi: "DUPLICATE“ 3. Napomena navedena u stavu 2 unosi se u polje 7 duplikata uvjerenja o kretanju EUR.1. 4. Duplikat, koji mora nositi datum izdavanja originala uvjerenja o kretanju EUR.1, stupit će na snagu od tog datuma.

106 IZDAVANJE ZAMJENSKOG UVJERENJA O KRETANJU EUR.1
Kada se proizvodi sa porijeklom stave pod kontrolu carinske ispostave u BiH, postoji mogućnost da se originalni dokaz o porijeklu zamijeni sa jednim ili više uvjerenja o kretanju EUR. 1, u svrhu slanja svih ili nekih proizvoda negdje drugo u BiH. Zamjensko uvjerenje o kretanju EUR. 1, izdaje se od strane carinske ispostave pod čijom kontrolom se nalaze ti proizvodi. U rubrici 7. uvjerenja mora stajati napomena da se radi o zamjenskom uvjerenju, te serijski broj originalnog uvjerenja i datum izdavanja. Uz zamjensko uvjerenje treba prilagati i kopiju originalnog uvjerenja.

107 ISPRAVNOST DOKAZA O PORIJEKLU
1. Dokaz o porijeklu vrijedit će četiri mjeseca od datuma izdavanja u zemlji izvoznici i u tom periodu mora biti podnesen carinskim vlastima zemlje uvoznice. 2. Dokazi o porijeklu koji su podneseni carinskim vlastima zemlje uvoznice nakon konačnog datuma za predočenje određenog u stavu 1 mogu biti prihvaćeni u svrhu primjene povlaštenog tretmana kad je ne podnošenje tih dokumenata do konačnog datuma bilo zbog izuzetnih okolnosti. 3. U ostalim slučajevima zakašnjelog predočenja, carinske vlasti zemlje uvoznice mogu prihvatiti dokaze o porijeklu kada su proizvodi isporučeni prije spomenutog konačnog datuma.

108 POPRATNI DOKUMENTI Dokumenti koji se koriste u svrhu dokazivanja da se proizvodi obuhvaćeni uvjerenjem o kretanju EUR.1 ili izjavom na računu mogu smatrati proizvodima s porijeklom iz neke od Strana, iz Evropske zajednice ili iz drugih zemalja i ispunjavaju ostale uvjete iz Protokola, mogu se između ostalog sastojati od slijedećeg: (a) direktnih dokaza o postupcima koje je preduzeo izvoznik ili dobavljač za dobivanje odnosne robe, sadržanih na primjer u njegovim računima ili unutrašnjem knjigovodstvu; (b) dokumenti koji dokazuju porijeklo upotrijebljenih materijala, koji se izdaju ili popunjavaju u jednoj od Strana; (c) dokumenti koji dokazuju obradu ili preradu materijala u jednoj od Strana, koji se izdaju ili popunjavaju u toj Strani; (d) uvjerenja o kretanju EUR.1 ili Izjave na računu koje dokazuju porijeklo upotrijebljenih materijala, izdane ili popunjene u Strani u skladu sa Protokolom, ili u Evropskoj zajednici ili u jednoj od zemalja Strane, u skladu sa pravilima porijekla koji su identični pravilima u Protokolu; (e) odgovarajuće dokaze koji se odnose na obradu ili preradu izvršenu izvan Strane, koji dokazuju da su zahtjevi tog člana zadovoljeni.

109 ČUVANJE DOKAZA O PORIJEKLU I POPRATNIH DOKUMENATA
1. Izvoznik koji podnosi zahtjev za izdavanje uvjerenja o kretanju EUR.1 čuvat će najmanje tri godine dokumente kojima dokazuje ispunjenost propisanih uslova. 2. Izvoznik koji daje Izjavu na računu, čuvat će najmanje tri godine kopiju te Izjave na računu, kao i ostalu dokumentaciju. 3. Carinske vlasti zemlje izvoznice koje izdaju uvjerenje o kretanju EUR.1 čuvat će najmanje tri godine obrazac zahtjeva. 4. Carinske vlasti zemlje uvoznice, čuvat će najmanje tri godine uvjerenja o kretanju EUR.1 i Izjave na računu, koje su im podnesene.

110 NEPODUDARNOSTI I FORMALNE GREŠKE
1. Otkriće manjih nepodudarnosti između Izjava na računu i na uvjerenju o kretanju EUR.1i onih u dokumentima podnesenim carinskim organima u svrhu obavljanja formalnosti za uvoz proizvoda neće učiniti dokaz o porijeklu nevažećim i ništavnim, ako se ispravno ustanovi da taj dokument zaista odgovara datim proizvodima. 2. Očite formalne greške poput kucanih grešaka u dokazu o porijeklu neće biti razlog odbijanja toga dokumenta, ukoliko te greške nisu takve da izazivaju sumnje u vezi sa tačnošću izjava danih u tom dokumentu.

111 PROVJERA DOKAZA O PORIJEKLU
1. Naknadne provjere dokaza o porijeklu obavljat će se nasumice ili kad god carinske vlasti zemlje uvoznice imaju opravdane sumnje u autentičnost takvih dokumenata, porijeklo odnosnih proizvoda ili u ispunjenje drugih uvjeta iz Protokola. 2. Za potrebe provedbe odredaba iz stava 1 carinske vlasti zemlje uvoznice vratit će uvjerenje o kretanju robe EUR.1 i račun, ako je bio podnesen, izjavu na računu, ili kopiju tih dokumenata, carinskim vlastima zemlje izvoznice, uz navod razloga za provjeru. Svi pribavljeni dokumenti i podaci koji ukazuju da je podatak u potvrdi o prometu robe EUR.1 ili izjavi na računu netačan bit će dostavljeni kao dokaz zahtjevu za provjeru. 3. Provjeru će obaviti carinske vlasti zemlje izvoznice. U tu svrhu one će imati pravo da zahtijevaju bilo koji dokaz te da obave bilo kakvu inspekciju izvoznikovih računa ili bilo koju drugu provjeru koju smatraju potrebnom. 4. Ako carinske vlasti zemlje uvoznice odluče da suspenduju odobrenje povlaštenog tretmana odnosnim proizvodima u očekivanju rezultata provjere, uvozniku će biti ponuđeno preuzimanje robe uz sve mjere predostrožnosti koje se ocjene potrebnim. 5. Carinske vlasti koje zatraže provjeru bit će obaviještene o rezultatima te provjere čim prije. Ti rezultati moraju jasno kazivati jesu li dokumenti autentični i mogu li se odnosni proizvodi smatrati proizvodima s porijeklom iz jedne od Strana ili iz drugih zemalja i ispunjavaju li druge uslove iz Protokola. 6. Ako u slučajevima opravdane sumnje nema odgovora u roku od deset mjeseci od datuma zahtjeva za provjeru, ili ako odgovor ne sadrži podatke dovoljne za utvrđivanje autentičnosti dokumenta o kojem je riječ ili stvarnog porijekla proizvoda, carinske vlasti koje su podnijele zahtjev će, osim u izuzetnim okolnostima, uskratiti pravo na povlašteni tretman.

112 OVLAŠTENI IZVOZNIK 1. Carinske vlasti zemlje izvoznice mogu ovlastiti bilo kojeg izvoznika koji obavlja česte isporuke proizvoda za popunjavanje izjava na računu bez obzira na vrijednost proizvoda.Izvoznik koji traži takvo ovlaštenje mora carinskim vlastima pružiti sve dokaze o porijeklu proizvoda kao i o ispunjavanju drugih uvjeta iz Protokola. 2. Carinske vlasti mogu odobriti status ovlaštenog izvoznika uz bilo koje uvjete koje smatraju primjerenim. 3. Carinske vlasti će odobriti ovlaštenom izvozniku broj carinskog ovlaštenja koji se unosi u Izjavu na računu. 4. Carinske vlasti će nadzirati upotrebu ovlaštenja od strane ovlaštenog izvoznika. 5. Carinske vlasti mogu u svako doba povući ovlaštenje. To će učiniti onda kad ovlašteni izvoznik više ne daje jemstva navedena u stavu 1, ne ispunjava uvjete navedene u stavu 2 ili na neki drugi način nepravilno upotrebljava ovlaštenje. Ovo pravilo se ne primjenjuje u odnosima sa Evropskom unijom

113

114

115 HVALA NA PAŽNJI !