Kultura i kulturni identitet

Презентација на тему: "Kultura i kulturni identitet"— Транскрипт презентације:

1 Kultura i kulturni identitet
Sveučilište J.J. Strossmayer u Osijeku Ekonomski fakultet u Osijeku Kultura i kulturni identitet Mi i drugi

2 Što je kultura? Antropolozi Kroeber i Kluckhohn pronašli su više od 250 definicija kulture. Prva i najpoznatija definicija kulture britanskog antropologa: Kultura je „složena cjelina koja obuhvaća znanja, vjerovanja, umjetnost, moral i pravo, običaje, navike i sve ostale sposobnosti koje je čovjek stekao kao član društva“ (Taylor 1871) Ostale definicije: Kultura je uspostavljanje života društva, što uključuje vrijednosti, način na koji se ljudi ponašaju i/ili na koji bi se trebali ponašati. Norme, obrasci ponašanja i sustavi vjerovanja (Jary i Jary ,1999) ...

3 Kako je nastala kultura?
Svjetsko stanovništvo broji 7.4 milijarde ljudi sa zajedničkim genetskim porijeklom od jedne jedine grupe ljudi u Africi koja je živjela prije 200,000 godina. Kako su se razvile kulture? Klimatske promjene Migracije stanovnika ... Zemljopisna razdvojenost dovela je do razvoj društvenih mreža radi opstanka: Društvene mreže su bile temelj zajedničkog identiteta.

4 Šest regulatora ljudskog života
Religija Nacionalnost i kultura Klasa i identitet Rod i identitet Rasa i boja kože Civilizacija Identitet

5 1. Religija Najstariji izvor ljudskog identiteta i konflikta
Religijski ratovi kroz povijest do danas kao dokaz: Križari vs. Muslimani: bellum sacrum („sveti rat”) u 13. st. Katolici vs. Protestanti: Francuski rat religija u 16.st. Islam vs. Kršćanstvo: Nigerijski građanski rat ( = Suvremeno doba: rat u HR i BIH ili sukob između Sunna i Shiita u Iraku

6 2. Nacionalni i kulturni identitet
Nacionalna država (eng. nation-state) je najvažnija politička tvorevina suvremenog doba. Izjednačavanje nacionalnog i kulturnog identiteta je uobičajena praksa: Primjer: u velikoj globalnoj korporaciji od 8,500 zaposlenih iz skoro 40 zemalja, zaposlenici doživljavaju svoju nacionalnu državu kao osnovu identiteta, dokje globalni identitet samo hipotetski. Pojedinac rođen i odgajan u Španjolskoj koji je godinama radio u švedskoj kompaniji Ericsson u njihovom uslužnom centru u Indiji će se najvjerojatnije identificirati kao Španjolac (Ladegaard (2007). Kao što je prije religija bila primarni, glavni izvor identiteta, danas je to acija. Postala je uobičajena praksa izjednačavati nacionalni identitet s kulturnim identitetom. Primjer, Kadegaard

7 Ponekad političke granice ne odražavaju identitet ljudi.
referendum o neovisnosti Škotske od Velike Britanije godine; 80% španjolskih Katalonaca podržava odvajanje regije; u Belgiji Flamanci s nizozemskog govornog područja sa sjevera žele se odvojiti od Valonaca s njemačkog govornog područja s juga.

8 Kultura (... nastavak definicija)
Umjesto identiteta nacionalne države uvriježeno je govoriti o kulturnom identitetu. Kultura (... nastavak definicija) Zajednica ili stanovništvo dovoljno brojno da bude samo-održivo, tj. dovoljno brojno da proizvode nove generacije članove bez oslanjanja na vanjske ljude; Ukupnost razmišljanja, iskustava i obrazaca ponašanja jedne grupe te njezinih koncepata, vrijednosti i pretpostavki o životu koje upravljaju ponašanjem i kako se ostvaruje interakcija s drugima Nezamjenljivi lik/mit Američkog zapada je kauboj

9 Hofstede (1994) je razvrstao elemente kulture u četiri kategorije:
Simboli – verbalni i neverbalni jezik. Rituali – društveno esencijalne kolektivne aktivnosti unutar kulture. Vrijednosti – osjećaji o kojima se ne raspravlja, a tiču se što je dobro ili loše, lijepo ili ružno i sl. Heroji i mitovi – stvarni ili imaginarni ljudi koji služe kao uzor ponašanja unutar kulture. Često se pojavljuju u mitovima koji su dio priča ili drugih literarnih izričaja. Kulturni identitet = poistovjećivanje s prihvaćanjem grupe koja dijeli sustav simbola i značenja kao i normi ponašanja. Razumjeti neku kulturu znači razumijeti iskustva koja vode pojedinačne članove te kulture kroz život: poznavanje jezike, gestikulacije, osobnog izgleda, društvenih veza, religije, filozofije, hrane, rada, obrazovanja, itd.

10 Kultura se ne nasljeđuje.
Kultura se uči kroz interakciju s drugima unutar kulture. Enkulturacija = proces s kojim se kultura prenosi s jednog naraštaja na drugi. Enkulturacijom se uči društveno prihvatljiv način zadovoljavanja bioloških potreba: američko poimanje udobnog spavanja se razlikuje od japanskog. Konflikt između kultura obično započinje s osuđivanjem kako drugi žive svoj život na način koji je manje savršen od načina na koji mi živimo svoj.

11 3. Klasa Marx i Engels su tvrdili kako identitet proizlazi iz odnosa prema sredstvima za proizvodnju: kapitalist koji posjeduje sredstva za proizvodnju i proleterijat ili radnička klasa. Propast komunizma padom Berlinskog zida negira ovu tvrdnju. Klasa ovisi o nečijoj ekonomskoj poziciji u društvu: Viša, niža i srednja.

12 Zanimljiva istraživanja:
Društvena klasa (eng. social class) se definira kao pozicija u društvenoj hijerarhiji na temelju dohotka, obrazovanja, profesije i susjedstva.. Zanimljiva istraživanja: Gilber i Kahl (1982) tvrde da je u SAD-u osnova za određivanje društvene klase prihod, a da sva ostala obilježja prate razinu prihoda. O prihodu ovisi s kime ćete se vjenčati, koju karijeru ćete izabrati, gdje ćete živjeti... Hart i Risley (1995) su prikazali vezu između društvene klase i izloženosti jeziku: Što su roditelji više rangirani na društvenoj ljestvici više se obraćaju djeci i obrnuto: djeca do 3 godine starosti od visokoobrazovani roditelji s karijerama čuju 45 milijuna riječi; iz radničkih obitelji čuju 26 milijuna riječi; od uzdržavanih roditelja 13 milijuna riječi Učinci ovih razlika: srednja klasa odgaja intelektualno znatiželjnu djecu koja uziamju u obzir i druge; djeca iz radničkih obitelji su odgajana u duhu poslušnosti, urednosti i dobrih manira income

13 4. Rod Različiti znanstvenici se dugi niz godina bave problematikom spola (eng. sex) i roda (eng. gender) Rod je drugačije tretiran kroz kulture, a način na koji se žene tretiraju u odnosu na muškarce puno govori o kulturnim vrijednostima. Rodni identitet čini se je više definiran kulturom nego biologijom.

14 5. Rasa i boja kože Popularno vjerovanje da su razlike u ljudima biološke ili rasne. Biološki: rasa se odnosi na veliku skupinu ljudi sa zajedničkim precima; rezultat je održavanja ponašanja koju su imali pretci. Carolus Linnaeus, švedski botaničar i fizičar (1735): 4 tipa ljudi: Africanus, Americanus, Asiaticus i Eurpeaeus. U 19. stoljeću pojava ‘znanosti o rasi’ (eng. racial science) koja je rangirala rase prema naprednosti / primitivizmu. Primjeri: genocid u doba Hitlera (socijalni darvinizam!) apartheid u Južnoj Africi Rasa se može definirati s biološkog i socio-povijesnog aspekta. Na temelju toga su se u bolnicama odvajale zalihe krvi, ali je to postala i podloga za Genocid u doba Hitlera (socijalni darvinizam!) Apartheid u Južnoj Africi Suvremena istraživanja u genetici su potvrdila da ljudi nemaju gene koji definiraju rasu. Popularni indikatori rase, boja kože ili tekstura kose, rezultat su prilagodbe na klimu i prehranu. Jablonski i Chaplin (2000) su preuzeli mjerenja NASE o ultravioletnom zračenju i komparirali su ih s bojom kože domorodačkih naroda u preko 50 zemalja. Došli su do nepogrešivih rezultata tj korelacije: što je manje ultravioletnog zračenja, svjetlija je koža. Tako da je danasz većina znanstvenika odbacila ideuku o biološkoj rasi kao značajnom znanstvenom konceptu.

15 Siocio-povijesni kontekst: rasne kategorije su se mijenjale kroz vrijeme:
Tamnoputi domoroci u Indiji su nazvani kavkazci. Ljudi s umjereno tamnom kožom u Egiptu se identificiraju kao bijelci. Ljudi mogu biti različite rase, ali istih predaka: Australija i Južna Afrika imaju potpuno različite kulture, ali iste pretke; SAD: različiti pretci, ali ista kultura.

16 6. Civilizacija Oswald Spengler i Alfred Toynbee su vjerovali kako je civilizacija najvažnija odrednica identiteta. U 19 st. riječ kultura se uobičajeno koristila kao sinonim za Zapadnu civilizaciju. E.B.Taylor (1871) je popularizirao ideju kako sva društva prolaze kroz faze: divljaštvo - barbarizam -civilizacija

17 Subkultura i srodni pojmovi
Subkultura je skup normi, sustava vrijednosti i obrazaca ponašanja, koje razlikuju jednu relativno veću grupu ljudi od kulture šire zajednice kojoj pripadaju. Utemeljene su na: Etnicitetu: grupa ljudi koja dijeli isto nasljeđe i prenose posebnu kulturu s generacije na generaciju Primjer Novog Zelanda: Maori Nekim drugim socio-ekonomskim obilježjima: Primjer Hrvatske: „street corner” mladići, skupine dječaka iz ulice ili iz kvarta.

18 Primjer: Maori s Novog Zelanda
Maori - domorodački narod s Novog Zelanda; Polinežani koji čine 15% populacije Te Reo Maori je njihov materinji jezik (kombinacija tahićanskog i havajskog) Vjeruje se da su došli kanuima na Novi Zeland od nekud s Polinezije između 9-13 st. Predstavnici maorskih poglavica i Britanaca potpisuju ugovor u Waitangiu po kojemu Maori postaju britanski građani i priznaju im se prava na zemlju. Novozelandskim popisom stanovništva iz  2006. pod maorskim etničkim imenom izjasnilo se 565,329 osoba.

19 Primjer: Hrvatska i ‘dečki iz kvarta’
Istraživanje i proučavanje subkultura u Hrvatskoj započelo je negdje sedamdesetih godina 20. stoljeća. Prvi pokazatelji subkulture u Hrvatskoj su bili „street corner” mladići, skupine dječaka iz ulice ili iz kvarta. Subkulture u Hrvatskoj ‘70,’80 i ‘90-tih godina dijelimo na nekoliko skupina …

20 Identitet je … moderno pitanje; … višedimenzionalan;
… dijelom naslijeđen, a dijelom izabran. Dvije važne zablude: Identitet ovisi o nama samima. Identitet je statičan.