Отпремање презентације траје. Молимо да сачекате

Отпремање презентације траје. Молимо да сачекате

Teorija pariteta kupovnih snaga

Сличне презентације


Презентација на тему: "Teorija pariteta kupovnih snaga"— Транскрипт презентације:

1 Teorija pariteta kupovnih snaga
Dajana Ercegovac

2 Realni devizni kurs RDK meri konkurentnost zemlje na inostranom tržištu. Realni DK predstavlja nominalni (promptni) DK korigovan za odnos između inostrane i domaće inflacije. r = R x (P*/P) Ukoliko je domaća inflacija veća od inostrane, tj. ako domaće cene porastu više od inostranih cena, tada RDK opada i dolazi do realne apresijacije domaće valute što smanjuje konkurentnost zemlje na inostranom tržištu. Ukoliko imamo nominalnu depresijaciju ili pad nivoa domaćih cena ili porast nivoa inostranih cena dolazi do realne depresijacije nacionalne valute, što povećava konkurentnost zemlje u inostranstvu.

3 Efektivni devizni kurs i REER
Bilateralni DK je devizni kurs između dve valute, dok nominalni efektivni DK meri globalnu konkurentnost izvoza kao mera vrednosti domaće valute u odnosu na vrednost korpe valuta glavnih trgovinskih partnera. Realni efektivni DK obuhvata realne devizne kurseve korpe valuta glavnih trgovinskih partnera, gde je potrebno uključiti indekse cena na malo (CPI) za sve posmatrane zemlje. RDK je sveobuhvatni pokazatelj međunarodne konkurentnosti privrede jedne zemlje. Ravnotežni realni devizni kurs (REER – real equilibrium exchange rate) predstavlja relativni odnos cena međunarodnih dobara i cena domaćih dobara koji pri održivoj vrednosti određenih makroekonomskih varijabli (porezi, međunarodne cene, tehnologija) omogućuje postizanje simultane unutrašnje i spoljne ravnoteže.

4 Teorija pariteta kupovnih snaga
Teorije formiranja deviznog kursa: Teorija pariteta kupovnih snaga, Monetarni pristup, Platnobilansna teorija, Portfolio teorija. Teorija pariteta kupovnih snaga (PPP - Purchasing Power Parity) objašnjava kretanje deviznog kursa između dve valute promenama u nivou cena između posmatranih zemalja. Zakon jedne cene objašnjava vezu između deviznog kursa i cene istog proizvoda u dve različite zemlje iskazane u lokalnoj valuti.

5 Robna arbitraža je moguća ukoliko se cene iste robe razlikuju u dve zemlje iskazane u istoj valuti i to više od transportnih troškova i carina. Trgovci koji kupuju proizvode na jednom tržištu gde su cene niže i prodaju na drugom tržištu gde su cene više radi ostvarivanja zarade nazivaju se robnim arbitražerima. Pod uticajem međunarodne trgovine i promene odnosa ponude i potražnje, robna arbitraža utiče na promenu cena istog proizvoda i smanjivanje razlike u cenama dok se cene ne izjednače, tako što dolazi do povećanja cena tamo gde su bile niže zbog veće tražnje, a smanjuju se tamo gde su bile više. Prema zakonu jedne cene, na konkurentnim tržištima, usled robne arbitraže, cene proizvoda u dve zemlje će biti jednake kada se iskažu u istoj valuti koristeći promptni devizni kurs.

6 Teorija apsolutnog pariteta kupovnih snaga
Prema teoriji apsolutnog pariteta kupovnih snaga devizni kurs predstavlja odnos opšteg nivoa cena između dve zemlje koristeći troškove referentne korpe roba i usluga. E = P / P* P = E x P* Ukoliko referenta korpa proizvoda i usluga u SAD košta 2000 dolara, a ista ta korpa u Velikoj Britaniji košta 1000 funti, onda devizni kurs prema Paritetu kupovnih snaga PPP - dolar funta treba da iznosi 2000/1000 = 2 dolara za 1 funtu.

7 Ukoliko cena referentne korpe u SAD poraste na 4000 dolara, onda prema PPP kurs dolar funta bi bio 4 dolara za 1 funtu. Prema apsolutnoj teoriji pariteta kupovnih snaga važi Zakon jedne cene za sve proizvode i usluge, ukoliko je prisutna liberalizacija trgovine, i nivoi cena u dve zemlje će biti jednaki kada se iskažu u istoj valuti. U slučaju da različite zemlje koriste različite korpe roba i usluga sa različitim ponderima učešća u korpi za izračunjavanje indeksa cena onda neće važiti Zakon jedne cene za sve proizvode i usluge i devizni kurs će odsupati od nivoa koji se izračunava primenom PPP. Teorija apsolutnog pariteta kupovnih snaga ima ograničenja u primeni koja se ogledaju u potencijalno različitim korpama proizvoda i usluga, kao i različitom učešću pojedinih proizvoda i usluga u korpi u posmatranim zemljama, kao i uključenost cena nerazmenjivih dobara u opštem nivou cena, a nerazmenjiva dobra nisu predmet međunarodne razmene i njihove cene se ne izjednačavaju posredstvom međunarodne trgovne, a ne uzima u obzir međunarodno kretanje kapitala.

8 Usled ovih ograničenja devizni kurs formiran prema teoriji apsolutnog pariteta kupovnih snaga neće dovesti do uravnoteženja međunarodne razmene. Big Mac Index ili Hamburger indeks predstavlja popularnu primenu teorije apsolutnog pariteta kupovnih snaga, koji se objavljuje u časopisu Ekonomist. (1986) Pošto je McDonalds zastupljen svuda u svetu, ideja je da se poređenjem cena Big Meka u jednoj zemlji sa cenom u SAD-u utvrdi da li su tekući devizni kursevi valuta posmatranih zemalja precenjeni ili podcenjeni. Iako cena Big Meka može da se razlikuje na lokalnom tržištu zbog razlika u nadnicama zaposlenih radnika, poreskih stopa, cena struje i komunalija, poređenje cena može biti koristan pokazatelj kretanja deviznog kursa na dug rok.

9 Novija istraživanja su pokazala da Hamburger indeks nije dobar pokazatelj za predviđanje deviznog kursa na kratak rok, ali da dalje bolje rezultate na duži rok, s tim da se nosioci ekonomske politike ne mogu osloniti na ovaj pokazatelj za predviđanje deviznog kursa na sistemskoj osnovi. Hamburger indeks može ukazati na pravac kretanja kupovne moći posmatrane valute i predstavlja popularan način iskazivanja apresijacije ili depresijacije valute. Npr. cena Big Meka u EU je 3,31€, u dolarima 4,94, u SAD-u cena je 3,57 dolara, prema PPP devizni kurs bi trebao da bude 0,93 evra za 1 dolar, a tekući devizni kurs je bio 0,67 evra za dolar, što znači da je prisutno odstupanje i da je evro bio precenjen u odnosu na dolar za 38,7% i da je potrebno da evro depresira u odnosu na dolar kako bi se izjednjačile cene Big Meka u EU i SAD. Ukoliko odstupanje u cenama ima negativan predznak onda je prisutna potcenjenost lokalne valute u odnosu na dolar i potrebno je da lokalna valuta apresira kako bi se izjednačile cene Big Meka.

10 Teorija relativnog pariteta kupovnih snaga
Prema Gustavu Kaselu u definisanju apsolutnog pariteta kupovnih snaga se koristi opšti nivo cena, a kod relativnog pariteta kupovnih snaga se koristi indeks cena na veliko. Usled ograničenja teorije apsolutnog pariteta kupovnih snaga danas se uglavnom koristi relativna verzija teorije PPP (za izračunavanje efektivnog deviznog kursa). Prema teoriji relativnog pariteta kupovnih snaga, promena deviznog kursa treba da bude proporcionalna relativnoj promeni cena u dve zemlje u posmatranom periodu. Npr. ukoliko nivo cena u SAD poraste za 5% u toku jedne godine, a u Velikoj Britaniji cene porastu za 3%, dolar bi trebao da depresira u odnosu na funtu za 2%.

11 Ovaj stepen depresijacije bi doveo do potiranja razlike u stopama inflacije u dve posmatrane zemlje i time bi relativne kupovne snage obe valute ostale nepromenjene. ∆E = ∆P / ∆P* (Et – Et-1)/Et-1 = [(Pt – Pt-1)/Pt-1] / [(P*t – P*t-1)/P*t-1] ∆E predstavja relativnu promenu deviznog kursa (procentualnu promenu u tekućem u odnosu na bazni period), ∆P predstavlja relativnu promenu domaćih cena, a ∆P* predstavlja relativnu promenu inostranih cena (%). Devizni kurs u tekućem u odnosu na bazni period se neće menjati ukoliko su procentualne promene cena u dve posmatrane zemlje u istom periodu jednake.

12 Pošto procentualna promena indeksa cena predstavlja meru inflacije – Indeks potrošačkih cena (CPI), relativna promena deviznog kursa se može izjednačiti sa razlikom u relativnim stopama inflacije domaće u odnosu na inostranu zemlju. ∆E =  - * ∆E predstavlja apresijaciju ili depresijaciju, npr. dolara u odnosu na funtu, izmerenu kao procentualnu promenu kursa u tekućem prema baznom periodu, srazmerno razlici u stopama inflacije u SAD i Velikoj Britaniji. Ukoliko je stopa inflacije u SAD 5%, a u VB 7%, promena deviznog kursa treba da bude -2%, što zanči a dolar treba da apresira za 2% u odnosu na funtu.

13 Nedostaci teorije relativnog pariteta kupovnih snaga: prema Balaši i Semjuelsonu, razlika između cena je prisutna u zavisnosti od nivoa razvijenosti zemlje, gde razvijene zemlje zbog većeg rasta produktivnosti u proizvodnji međunarodnih proizvoda imaju niže cene u odnosu na nerazvijene zemlje koje su nekonkurentne sa cenama. (Balaša-Semjuelson efekat). Pošto opšti indeks cena uključuje u obračun i međunarodna razmenjiva dobra, ali i domaća nerazmenjiva dobra, a cene domaćih dobara se ne izjednačavaju u međunarodnoj trgovini, teorija pariteta kupovnih snaga će preceniti devizni kurs razvijenih zemalja, a potceniti kurs manje razvijenih zemalja.

14 Ograničenja u trgovini, transportni troškovi, cenovna diskriminacija, diferencirani proizvodi, diferencijalne cene multinacionalnih kompanija i ograničena mobinost radne snage, uslovljavaju odstupanja tekućeg deviznog kursa od nivoa prema teoriji PPP. U kratkom roku su prisutna veća odstupanja tekućeg deviznog kursa od nivoa prema PPP, dok su u dugom roku odstupanja znatno manja i teorija PPP daje dobre rezultate u pogledu kretanja deviznog kursa na dug rok (Frenkel). Ukoliko se analiziraju pojedinačni međunarodni proizvodi važi Zakon jedne cene i PPP, dok se sa uključivanjem u analizu svih međunarodnih prizvoda dobija manje dokaza o validnosti teorije PPP.

15 HVALA NA PAŽNJI! Dajana Ercegovac


Скинути ppt "Teorija pariteta kupovnih snaga"

Сличне презентације


Реклама од Google