Međunarodno privatno pravo

Презентација на тему: "Međunarodno privatno pravo"— Транскрипт презентације:

1 Međunarodno privatno pravo
Treće predavanje 20. oktobar/listopad 2018. Prof. dr Zijad Hasić

2 Međunarodno privatno pravo
Dobrodošlica studentima na treće predavanje iz MPP, Obnavljanje gradiva sa zadnjeg predavanja Animiranje studenata na daljnje učenje

3 IZVORI BiH MEĐUNARODNOG PRIVATNOG PRAVA
Metafora/izvori prava Slično je i sa međunarodnim privatnim pravom Naročita pažnja pri korištenju pravnih izvora: Negdje su zakonski propisi, a negdje sudski precedenti Sastav čine: Unutarnje pravo, Međunarodni ugovori.

4 BRAINSTORMING Da grupe studenata napišu vrste izvora prava korisnih za rješavanje predmeta s međunarodnim elementom 3 grupe: I grupa II grupa III grupa

5 Opće karakteristike Svaka država, u svom pravnom sistemu, izgrađuje i donosi onakve izvore, uključujući i izvore međunarodnog privatnog prava, koji najviše odgovaraju njenom pravnom sistemu, Različitost propisa zavisi od historijske pravne tradicije razvoja te države, te utjecaja kojima je bila podvrgnuta, Najčešći izvori međunarodnog privatnog prava su zakoni, sudksi precedenti, te ratificirani bilateralni i multilateralni ugovori, ali i razni međunarodni instrumenti koji na direktan način, međunarodno, uređuju određene oblasti međunaronog privatnog prava (konvencije, drklaracije, pravila i sl.),

6 Opće karakteristike Diskutabilno je da su običaji izvor međunarodnog privatnog prava, jer postoje međunarodni i unutrašnji, koji utiču na razvoj ove grane prava. U svakom slučaju, iako ga Međunarodni sud pravde ne smatra izvorom, to bi mogao biti dopunski izvor. Citat iz moje knjige: („...običaj je norma određene društvene sredine koja nastaje dugotrajnim ponavljanjem jednoig istog ponašanja, u istoj situaciji, što stvara svijest u ljudima o obaveznoj primjeni.“ Po Varadi, T., Bordaš, B. i Knežević, G. (2001.), Međunarodno privatno pravo, Forum, Novi Sad, str. 47, gdje se navodi: „....Međunarodni sud pravde u svojim odlukama br. 14. i 15. stao je na stanovište da u domenu međunarodnog privatnog prava nema pravnih običaja koji bi bili izvori prava“,-

7 Izvori međunarodnog privatnog prava
Nabrojati najmanje tri izvora MPP u unutranjem pravu BiH Nabrojati najmanje tri izvora Međunarodnog privatnog prava

8 Izvori Mnogi izvori nastajali i nestajali
Najvažnije norme predstavljaju važne izvore Odnos državnog suvereniteta i dopuštenja presuđivanja od strane druge države Prihvatanje međunarodnih normi javnog i privatnog prava

9 Historija izvora Historija izvora MPP u svijetu
Historija izvora u BiH: historija izvora međunarodnog privatnog prava može se podijeliti u tri perioda i to: I. Period od nastanka države Bosne do završetka II svjetskog rata, II. Period postojanja Jugoslavije nakon II svjetskog rata do donošenja Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (Dejtonskog sporazuma) III. Period od donošenja Dejtonskog sporazuma do danas.

10 Historija izvora Povelja Kulina bana:
„U ime oca i sina i svetog duha. Ja, ban bosanski Kulin, obećavam Tebi kneže Krvašu i svim građanima Dubrovčanima pravim Vam prijateljem biti od sada i dovijeka. I pravicu držati sa Vama i pravo povjerenje, dokle budem živ. Svi Dubrovčani koji hode kuda ja vladam, trgujući, gdje god se žele kretati, gdje god koji hoće, s pravim povjerenjem i pravim srcem, bez ikakve zlobe, a šta mi ko da svojom voljom kao poklon. Neće im biti od mojih časnika sile, i dokle u mene budu, davat ću im pomoć kao i sebi, koliko se može, bez ikakve zle primisli.  Neka mi Bog pomogne i svo Sveto Evanđelje. Ja Radoje banov pisar pisah ovu knjigu banove povelje od rođenja Kristova tisuću i sto i osamdeset i devet ljeta, mjeseca augusta i dvadeset i deveti dan, (na dan) odrubljenja glave Ivana Krstitelja

11 Historija izvora I izvori imaju svoju historiju
Dvojnost izvora (međunarodni i domaći) Konstantnost izvora Karakteristike ranije historije Veliki partikularizam Malo prava i sloboda za strance

12 Historija izvora Izvori u SFR Jugoslaviji Partikularnost
Zakon o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima, (ZMPP) („Službeni list SFRJ“, br. 43/1982, 72/1982 i „Službeni list RBiH“, br. 2/92, 13/94);

13 ZMPP karakteristike Donesen 1982 Nakon privredne reforme
Činio je kodifikaciju materije Jugoslavija ušla u red naprednih evropskih zemalja Osim ovog zakona bile su odredbe i u nekim drugim propisim, ali znatno manje Komparacija sa ZUP-om

14 ZMPP i države nastale disolucijom Jugoslavije
Jugoslavija i njena disolucija Stanje u Jugoslaviji prije raspada u svjetlu MP Raspad Jugoslavije i ratovi u Jugoslaviju Izbjeglice i raseljeni Novi migracioni pokreti i seobe ZMPP nadživio sve promjene režima, pa i u BiH

15 Ustav BiH da svi učestvuju u analizi ove odredbe
U Aneksu II., Aneksa IV. Ustava Bosne i Hercegovine u tačci 2) je navedeno: „2. Kontinuitet pravnih propisa Svi zakoni, propisi i sudski poslovnici koji budu na snazi na teritoriju Bosne i Hercegovine kad Ustav stupi na snagu, ostaju na snazi u onoj mjeri u kojoj se ne kose s Ustavom, sve dok nadležno vladino tijelo Bosne i Hercegovine ne odredi drugačije“.

16 Izvori Upotreba precedenata i zakona Vrste izvora u BiH: Ustav Zakon
Može biti poseban zakon(ik), npr Albanija, Austrija, BiH, Hrvatska, Italija, Srbija,Njemačka, Slovenija, Turska i dr. Nalaze se u raznim zakonima, npr. Finska (porodični odnosi), Bugarska (svojina) Francuska (Code Civil iz 1804), Kina Portugal, Španija i sl. U Velikoj Britaniji: zakoni, sudske odluke i doktrina SAD-zakoni država članica,sudski precedenti, ratifikovane međunarodne konvencije Podzakonski akti Sudska praksa Običaji Pravna nauka

17 Ustav Najvažniji izvor Izvor izvora
Ako direktno ne navodi izvore tada su to civilizacijski principi, koji su važni za oblast međunarodnog privatnog prava, kao što su iz EKLJP: Pravo na pravično suđenje (član 6.), Pravo na poštivanje privatnog i porodičnog života (član 8.), Prasvo na sklapanje braka (član 12.), Pravo na djelotvoran pravni lijek (član 13.), Zabrana diskriminacije (član 14.), Zaštita imovine (član 1. Protokola broj 1. Zabrana dužničkog ropstva (član 1. Protokola broj 4.), Zabrana grupnog protjerivanja stranaca (član 4. Protokola 4.), Jednakost supružnika (član 5. Protokola broj 7.) Opća zabrana diskriminacije (član 1. Protokola 12.) i drugo.

18 Međunarodno privatno pravo
Unutarnji izvori Propisi na nivuo BiH Propisi na nivou entiteta i Brčko Distrikta

19 Propisi na nivou države BiH
Zakon o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima (“Službeni list SFRJ”, broj 34/82) preuzet Uredbom sa zakonskom snagom o preuzimanju i primjenjivanju saveznih zakona koji se u BiH primjenjuju kao republički zakoni (“Službeni list Republike BiH”2/1992. Drugi propisi

20 Izvori na državnom nivou
Zakon o obligacionim odnosima Zakon o kretanju i boravku stranaca ZUP Zakon o koncesijama Zakon o politici direktnih stranih ulaganja Brojni drugi zakoni.

21 Podjela izvora u odnosu na kodifikaciju
Države s kodificiranim pravnim normama, Države koje imaju kodificirane pravne norme, ali su norme sadržane u nekoliko propisa, na početku ili na kraju (posebno propisa koji reguliraju građansku pravnu oblast), Države koje nemaju kodificiran sistem pravnih normi kojim se reguliraju odnosi s elementom inostranosti.

22 Stanje u pojedinim državama
Stanje u Engleskoj (i Velikoj Britaniji) Stanje u SAD-u Unutarnji problemi između država, ALI (Američko društvo pravnika) Restatement Second Conflicts of Law Stanje u Njemačkoj i Rusiji Njemačka: Poštovanje zakona, Uvažavanje precedenata, ali veće uvažavanje zakona Rusija Nema jedinstvenog zakona

23 Unutrašnji izvori: ZMPP
Ima ih raznih, Zakon o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima, donesen 23. jula godine. Taj je zakon prihvaćen i u pravni sistem Bosne i Hercegovine danas, kao propis bivše Jugoslavije. Bosna i Hercegovina nije donijela svoj vlastiti propis, kao što su to uradile susjedne države, već dokazani, kvalitetni propis, samo prihvatila kao svoj. Onakav tekst, kakav je usvojen godine, nimalo mijenjan, u upotrebi je i kod nas u Bosni i Hercegovini i danas. Neke pojmove treba drugačije čitati: , „Socijalističku Federativnu, Republiku Jugoslaviju“, treba čitati kao „Bosnu i Hercegovinu“, „jugoslovenske državljane“ kao „državljane Bosne i Hercegovine“, „savezni organ“ kao „organ Bosne i Hercegovine“ i „savezni, republički i pokrajinski propisi“ kao „propisi Bosne i Hercegovine, entitetski i kantonalni“ i slično.

24 ZMPP struktura Struktura Zakona je sljedeća: Osnovne odredbe
Mjerodavno pravo, Nadležnost i postupak Nadležnost suda i drugih organa SFRJ (čitaj: BiH) u svarima s međunarodnim elementom Ostale odredbe Priznanje i izvršenje stranih odluka Priznanje i izvršenje stranih sudskih odluka, Priznanje i izvršenje stranih arbitražnih odluka Postupak priznanja i izvršenja stranih sudskih i arbitražnih odluka Posebne odredbe Prelazne i završne odredbe

25 Zakon o kretanju i boravku stranaca i azilu,
Zakon o obligacionim odnosima u civilnom zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine, Zakon o kretanju i boravku stranaca i azilu, Zakon o autorskom i srodnim pravima, Zakon o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine, Zakon o parničnom postupku Federacije BiH, Zakon o izvršnom postupku, Zakon o politici direktnih stranih ulaganja u Bosni i Hercegovini, Zakon o privrednim komorama u Federaciji Bosne i Hercegovine, i brojni drugi propisi. („Službeni glasnik BiH“, broj 51/15); („Službeni glasnik BiH“, br. 38/08, 87/12), („Službeni glasnik BiH“, broj 63/10); („Službeni glasnik BiH“, br.: 36/04, 84/07, 58/13, 94/16); („Službene novine Federacije BiH“, br. 53/03, 73/05, 19/06); („Službene novine Federacije iH“, br. 32/03, 52/03, 33/06, 39/06, 39/09); („Službeni glasnik BiH“, broj 17/98); („Službene novine Federacije BiH“, br. 35/98, 34/03.);

26 Vanjski izvori Vanjski (međunarodni) izvori međunarodnog privatnog prava dijele se na: Međunarodne konvencije koje je pravno prihvatila (ratificirala) bivša Jugoslavija, a koje je Bosna i Hercegovina, po osnovu sukcesije prihvatila u svoj pravni sistem; Međunarodne konvencije koje je pravno prihvatila Bosna i Hercegovina nakon svog međunarodnog priznanja godine.

27 Podjela izvora Drugu podjelu vanjskih izvora Međunarodnog privatnog prava čine: Bilateralni međunarodni igovori, Multilateralni međunarodni ugovori Također, podjela izvora međunarodnog privatnog prava može se izvršiti na: izvore u vezi sukoba zakona, kao i sukoba jurisdikcija, te izvore kojim se reguliraju prava stranaca koji stupaju u privatnopravne odnose, noseći u sebi obilježja elemenata s inostranim obilježjima.

28 Karakteristike vanjskih izvora
BiH i sukcesija Za države koje nisu u sporazumima Djeluju na svom području države Prestankom važenja ugovora prestaje i obaveza

29 Unutrašnji (bilateralni) izvori
Zajednički interes Najčešći bilateralni ugovori odnose se na: Ugovori o pravnoj pomoći u građanskim i trgovačkim stvarima Ugovori o uzajamnom pravnom saobraćaju u građanskim i trgovačnim stvarima, Ugovori o priznavanju i izvršavanju sudskih odluka, Razni konzularni ugovori, Ugovori o dostavljanju izvoda iz matičnih knjiga, Trgovački ugovori i sl.

30 Zajedno proanalizirati
Ugovoru između Federativne Narodne Republike Jugoslavije i Rumunske Narodne Republike o pravnoj pomoći navoede se sljedeće zone pravne pomoći: Pomoć je u građanskim i porodičnim stvarima, Odnosi se na: dostavljanje pismena izvršavanje pojedinih procesnih radnji (saslušanje svjedoka i stranaka, vještačenje, uviđaj, uzimanje izjava od stranaka i sl.). oblik, sadržaj i i pravno dostavljanje zamolnice za pravnu pomoć uručenje pisdmena države ugovornice i njihovo uručenje državljanima te države, ako su voljni da ih prime,

31 Zajedno proanalizirati II.
besplatnost ukazivanja pravne pomoći (uz izuzetke) oslobađanje od polaganja obezbjeđenja za parnične troškove zbog toga što su stranci, ili što nemaju prebivalište, odnosn o boravište na teritoriji strane ugovornice (aktorska kaucija) po osnovu reciprociteta, odredbe o stausnim stvarima, o nepostojanju, ponitenju i razvodu braka, odnosni između roditelja i djece, starateljstvo, proglašenje nestanka i smrti, zaostavština, isprave i njihovo priznanje, priznanje i izvršenje sudskih odluka i sl. Ugovor između Federativne Narodne Republike Jugoslavije i Rumunske Narodne Republike o pravnoj pomoći, („Službeni list FNRJ“, broj 32/61;

32 Drugi bilateralni ugovori
Konzularni ugovori uobičajeno uređuju praktična pitanja rada konzularnih službi, tako da se uređuju pitanja iz starateljstva, testamentarnog pravljenja dokumenata. Primjetno je i postojanje i bilateralnih ugovora u vezi pojedinih pitanja socijalnog osiguranja.

33 Multilateralni NR, FNR, SFRJ, Dejtonski sporazum
....svi zakoni, propisi i sudski poslovnici ostali su na snazi u onoj mjeri u kojoj se ne kose s Ustavom, sve dok nadležno tijelo ne odredi drugačije....

34 Multilateralni izvori (za vrijeme SFRJ)
Konvencija o građanskom postupku iz 1954., Haška konvencija o mjerodavnom pravu za formu testamentarnih odredaba iz 1961., Haška konvencija o ukidnjau potrebe legalizacije stranih javnih isprava iz 1961., Konvcencija o mjerodavnom pravu za cestovne saobraćajne nezgode iz1971., Konvencijsa o mjerodavnom pravu za odgovornost proizvođača za svoje proizvode iz 1973. Haška konvencija o olakšanju međunarodnog pristupa sudovima iz 1980. Haška konvencija o građanskopravnim asperktima međunarodne otimice djece iz 1980. Bečka (UN) konvencija o međunarodnoij kupoprodaji iz ,

35 Takođe Pariška konvencija o zaštiti industrijske svojine iz 1883.,Bernska konvencija o zaštiti književnih i umjetničkih dijela iz 1886., Univerzalna konvencija o autorskom pravu iz 1952., Haška konvencxija o građanskom sudskom postupku iz 1954., Njujorška konvencija o ostvarivanju alimentacionih zahtjeva u inostranstvu iz 1956., Bečka konvencija o ugovornom pravu iz 196., Konvencija o izdavanju izvoda iz matičnih knjiga na više jezika.

36 Međunarodna trgovačka arbitraža
Iz oblasti međunarodne trgovačke arbitraže treba napomenuti sljedeće međunarodne izvore: Evropska konvencija o međunarodnoj trgovačkoj arbitrtaži iz godine, Njujorška konvencija o priznanju i izvršenju stranih arbitražnih odluka iz godine, Vašingtonska konvencija o rješavanju investicionih sporova između država i državljana drugih država iz godine.

37 Hijerarhija izvora prava
Izraz „hijerarhija“ je podijeljenost nekog društvenogh reda po starješinstvu, po veličini, hijerhija izvora međunarodnog privatnog prava bila bi uređenje izvora međunarodnog privatnog prava prema snazi akata. Akti niže snage moraju biti u saglasnosti s aktima više snage i ne smiju im protivrječiti. U pravnoj teoriji postoje mišljenja o hijerarhijskom odnosu međunarodnih ugovora i donaćih, uključujući i ustav. U ustavima nekih država navodi se taj red i jasno se kaže koji akti su viši u odnosu na druge. U Ustavu Bosne i Hercegovine postoji odredba: „2. Međunarodni standardi U Bosni i Hwercegovini direktno se primjenjuju prava i slobode garantirane Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i njezinim protokolima. Ovi akti imaju priooritet nad svcim drugim zakoniuma.

38 Nadređenost akata U Bosni i Hwercegovini direktno se primjenjuju prava i slobode garantirane Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i njezinim protokolima. Ovi akti imaju prioritet nad svim drugim zakoniuma.“ Ustav ne govori za druge bilateralner ili multilateralne ugovore (konvencije). Drugo važno pitanje je pitanje primata bilateralnih u odnosu na multilateralne konvencije i obrnuto. Postoje podijeljena mišljenja šta ima primat. Prema mišpljenju Edina Muminovića, kojem sam se i ja prilonio, treba prihvatiti latinsko načelo: lex posterior derogat legi priori, što bi značilo da će se kasniji (vremenski gledano) sporazum, bio on bilateralni ili multilateralni primjenjivati a raniji neće. Snaga međunarodnih ugovora u odnosu na domaće zakone, te snaga kasnijih ugovora u odnosu na ranije ima za posljedicu i obavezu nadležnih državnih organa da u primjeni normi, ispituju i eventualno pronalaze i primjenjuju norme veće poravne snage u odnosu na niže norme. Člasn II. 2. Ustava Bosne i Hercegoine;

39 Popunjavanje pravnih praznina
Svaka država teži urediti odnose na svojoj teritoriji adekvatnim pravnim normama. Međutim, nekada iz objektivnih razloga nemoguće je sve normirati. Zato, ponekad, u primjeni noirmi nailazi se na situacije kada se ne pronalaze adekvatne pravne norme, pa se nailazi na pravne praznine (vacum legis). Kada se takva situacija pojavi u konkretnim predm etima s elementom inostranosti, tada se situacija znatno više komplicira. U unutarnjem pravu, kada primjenjivač pravne norme (sudija ili drugi arbitar) naiđe na pravnu prazninu, tada mu stoje na raspolaganju razmi oprobani mehanizmi za njihovo prevazilaženje. Tada može koristiti: Analogiju, Razulog suprotnosti (argumentum a contrariuo), Tumačernje izuzetaka (excepciones non sunt extedentae),korištenje općih načela kao metrod popunjavanja pravnih praznina i slično

40 Popunjavanje pravnih praznina
Član 2. Zakona o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima, kaže: „Ako u ovom zakonu nema odredbe o pravu mjerodavnom za neki odnos iz člana 1. stava 1. ovog zakona, shodnos e primjen juju odredbe i načela ovog zakona, načela pravnog poretka SFRJ (primjedba autora - čitaj Bosne i Hercegovine) i načela međunarodnog privatnog prava.“ Kako je teško dokučiti koja su to načela Zakona o MPP-u, načela pravnog poretka Bosne i Hercegovine, kao precizna načela međunarodnog privatnog prava, najefikasnije je da se primjenjuje analogija, kao i načela unutarnjeg prava.

41 Problem stranaca U konkretnim predmetima u vezi stranaca, u slučaju pojave pravne praznine, a radi se o povredama ljudskih prava, rješenje treba tražiti u normama međunarodnih konvencija koje obrađuju navedenu oblast. Ako povreda prava stranca nije iz domena njegovih ljudskih prava, treba provjeriti pravo države iz koje stranac dolazi, te bilateralne ili multilateralne ugovore, zaključene od strane naše i njegove države. Vrlo je važno da se ocijeni da li je njegova država u konkrenim odnosima država pčovlaštene nacije te iskorititi tu okolnost, a ako i to nije, tada koristiti analogiju

42 Evropsko privatno pravo kao izvor BiH MPP-a
Pravo EU Lisabonski sporazum Primarno i sekundarno pravo

43 Acquis communautaire u MPP-u
Uredba broj 44/2001 o nadležnosti i priznanju i izvršenju presuda u građanskim i trgovačkim stvarima (Brisel I., sa izmjenama iz 2012), Uredba 2201/2003 o nadležnosti i o priznanju i izvršenju presuda u bračnim stvarimaq i stvarima roditeljske odgovornosti (Brisel II.), Uredba broj 864/2007 o određivanju mjerodavnog prava za vanugovorne obaveze ( Rim III.) Uredba broj 593/2008 o određivanju mjerodavnog prava za ugovorne obaveze (Rim I.), Uredba broj 4/2009 o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznanju i izvršenju odluka i o saradnji u stvarima u vezi sa obavezama izdržavanja, Uredba broj 1259/2010 o uvođenju pojačane saradnje u oblasti mjerodavnog prava za razvod i rastavu (Rim III.),

44 EU pravna tečevina i MPP II. dio
Uredba broj 650/2012 o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznanju i izvršenju presuda i autentičnih instrumenata u oblasti nasljeđivanja i stvaranja evropskog uvjerenja o nasljeđivanju (Rim IV), Uredba broj 1103/2016 o uvođenju pojačane saradnje u oblasti nadležnosti, mjerodavnog prava i priznanja i izvršenja odluka u svarima bračnoimovinskog režima, Uredba broj 1104/2016 o uvođenju pojačane saradnje u oblasti nadležnosti, mjerodavnog prava i priznanja i izvršenja odluka u stvarima imovinskih posljedica registrovanog partnerstva.

45 Procesni izvori EU procesni izvori: Uredba broj 1346/2000 o stečaju,
Uredba broj 1206/2001 o saradnji između sudova država članica u području izvođenja dokaza u građanskim i trgovačkim predmetima, Uredba broj 805/2004 o evropskom izvršnom nalčogu,, Uredba broj 1896/2006 kojom se uvodi postupak evropskog platnog naloga, Uredba broj 861/2007 o uvođenju evropskog postupka za sporove male vrijednosti Uredba broj 1393/2007 o dostavi u državama članicama, sudskih i vansudskih pismena u građanskim i trgovačkim stvarima.

46 Direktive i pravna tečevina
Od Direktiva, najznačajnije su: Direktiva bro 8/2002 o pomoći u snošenju sudskih troškova, Direktiva broj 52/2008 o određenim asperktima medijacije u građanskim i trgovačkim stvarima.  U nacrtu strategije Evropske komisije nazvane "Vjerodostojna perspektiva proširenja za zapadni Balkan" navedeno je da bi BiH do godine trebala dobiti status kandidata, a godina spominje se kao godina kada bi EU trebala otvoriti pregovore o članstvu sa našom zemljom, 

47 Međunarodno privatno pravo
Haška konferencija iz 1893. Razmatra pitanja Zainteresirane strane Glavni izvjestilac Sazivanje diplomatske konferencije Konvencije imaju datum nastanka, a stupaju na snagu u zemljama članicama konferencije kad ih dovoljan broj potpiše

48 Obnavljanje naučenog Praktična provjera (davanje odgovora)pitanja koja se javljaju u toku ovog predavanja Razgovor sa studentima koji su radili seminarske radove na teme, nastale u toku ovog predavanja

49 HVALA NA PAŽNJI