ELEKTRONIKA Elektronika je oblast elektrotehnike koja se bavi proučavanjem kretanja elektrona kroz vakuum, gasove i poluprovodnike i na temelju toga se.

Презентација на тему: "ELEKTRONIKA Elektronika je oblast elektrotehnike koja se bavi proučavanjem kretanja elektrona kroz vakuum, gasove i poluprovodnike i na temelju toga se."— Транскрипт презентације:

1 ELEKTRONIKA Elektronika je oblast elektrotehnike koja se bavi proučavanjem kretanja elektrona kroz vakuum, gasove i poluprovodnike i na temelju toga se projektoju elektronski uređaji. Pojam elektronike možemo posmatrati: ––kao dio fizike koji se bavi proučavanjem kontrole kretanja elektrona i drugih nosilaca naelektrisanja kroz vakuumske cijevi i poluprovodničke materijale; ––kao tehničku disciplinu koja se bavi razvojem i proizvodnjom elektronskih komponenti, uređaja i sistema; ––kao dio ili cjelovit uređaj proizveden od elektronskih komponenti. Razvoj elektronike počinje Razvoj elektronike počinje krajem XIX i početkom XX stoljeća izumom elektronskih vakumskih cijevi. Džon A. Fleming (John Ambrose Fleming) je godine izumio kenotron – diodu kroz koju je električna struja tekla samo u jednom smjeru.

2 Lee De Forest je godine izumio auditon-triodu, diodu sa ugrađenom rešetkom (treća elektroda). Na taj način kontrolisao je jačinu struje između anode i katode. Ovu elektronsku cijev koristio je za izradu pojačala audio-signala u radio-vezi, što se može smatrati prvim elektronskim uređajem. Prvi poluprovodnički element, popularna kristalna dioda, izumljen godine. Kristalna dioda izrađivana je od kristala selena, galenita i pirita, a korištena je za izdvajanje signala u radarskim prijemnicima Tranzistor su godine izumili američki naučnici Vilijam Šokli, Džon Bardin i Volter Bratajn što je značajno doprinijelo razvoju elektronike. Tranzistor ima tri izvoda i uključuje se u dva električna kola. Vrši pojačanje električnih signala.

3 Džek Kilbi (Jack Kilby) je 1958
Džek Kilbi (Jack Kilby) je godine, kao mladi inžinjer Teksas Instrumentsa, izumio je integralno kolo (IC) na podlozi silicija. Prva integralna kola sačinjavalo je nekoliko tranzistora. Za izum IC Kilbiju je godine dodijeljena Nobelova nagrada.

4 ALAT I PRIBOR ZA ELEKTRONIKU
ELEKTRONSKI UREĐAJI Elektronski uređaj je uređaj sastavljen od elektronskih elemenata i sklopova, koji imaju određenu funkciju. Funkcije obuhvataju nadzor, kontrolu i regulaciju raznih procesa, stanja, zatim uspostavljanje komunikacije itd. ALAT I PRIBOR ZA ELEKTRONIKU

5 Za spajanje elektronskih elemenata na pobakrenu ploču (pertinaks) koristimo lemilice manje snage (od 18 do 24 W) da ne bismo „spržili“ komponente. Također, u primjeni su i transformatorske „pištolj“ lemilice Za kvalitetan spoj lemljenjem lemilo ne smije biti masno ili korodirano. Lemilo treba održavati finim turpijama i spužvicama za čišćenje. Elektronske elemente spajamo na pobakrene pločice. Za bušenje rupa na štampanim (pobakrenim) pločicama koristimo modelarske bušilice i burgije malog promjera

6 Sto za elektroniku predstavlja veoma značajan dio opreme za izvođenje vježbi i izradu različitih elektronskih sklopova. On se sastoji od dijela sa mrežnim naponom od 220 V i dijela slabe struje (izmjenične i istosmjerne) od 0 do 24 V.

7 Mjerni instrument Za izradu elektronskih uređaja najčešće se koriste otpornici, kondenzatori, diode, tranzistori, provodnici i druge pasivni i aktivni elementi. Često je prije ugradnje potrebno ispitati njihovu ispravnost, polaritet, napon napajanja, jačinu struje i sl. Za ove potrebe koristi se univerzalni i specijalizirani mjerni instrument, kao na primjer AVOMETAR ili UNIMER. Univerzalni mjerni instrumenti omogućavaju mjerenja: ––jačine struje u amperima (A), ––visinu napona u voltima (V) i ––otpornost u omima (Ω). Mjerne instrumente prema konstrukciji možemo podijeliti na: ––analogne (sa kazaljkom) i ––digitalne (sa digitalnim displejom).

8 Za mjerenje mrežnog monofaznog napona preklopnik izbora podešavamo na ∼ (izmjenična struja) a preklopnik dometa na 300 V, jer je očekivani napon 220 V. Veoma je važno izabrati veći mjerni domet od očekivanih maksimalnih vrijednosti Očitavanje vrijednosti napona (u ovom primjeru 230 V) vrši se na crvenoj skali na donjoj podjeli od 0 do 30

9 Za mjerenje napona istosmjerne struje preklopnik izbora podešavamo na , a preklopnik dometa na prvu veću vrijednost od očekivane. U primjeru na slici 2.26 potrebno je izmjeriti napon baterije. Očekivani napon je 1,5 V pa ćemo izabrati mjerni domet 3 (slika 2.27). Očitavanje se vrši na crvenoj skali od 0 do 30 u deset puta manjem rasponu od 0 do 3 V.

10 Za mjerenje jačine struje potrebno je prvo podesiti preklopnik za izbor vrste mjerenja na ∼ za izmjeničnu ili  (Ω) za istosmjenu struju. Mjerni instrument (ampermetar) se spaja u seriju sa trošilom za koje se mjeri jačina struje. Kod istosmjerne struje potrebno je pipalice (+ i –) pravilno spojiti u strujnom kolu. U primjeru (slika 2.29) mjerni domet je podešen na 5 a izmjerena vrijednost 0,7 A. Očitavanje se vrši na crnoj skali.

11 Za mjerenje otpora potrebno je preklopnik vrste izbora mjerenja podesiti na omsko područje (Ω) a zatim izvršiti izbor mjernog dometa Podešavanje kazaljke na 0 Ω (Oma) vrši se na regulatoru pri spojenim pipalicama. Na omskoj skali (Ω), u ovom primjeru mjerenja otpornika, očitavamo 25 i množimo sa mjernim dometom od 1 kΩ (jednog kilooma). Otpornik ima otpornost 25 kΩ (kilooma