PEDOLOGIJA Uvod u terenska istraživanja i laboratorijske analize vježbe za studente Dr.sc. Darko Bakšić.

Презентација на тему: "PEDOLOGIJA Uvod u terenska istraživanja i laboratorijske analize vježbe za studente Dr.sc. Darko Bakšić."— Транскрипт презентације:

1 PEDOLOGIJA Uvod u terenska istraživanja i laboratorijske analize vježbe za studente
Dr.sc. Darko Bakšić

2 Priprema u uredu Proučiti poznate podatke o pedogenetskim čimbenicima područja istraživanja litološka podloga klima vegetacija vrijeme antropogeni utjecaj Proučiti sve znanstvene i stručne radove vezane uz problematiku istraživanja Proučiti različite postojeće tematske karte: gospodarske, geološke, pedološke, fitocenološke Unaprijed definirati kriterije za izbor mjesta uzorkovanja: slučajni uzorak, sistematski uzorak, kompozitni uzorak,…

3 Prikladna odjeća i obuća za teren

4 Uzorkovanje tla – zahtjevno zbog horizontalne i vertikalne heterogenosti tla
Kopanje pedološkog profila Uzimanje uzoraka različitim sondama Uzimanje uzoraka po pedogenetskim horizontima Uzimanje uzoraka po dubini (0-10, cm itd.) Uzimanje uzoraka za kemijske analize tla Uzimanje uzoraka za fizikalne analize tla Uzimanje uzoraka tla u nenarušenom stanju – Kopeckijev valjak

5 Primjer heterogenosti tla - Belevine
Šuma jele s rebračom (Blechno-Abietetum Ht. 1950) Distrični kambisol opodzoljeni Podzol humusno-željezni Podzol na pijesku oglejeni

6 Položaj mjesta uzorkovanja
Moramo znati točan položaj mjesta uzorkovanja – kopanja profila, bušenja sondom, uzimanja organske tvari i sl. – GPS uređaj

7 Izbor mjesta za kopanje pedološkog profila
Ovisi o cilju istraživanja Mirni mikroreljef – isključene pedoturbacije Isključivanje ekstremnih položaja u mezoreljefu – grebeni i jarci Potpuna sklopljenost sastojine Kopanje dalje od žilišta – vanjska trećina krošnje stabla

8 Primjer uzimanja uzoraka iz pedološkog profila
po pedogenetskim horizontima po dubini

9 Primjer uzimanja uzoraka iz pedološkog profila
po pedogenetskim horizontima

10 Određivanje boje Munsell-ov atlas boja za tlo

11 Uzimanje uzoraka sondom

12 Uzimanje uzoraka organske tvari
ispod pločice određenih dimenzija (25 x 25 cm ili 50 x 50 cm)

13 LABORATORIJSKE ANALIZE
Norme (ISO) i metode po kojima se analiziraju kemijska, fizikalna i biološka svojstva tla Zašto postoje norme i standardi?

14 1. Određivanje stabilnosti strukturnih makroagregata
Strukturni agregati? Trodimenzionalne nakupine čestica tla Makroagregati? 2,0 – 50,0 mm Kako nastaju? Koagulacijom koloida, elektrostatičkim povezivanjem minerala gline, bubrenjem i kontrakcijom, smrzavanjem i otapanjem, sljepljivanjem cementnom tvari (Ca, Al, Fe), pod utjecajem biljnog korijena, kišnih glista Zbog čega su značajni? - utječu na odnos mikro i makro pora u tlu - utječu na rastresitost tla - stvaraju povoljnije uvjete za mikrofaunu i mineralizaciju humusa - povećavaju otpornost prema eroziji

15 2. Određivanje mehaničkog sastava
Mehanički sastav? Količinski odnos primarnih čestica tla

16 2. Određivanje mehaničkog sastava
Zbog čega je značajno? U korelaciji je s vodo-zračno-toplinskim, mehaničkim i kemijskim svojstvima tla

17 3. Određivanje higroskopiciteta
Higroskopna voda – adsorpcijskim silama drži se uz čestice tla

18 3. Određivanje higroskopiciteta
Zbog čega je značajano? Higroskopna voda važan je element za izračunavanje količine biljkama nepristupačne (inertne) vlage u tlu (2-struka vrijednost Hy po Mitscherlichu) Ovisi o mehaničkom sastavu pa se s priličnom točnošću tekstura može izraziti pomoću higroskopiciteta Teksturna oznaka %Hy 1 pijesak <2 2 ilovasta pjeskulja 2 – 5 3 pjeskovita ilovača 5 – 7 4 ilovača 7 – 9 5 glinasta ilovača 9 – 12 6 teška glina >13

19 5. Određivanje reakcije tla (elektrometrijsko)
pH vrijednost? Negativan logaritam koncentracije H-iona (-log CH) 0, g H+ = 10-7 g H+ = 7 0, g H+ = 10-6 g H+ = 6 0,00001 g H+ = 10-5 g H+ = 5 0,0001 g H+ = 10-4 g H+ = 4 0,001 g H+ = 10-3 g H+ =3

20 5. Određivanje reakcije tla (elektrometrijsko)
Zbog čega je značajna?

21 6. Određivanje karbonata
Karbonati? Sadržaj CaCO3 u tlu Zbog čega je značajno? puferna sposobnost - Ca djeluje pozitivno na strukturu tla

22 7. Određivanje kapaciteta i stanja zasićenosti adsorpcijskog kompleksa
Adsorpcijski kompleks – kako funkcionira?

23 7. Određivanje kapaciteta i stanja zasićenosti adsorpcijskog kompleksa
Adsorpcijski kopleks? električni dvosloj bazično otopina tla glina neutralno kiselo

24 7. Određivanje kapaciteta i stanja zasićenosti adsorpcijskog kompleksa
Zbog čega je značajan? - utječe na fizičko stanje koloida - rezerva hraniva K+, Na+, Ca2+, Mg2+, - utječe na kiselost tla H+, Al3+, Fe2+, Mn2+ - puferno djelovanje

25 3. Određivanje karaktera humusa 8
3. Određivanje karaktera humusa 8. Određivanje količine humusa po Tjurinu Humus? Dinamična komponenta tla koja se neprekidno stvara od izumrlih organskih ostataka i u obliku visokomolekularnih spojeva ulazi u različite reakcije s mineralnim dijelom. Specifične humusne tvari: huminske kiseline - fulvo-kiseline - humin

26 Zbog čega je značajan karakter humusa?
Zreli humus - slabo kisel do neutralan C:N oko Ch:Cf > 1 Sirovi humus - vrlo kisel C:N > Ch:Cf < 1

27 Zbog čega je značajan humus?
- utječe na intenzitet i karakter raspadanja mineralnog dijela - značajna uloga u procesima migracije u tlu visok kapacitet adsorpcije - fulvo-kiseline i huminske kiseline u malim koncentracijama povoljno utječu na rast biljaka i aktivnost mikroorganizama - značajna uloga u kruženju tvari i energije

28 Hvala na pozornosti 