Отпремање презентације траје. Молимо да сачекате

Отпремање презентације траје. Молимо да сачекате

DRŽAVNOPRAVNI RAZVITAK BIH

Сличне презентације


Презентација на тему: "DRŽAVNOPRAVNI RAZVITAK BIH"— Транскрипт презентације:

1 DRŽAVNOPRAVNI RAZVITAK BIH
Doc.dr. Benjamina Londrc

2 BOSNA I HERCEGOVINA U JUGOSLA-VIJI IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA
I. BiH ZA VRIJEME PRIVREMENOG DRŽAVNOG UREĐENJA, – 1921. II. VIDOVDANSKI USTAV III. ŠESTOJANUARSKA DIKTATURA IV. OKTROISANI USTAV I NJEGOVA PRIMJENA V. BORBA ZA AUTONOMIJU BIH

3 I. BiH ZA VRIJEME PRIVREMENOG DRŽAVNOG UREĐENJA, 1918.–1921.
1. Privremeno državno uređenja u Kraljevini SHS i BiH 2. Političke stranke u BiH 3. Izbori za Ustavotvornu skupštinu Kraljevine SHS na području BiH ( ) 4. Nacrti ustava i položaj BiH

4 1. Privremeno državno uređenja u Kraljevini SHS i BiH
a) Prva vlada Kraljevine SHS, (diktatorske sklonosti Regenta Aleksandra, za predsj.Vlade imenuje Protića umjesto Pašića kako je dogovoreno); b) Privremeno narodno predstavništvo (radilo od do ); c) Činom ujedinjenja i BiH je ušla u sastav jedinstvene države - ali je još neko vrijeme zadržala određ. elemente svoje autonomnosti i državnosti; d) Zemaljska vlada za BiH zbog sporosti i prakt. teškoća centralne vlasti opstaje od do , a kao Pokrajinska uprava – sve do )

5 a) Prva vlada Kraljevine SHS, 20. 12. 1918
a) Prva vlada Kraljevine SHS, (Re-gent Aleksandar krši prethodne dogovore, preds. Vlade Protić, umjesto Pašića) (1) Od , t.j. do prve vlade Kralj. SHS, svu vlast u zemlji ima Kralj, s osloncem na vojsku (po 1-dec. aktu) (2) Imenujući Prvu vladu, krši preth. političke dogovore (diktatorske sklonosti: Kako?) - Predsjed. Vlade: Stojan Protić, a ne N.Pašić, kako je bilo utvrđeno Ženevskim aktom (tretira se kao„prvi drž. udar“); - Ostali: A. Korošec (potpr.), A. Trumbić (vanjski pos.), Lj. Davidović (prosvj.) - Iz BiH: Tugomir Alaupović, hrv. (vjere), Dr. Uroš Krulj, srb. (zdravstvo), Mehmed Spaho, musl. (šume i rude)

6 b) Privremeno narodno predstavništvo (radilo od 1. 3 1919. do 28. 11
(1) Kako je sastavljeno? - Sastavljeno je voljom Regenta, a ne po Prvodecemb. aktu, t.j. Sporazumu Narodnog vijeća u Zagrebu i predstavnika Kraljevine Srbije (drugi „državni udar“) - Sastav: iz Slov. 32 posl., iz Hrv. sa Slavonijom, Rijekom i Međimurjem 62, iz Istre 4, iz Dalm. 12, iz Vojvodine 24, iz Srbije 84, iz C. Gore 12 i iz BiH 42.; (2) Oštri sukobi u Privremenom narodnom predstavništvu (baš zbog takvog načina njegovog sastavljanja, Zakon o izborima za Ustavotvornu Skupšinu usvojilo tek )

7 c) Činom ujedinjenja i BiH je ušla u sastav jedinstvene države - ali je još neko vrijeme zadržala određ. elemente svoje državnosti (1) Glavni odbor Narodnog vijeća za BiH prestaje s ra- dom , ali Narodna vlada za BiH sa 10 povje- renstava nastavlja rad pod tim imenom do ; - U međuvremenu, Narodna vlada preimenovana je u Zemaljsku vladu; - Iz njenog djelokruga izdvojeni su i na centralnu vladu u Beogr. prenijeti spoljni i vojni poslovi, državne finansije, poslovi ishrane i obnove zemlje, trgovine, obrta i industr.

8 d) Zemaljska vl. za BiH zbog teškoća central. vlasti opstaje od 1. 2
d) Zemaljska vl. za BiH zbog teškoća central. vlasti opstaje od do , a kao Pokrajinska uprava – sve do ) (1) U sastav Zemalj. vlade za BiH, pored predsjednika i potpredsjedn., ulazili su i povjerenici za unutrašnje posl., za trgovinu, obrt, poštu i brzojav, za vjere i nastavu, za narodnu odbranu i socijalnu skrb. - Štaviše, Centralna vlada u Beogr. izdala je, , Naredbu o uspostavi funkcije delegata ministarstva finan- sija pri Zemaljskoj vladi za BiH. - Takvu situaciju nametnula je životna praksa, iako je centralna vlast u Beogradu željela suprotno.

9 2. Političke stranke u BiH 1918.- 1921
a) Političko-stranačka razuđenost kao posljedica različi- tog gledanja na aktuelnu situaciju: - na političko-ekonomske probleme zemlje, ali i - na složene etničke i vjerske prilike u BiH; b) dvije osnovne grupe stranaka: - (1) Srpske–centralističke stranke (Demokratska, Radi- kalna, Zemljoradnička); - (2) Muslimanske i hrvatske (autonomističko- federalističke) stranke (JMO, HTS i HPS), te ostale političke stranke i orga-nizacije (KPJ, Socijalisti, HSS)

10 a) Političko-stranačka razuđenost: posljedica različitog gledanja na političko-ekonomske, ali i na složene etničke i vjerske prilike u BiH (1) Konfes. (nac.) struktura u BiH (popis 1921.), od ukupno st.: pravos ili 43,87%, musl ili 31,1%, katol ili 23,5%, jevr ili 0,63%, i prip. ostalih vjeroispovijesti ili 0,87%.; (2) Vladajuća ideologija nacionalnog i državnog unita- rizma: nije priznavala posebne nacije, već samo tri „ple- mena“ – Srba, Hrvata i Slovenaca, kao jednog „jedinstve- nog jugoslovenskog naroda“; (3) U slučaju Bošnjaka, priznavala je i činjenicu da postoje određene različite kulturno-vjerske grupe;

11 b) (1) Srpske–centralističke stranke (Demokrat-ska, Radikalna, Zemljoradnička)
(1) Sarajevo u to vrijeme postaje geografski centar nove države i mjesto okupljanja gotovo svih političkih grupa unitarističke nacionalne ideologije i centralističkog držav- nog uređenja; (2) Već upravo u Saraj. je faktički konstituisna Demokratska str., izrazito unitar.-nacionl. koncepta, koja ubrzava političko organiz. na naconalnoj i vjerskoj osnovi; - Osim Demokratske, koja je ubrzo izgubila svoj uticaj u narodu, dr. Milan Srškić osniva bosanski ogranak srpske Radikalne stranke; - Početkom dio građana i bogatih seljaka osnivaju Savez težaka (kasnije Savez zemlj.) - Srpske stranke su bile izrazito centralistički orijentisane, a u političkom pogledu: Radikali su za radikalno srpstvo, Zemljoradnici za radikalno provođenje agrarne reforme;

12 b) (2) Muslim. i hrvatske (autonomističko- federalističke) stranke u BiH (JMO, HTS i HPS), te ostale (nebosanske): KPJ, Socijalisti, HSS (1) Jugoslov. muslimanska organizacija (JMO), formirana je u Sarajevu (prije toga u Tuzli akcioni odbor); (2) Ubrzo je obnovljena stara Hrvat. narodna zajednica, koja se kasnije dijeli na Hrv. težačku i Hrv. pučku stranku; - Sve tri ove stranke (dvije hrvatske i jedna bošnjačka) zalagale su se za autonomističko, odnosno federalističko državno uređenje; - Pored čisto bosanskih (JMO, HTS i HPS), u BiH su djelo- vale i neke druge stranke, različitog političkog usmje- renja sa vođstvom izvan BiH: KPJ, Socijalistička partija Jugoslavije, HSS

13 3. Izbori za Ustavotvornu skupštinu Kralj. SHS na području BiH (28. 11
a) Politička razuđenost: na izbore izašle 22 stranke, aktiv- no biračko pravo imali su mušk. sa 21, a pasivno sa 25 g. starosti (zbog nepismenosti – glasanje kuglicama); b) Rezultati izbora za Narodnu skuoštinu: od 22 str., mand. dobilo 16; od 419 mand.: DS 92, NRS 91, KPJ 58, HRSS 50, Savez zemlj. 39, SLS 14, Džemijet (Nac. tur. str.) 8 itd. c) Rezultati izbora u BiH – pobjednica JMO sa 24 manda- ta; ostale: NRS 11, HTS 7, Savez zemlj. 12, HPS 3, DS 2 i KPJ 4 poslanička mjesta.

14 4. Nacrti ustava i položaj BiH
a)Ustavnom odboru podneseno 8 ustavnih nacrta – iako različiti, svodili su se na tri koncepta: - federalistički, - umjereno-centralistički, - centralističko-unitaristički; b) Položaj BiH u konceptima za prvi Ustav Kraljevine SHS (neki vid autonomije);

15 a) Ustavnom odboru podneseno 8 ustavnih nacrta – iako različiti, svodili su se na tri kon-cepta:
(1) Federalistički sa manjom ili većom decentralizacijom: forsirale političke stranke iz Hrvatske i Slovenije; (2) Umjereni centralistički (šira ili uža decentralizacija i samouprava u centralistički uređenoj državi); - predlagali: Josip Smodlaka i Ante Trumbić i JMO, - negdje u sredini između 1. i 2. koncepta, bio je prijedlog srpskog radikalskog lidera Stojana Protića; (3) Unitarističko-centralistički (srbijanska politika); - Zasnivao se na: Krfskoj deklar., Prvodecembarsk. aktu, uzor - Ustav Srbije iz 1903.; - Centralistički uređena monarhija: ogranič. prava par- lamenta, široke ovlasti kralja (koncept koji je prošao);

16 b) Položaj BiH u konceptima za prvi Ustav Kraljevine SHS (neki vid autonomije)
(1) U svim konceptima Ustava predviđen je neki vid autonomije za BiH; - ili da se neki njeni dijelovi vezuju za okolne zemlje (Srbiju, Hrvatsku); - ili da Bos. krajina dobije poseban status; - ili da se Dalmacija vezuje za BiH; (2) JMO je jedino insistirala na potpunom teritorijalnom integritetu i cjelovitosti BiH, tj. očuvanju „kompaktnosti teritorije koja je od muslimana nastanjena“;

17 II. VIDOVDANSKI USTAV 1. Izglasavanje Ustava, i njegov pravni karakter; 2. Međunarodni položaj i granice Kraljevine SHS; 3. BiH u Vidovdanskom ustavu; 4. Vidovdanski parlamentarizam;

18 Vidovdanski ustav (potpisi)

19 1. Izglasavanje Ustava 28. 11. 1921. i njegov pravni karakter
a) Nametnutim poslovnikom omogućeno je da se Ustav izglasa natpolovičnom većinom sa 210 glasova (od 419 mandata); b) „Turski oaragraf“ (čl. 135 Ustava) - svoje glasanje za Ustav, JMO je uslovila sa nekoliko zahtjeva: - Da BiH „ostaje u svojim sadašnjim granicama“, te da postojeći okruzi u njoj „važe kao oblasti“ (teritorijalna cjelovitost); -Agrarna naknada, istraga zločina nad Bošnjacima; c) Ustav je izglasan na Vidovdan, - od 258 poslanika, „za“ 223 (89 DS, 87 NRS, 3 Zemlj., 23 JMO, 11 Džemijet 10 Kmetijske (slov. radikali) „protiv“ je bilo 35, apstiniralo 158 (po Vidivdanu – Vidovdanski); - Privremeno državno uređenje u Kraljevini SHS zamije- njeno je njenim stalnim političkim ustrojstvom;

20 2. Međunarodni položaj i granice Kraljevine SHS
a) Rezultati Prvog svj. rata sankcionisani su na Mirovnoj konf. (Pariz, Versaj od 18.1.do ); - Uspostavljen Versajski politički sistem – 1939. - Kraljevina SHS bila u osnovi Versajska tvorevina (pod zaštitom Francuske, kao ojačale evropske sile); b) Mirovni ugovori K. SHS, sklopljeni u Versaju: sa Austr., (Sen Žermen, ), sa Bugarskom. (Neji na Seni, ), Mađ. (Vel. Trijanon, ), Turska (Sevr, ), Italija (Rapal, ); c) Najviše problema sa Italijom: - okupirala Rijeku, a Rapalskim ugovorom dobila: Zadar i otoke Cres, Lošinj, Lastovo i Palagružu; - anektirala : Rijeku, Istru, Julij. krajinu, Goricu, Trst i Kvarner (popuštanje sila Antante Italiji i Musoliniju);

21 3. BiH u Vidovdanskom ustavu
a) Zemalj. vlada (od ), nastavlja rad kao Pokraj. uprava za BiH (po čl. 134 Vidov. ustava - dok se ne done- se Zakon o podjeli zemlje na oblasti,okruge. i općine (bilo je to obično preimenovanje); b) Zak. o oblasnoj i sreskoj samoupravi, – (33 oblasti u drž.), po čl. 135 Ustava, dotadaš. 6 okruga u BiH postaju oblasti: Tuzl., Saraj., Herceg. (Mostar), Travnička, Vrbaska (B.Luka) i Bihaćka (obezbijeđena tertito-rijalna kompaktnost BiH) c) Dokidanje pokr. vlada koje su u narodu smatrane kao vlade njegove uže domovine bio je priortet centr. režima, ali je to bio složen i kompliciran posao, pa je Pokrajinska uprava likvidirana tek )

22 Podjela Kraljevine SHS na 33 oblasti

23 4. Vidovdanski parlamentarizam
a) Iako je ustavom bio inaugurisan parlam. poredak, kralj je imao stvarnu moć u zemlji, te potpuno dominirao poli- tičkim životom zemlje (apsolutizam); b) Hrv. pitanje kao pitanje položaja Hrvata ili tzv. „prečan- skih krajeva“ u Kraljevini SHS. razvijalo se u nekoliko faza: od zabrane rada HSS, 1924., do atentata u Skupštini, 1927. c) Vođa Samostal. demokr. str. S. Pribićević: razlaz s kra- ljem i politički savez sa S. Radićem – Seljačko-demokrat. koalicija (SDK), 1927. d) Nakon atentata u Skupštini: dvorska farsa sa stranka- ma i obavijest kralja od da „nema mogućnosti ...za parlamentarno rješenje“ krize

24 a) Iako je ustavom bio uspostavljen parlam- poredak, kralj je imao stvarnu moć i domini-rao političkim životom zemlje (apsolutizam) (1) Kako je bio vrhovni komandant vojske, u stvarnosti je personificirao, ne samo monarhiju, već i vojsku, a držao se Ustava samo koliko je to njemu odgovaralo; (2) Kralj Aleksandar I Karađorđević, u svom apsolutizmu nije imao čak milosti ni prema političarima koji su pro- vodili njegovu velikosrpsku politiku (Nikola Pašić, 1926.); (3) Ni česti parlamentarni izbori (1923., i 1927.), nisu mogli stabilizirati haotičnu političku scenu u zemlji, kojom je dominiralo tzv. hrvatsko pitanje

25 b) Hrv. pitanje: položaj Hrvata ili tzv
b) Hrv. pitanje: položaj Hrvata ili tzv. „prečan-skih krajeva“ u Kaljevini SHS od zabrane rada HSS,1924.,do atentata u Skupštini., 1927. (1) Braneći svoje pozicije, velikosrpski režim je u dec zabranio rad Radićeve Hrv. republik. selj. stranke (2) Uvjerivši se da Franc. i Engl. ne podržavaju hrvatsko osamostaljivanje, Stjepan Radić mijenja politiku: - Odriče se zahtjeva za republikom (HRSS postaje HSS); - Ulazi u vladu N. Pašića kao ministar prosvjete, 1925., - Ali...se nije odrekao zahtjeva za preuređenje države na konfederalnoj ili federalnoj osnovi); (3) Pošto su kralj i radikali to odlučno odbijali, S. Radić napušta vladu i ponovo odlazi u opoziciju;

26 c) Vođa Samostal. demokr. str. S
c) Vođa Samostal. demokr. str. S. Pribićević: razlaz s kraljem i politič. savez sa S. Radićem – Seljačko-demokrat. koalicija (SDK), 1927. (1) SDK oštro kritikuje vladinu radikalsku politiku i korup- ciju – zapaljiva atmosfera u skupštini: - Atentat Puniše Račića, radikalskog poslanika na posla- nike HSS, - Epilog atentata: ubijeni poslanici HSS Pavle Radić i Đuro Basariček, ranjeni Ivan Pernar, Ivan Granđo i Stjepan Radić (koji je izdahnuo ),. (2) Zamjena na čelu HSS: Stjepana Radića je na položaju vođe HSS naslijedio dr. Vladimir – Vlatko Maček

27 d) Nakon atentata: kralj priprema teren za ukidanje ustava i uvođenje lične diktature (oslanjajući se na vojsku i finans. kapital) (1) Dovršivši u tajnosti pripreme za proglašenje diktature (čak i tekstove zakona, koji će se odmah objaviti), kralj Aleksandar je: - Pozvao na konsultacije vođe svih pol. stranaka, uklju- čujući i vođe SDK V. Mačeka i Svetoz. Pribićevića. - Kako se pozvani nisu mogli odmah sporazumjeti, kralj je putem Dvora, 4.1,1929. javno obznanio - da zbog izosta- janja stranačkog dogovora „nema mogućnosti ni za kak- vo parlamentarno rešenje, koje bi garantovalo održava- nje punog državnog i narodnog jedinstva“; (2) To je bio zadnji poziv u vješto vođenoj režiji, čije je logično finale bilo proglašenje diktature i lične kraljeve vlasti.

28 III. ŠESTOJANUARSKA DIKTATURA
1. Proglas diktature i njen sistem 2. Novi naziv i nova upravna struktura države 3. BiH i podjela na banovine

29 1. Proglas diktature i njen sistem
a) Proklamacija od – kojom je kralj: - ukinuo Vidovdanski ustav, - raspustio parlament i preuzeo cjelokupnu vlast u zemlji (uveo diktaturu); b) Zakon o kraljevoj vlasti i vrhovnoj državnoj upravi, ob- javljen je zajedno s Proklamacijom (kralj postaje nosilac cjelokupne, pa i zakonodave vlasti); c) Deklaracija vlade generala Petra Živkovića (nade u rješavanje socijalnih i privrednih nevolja, disciplina u držav. upravi, izjednač. zakonodavstva)

30 Kralj Aleksandar I

31 a) Proklamacija od 6. 1. 1929. : Kralj ukida Vi-dovdan
a) Proklamacija od : Kralj ukida Vi-dovdan. ustav, raspušta parlament i preuzi-ma cjelokup. vlast u zemlji (uvodi diktaturu) (1) U Proklamaciji „Mome dragom narodu, svim Srbima, Hrvatima i Slovencima...“ se ističe: - da su „žalosni događaji u Nar. skupštini pokolebali kod naroda veru u korisnost te ustanove, - da su sporazumi između stranaka i ljudi „postali apsolut- no nemogući“. (2) Zato - kralj smatra da je „nastupio čas kad između naroda i kralja ne može i ne sme više biti posrednika“, pa je rešio da Ustavi iz1921. „prestane važiti“, a to je značilo: - da je ukinut parlament i - da je kralj formalno-pravno preuzeo cjelokupnu vlast u zemlji

32 b) Zakon o kraljevoj vlasti i vrhovnoj državnoj upravi, objavljen zajedno s Proklamacijom (kralj nosilac cjelokup., pa i zakonod. vlasti) (1) Da je Kraljevina SHS nasljedna monarhija i (2) da je kralj nosilac cjelokupne vlasti u zemlji: - Vrhovni vojni zapovjednik i „zakonodavac“- donosi i proglašava zakone; - Imenuje predsjednika i članove vlade; - Određuje broj ministarstava, postavlja i ostale visoke činovnike i dodjeljuje vojne činove; (3) Kraljeva ličnost je neprikosnovena i nije bila podložna nikakvoj odgovornosti; (4) Za prvog predsjenika vlade kralj je odmah imenovao generala Petra Živkovića.

33 c) Deklaracija vlade gener. Petra Živkovića: rješavanje soc
c) Deklaracija vlade gener. Petra Živkovića: rješavanje soc. i privrednih nevolja, disciplina u državnoj upravi, izjednač. zakonodavstva) (1) Kralju su naruku išla i očekivanja da će, poslije peri- oda dugotrajnih i neplodnih politič. borbi, najzad početi ekonomski i socijalni oporavak (seljaštvo); (2) Deklaracijom Vlade P. Živkovića narodu se obe- ćavalo: - poduzimanje mjera za otklanjanje privrednih i socijalnih nevolja, - zavođenje discipline u državnoj upravi i - izjednačavanje zakonodavstva u cijeloj državi.

34 2. Novi naziv i nova upravna struktura države
a) Zakon o nazivu i podjeli Kraljevine na upravna pod- ručja, : - označio dalju centralizaciju države; - bio pravni osnov za razbijanje tradicionalnih pokrajina; b) Novi naziv i podjela zemlje na Banovine (član 1 Zakona o nazivu i ..., 9 banovina, granice su kidale tradic. histor. pokrajine)

35 a) Zakon o nazivu i podjeli Kraljevine na up-ravna područja, 3. 10
a) Zakon o nazivu i podjeli Kraljevine na up-ravna područja, (dalja centralizac. drž. i osnov za razbijanje tradic. pokrajina) (1) Proglasom diktature proklamovana politika potpunog nacionaln. unitarizma (doktrina integral. jugoslovenstva): (2) Polazeći od te doktrine, režim je pripremio i proglasio Zakon o nazivu i podjeli Kraljevine na upravna područja, koji je: - promijenio službeni naziv i unutrašnji administrativno- teritorijalni i upravni ustroj zemlje. - označio dalju centralizaciju državne uprave, ali je - postao pravna osnova za potpuno razbijanje tradicio- nalnih nacionalno-historijskih pokrajina i oformljenje državnog i nacionalnog jedinstva.

36 b) Novi naziv i podjela zemlje na Banovine (čl. 1 Zakona o nazivu i
b) Novi naziv i podjela zemlje na Banovine (čl. 1 Zakona o nazivu i ..., 9 banovina, gra-nice su kidale tradic. histor. pokrajine) (1) Čl. 1 Zakona o nazivu i podjeli... Kraljevina SHS je dobila novi služb. naziv – Kraljevina Jugoslavija: - umjesto dotadašnje 33 obl., podijeljena na 9 banovina koje su nazvane po rijekama; - Banovine: Dravska (Ljublj.), Savska (Zagr.), Vrbaska (B. Luka), Primorska (Split), Drinska (Sar.),Zetska (Cetinje), Dunavska (N. Sad), Moravska (Niš) i Vardarska (Skoplje); Beograd sa Pančevom i Zemunom, posebno administra- tivno područje; - Granice banovina su kidale tradicionalne historijske pokrajine (osim u slučaju Dravske banovine); (2) Od ukupno 9 banovina, u 6 je pravoslav. stanovništvo bilo u apsolutnoj većini.

37 3. BiH i podjela na banovine
a) BiH je razbijena kao historijska cjelina (na 4 banovine); b) Demografska struktura banovina: - razbijena etnička kompaktnost; - Bošnjaci u svakoj od 9 formiranih banovina: u manjini; c) Uvođenjem diktature i ukidanjem oblasti i srezova u mnogim općinama BiH došlo je do smjene regularno izabranih općinskih uprava (na izborima ).

38 a) BiH je razbijena kao histor
a) BiH je razbijena kao histor. cjelina (na 4 banovine: Drinsku, Vrbasku, Primorsku i Zetsku) - Drinska: Saraj. obl., bez foč.. i dijel. fojnič. sreza; dijelovi Tuzl. obl., osim srez. Gradač., Gračan. i Maglaj, te manjeg dijela Travn. obl.; zatim dijel. zap. Srbije sa Užicem i kraj. u Sremu oko Vukovara, sa okolinom - Vrbaska: Vrbas. i Bihać. obl., te srez. Mrkonj. Gr., Jajce i Glamoč iz travn. i srez Gradač., Gračan. i Maglaj iz Tz. obl. - te uski pojas preko r. Une, oko Dvora na Uni, izmeđ Bos. Novog i Dobrljina; - Primorska.: od bos. terit.- zap. dijelovi mostar. obl., na desnoj obali Neretve i dio travnič. obl.,- srezovi Mostar, Konjic, Ljubuški, Travnik, Bug., Prozor, Livno i Duvno; - Zetska: istočni dio mostar. obl. na lijevoj strani Neretve, t.j. srezovi: Stolac, Ljubinje, Nevesinje, Gacko, Bileća, Tre- binje sa Fočom iz bivše Sarajevske oblasti.

39 b) Demografska struktura banovina – razbij
b) Demografska struktura banovina – razbij. etnička kompaktnost – Bošnjaci u svakoj od 9 formiranih banovina bili su u manjini (1) Od ukup st. u BiH (1931.) 43% je bilo u gra- nicama Vrb.; 36,5% Drinske; 14% Primorske i 6% Zetske banovine (Bošnjaci su u svakoj bili u manjini); (2) Podjelom na banovine razbijena je do određ. mjere etnička kompaktnost i hrvatskog i srpskog, a najviše boš- njačkog stanovništva; (3) Razgraničenje između banovina na podr. BiH izvršeno je tako da je u Drinskoj, Vrbaskoj i Zetskoj ban. potpunu većinu imalo srpsko, a u Primorskoj hrvatsko stanovništvo

40 c) Uvođ. diktature i ukidanjem oblasti i srez
c) Uvođ. diktature i ukidanjem oblasti i srez. u BiH dolazi do smjene mnogih regularno izabr. općinskih uprava (na izbrima ) (1) Umjesto smijenjenih općinskih predsj. i drugih funkc., uglavnom iz reda Bošnjaka (JMO), postavljane su, režimu odane ličnosti, pretežno pristalice Radikala. (2) Povodom učestalih smjena općinskih uprava, dr. Meh- med Spaho, vođa JMO, već je uputio pismo upozorenja kralju Aleksandru;

41 IV. OKTROISANI USTAV I NJEGOVA PRIMJENA
1. Donošenje Ustava 1931. 2. Opozicija režimu Oktroisanog ustava (punktacije) 3. Kraj kraljevskog režima 1934. 4. Petomajski izbori 1935.

42

43 1. Donošenje Ustava 1931. a) Drugim Ustavom, koji je kralj „dao“ narodu , ozakonjeno stanje stvoreno šestojanuarskom diktaturom b) Ustav uspostav. Narodno predstavništvo od dva doma: Skupštine i Senata (ustvari prikriv. Kraljevog apsolutizma); c) Građanska prava ogranič. (ostali na snazi svi „posto- jeći zakoni“ koji ogranič slobode: biračko i druga prava); d) Po Zakonu o izboru narodnih poslanika i Zakonu o bira- čkim spiskovima - kandidovanje se moglo vršiti samo putem zemaljskih kanidacionih lista; e) Međusobni odnosi i nadležnosti Narodnog predstav- ništva, vlade i Kralja ozakonjuju Kraljevu diktaturu;

44 a) Drugim Ustavom, koji je kralj „dao“ naro-du 3. 9. 1931
a) Drugim Ustavom, koji je kralj „dao“ naro-du , ozakonjeno stanje stvoreno še-stojanuarskom diktaturom (1) Donošenje: Ustav je imao jednostrano porijeklo – daro- vani ili oktroisani ustav: donio ga je i izdao sam kralj bez ikakve ustavotvorne skupštine, ; (2) Cilj: prikriti kraljev apsolutizam i ozakoniti politiku jugo- slovenskog nac. unitarizma, nametnutu diktaturom – (jer šestojanuarski režim nije riješio, nego samo još više zao- štrio neriješena državna pitanja, a posebno nacionalno); (3) Karakter: Ustav je ostao dosljedan, kako po nazivu države (Jugoslavija), tako i po parolama: - da je kralj „zatočenik narodnog jedinstva i državne cjeline“, te - da je „čuvar njihovih svagdašnjih interesa“;

45 b) Ustav uspostavlja Narodno predstavništvo od dva doma: Skupštine i Senata (radilo se samo o prikrivanju Kraljevog apsolutizma) (1) Oba doma bila su izjednačena u zakonodavnoj vlasti: - Zakonski prijedlog je primljen kada ga u cijelini usvoje i Narodna skupština i Senat); - U drugoj fazi, tako primljeni zakonski prijedlog kralj pot- vrđuje i proglašava zakonom. (2) Izbor članova Senata: - Polovinu članova. Senata biralo je posebno biračko tijelo: od narodnih posl., banskih vijećnika i predsj. općina sa područja jedne banovine. (režimski ljudi), - Drugu polovinu senatora imenovao je direktno kralj. (3) Putem Senata Kralj je mogao da još u Narodnom predstavništvu utiče na donošenje zakona po svojoj volji.

46 c) Građ. prava ostala i dalje ogranič
c) Građ. prava ostala i dalje ogranič. (ostaju na snazi svi „postojeći zakoni“ koji ograniča-vaju slobode, npr. biračko i druga prava) (1) U pogledu građanskih prava, Ustavom je određeno da su svi građani pred zakonom jednaki i da svi uživaju jed- naku zaštitu vlasti; (2) Građ. prava bila su posebno ograničena u pogledu biračkih prava građana: - javno glasanje na izborima, bilo je u suprotnosti svakoj demokratskoj praksi; - Javnim glasanjem se raznim ucjenama, prijetnjama i na druge načine, mogao vršiti pritisak na birače da se opre- djeljuju za kandidate iza kojih je stajala vlada.

47 d) Zakon o izboru narod. poslanika i Zakon o biračkim spiskovima (7
d) Zakon o izboru narod. poslanika i Zakon o biračkim spiskovima (7. i ): kandi-dovanje samo putem zemaljskih lista (1) Izbornim postupkom po tim zakonima biračko pravo građana bilo je teško pogođeno: - na izbore je mogla izaći samo ona stranka koja postavi ili istakne svoje kandidate na teritoriji čitave države - takav zahtjev bio je neprirodan i nelogičan s obzirom na složenu nacionalnu, vjersku i klasnu strukturu države, te različite političke interese u njenim pojedinim dijelovima; (2) U takvim prilikama (diktature), uslov da postavi kandi- date u cijeloj državi, mogla je ispuniti samo neka politička stranka koju formira upravo vlada.

48 e) Međusobni odnosi i nadležnosti Narodnog predstavništva, vlade i Kralja
(1) Vladu nije imenovalo Narodno predstavništvo – već Kralj direktno - vlada „stoji neposredno pod kraljem“. (2) Kraljeva ličnost je bila neprikosnovena (a to je značilo da Vlada odgovara onome za koga bi trebalo da odgo- vara – „začarani krug“)

49 2. Opozicija režimu Oktroisanog ustava (punktacije)
a) Oživljavanje političkog djelovanja u uslovima diktature – formiranje režimske političke stranke (JRSD); b) Aktiviranje starih građanskih opozicionih stranaka: - napuštaju pasivno držanje i - otvoreno se ograđuju od diktature (SDK, DS i JMO); c) Punktacije ili otvoreni zahtjevi opozicionih stranaka za preuređenjem države (Maček, Davidović, Spaho);

50 a) Oživljavanje političkog djelovanja u uslo-vima diktature – formiranje režimske (JRSD)
(1) Osnivači: poslanici izabrani na listi gen. P. Živkovića, polovinom dec formalno su se konstituisali u pol. stranku - Jugoslovenska radikalno-seljačka demokratija - JRSD, koja mijenja ime – Jugoslovenska nacionalna stranka (JNS) (2) Članstvo: uglavnom razni karijeristi i disidnti iz starih, zabranjenih građanskih stranaka, najviše iz radikala, ali ih je bilo i iz HSS, JMO i dr. (3) BiH nepodesna za učvršćivanje JRSD: zbog složenog nacionalnog i vjerskog sastava stanovništva;

51 b) Aktiviranje starih građan. opozic
b) Aktiviranje starih građan. opozic. stranaka (napuštaju pasivno držanje i otvoreno se og-rađuju od diktature - SDK, DS i JMO) (1) Najveće teškoće u organizovanju režimske stranke (JRSD) dolazile su zbog otpora u samom narodu. (2) Istupi starih građanskih stranaka pod pritiskom neza- dovoljstva u narodu: - sve se otvorenije ograđuju od diktatature i - od kraja prelaze u aktivno opoziciono djelovanje. - izlaze sa otvorenim zahtjevima za preuređenje države (punktacije): prvo SDK, zatim Demokratska str., najposlije i JMO (M. Spaho)

52 c) Punktacije ili otvoreni zahtjevi opozic
c) Punktacije ili otvoreni zahtjevi opozic. stra-naka za preuređenjem drž. (Maček, Davido-vić, Spaho) (1) Zagrebač. ili Mačekove punktacije -(SDK, , rezolucija osude diktature: zahtjev za dokidanje srbijan- ske prevlasti, koja se od početka nametnula Hrvatima); (2) Davidovićeve punktacije (Demokrat. stranka, „Pismo prijateljima“ iz jan. 1933, pruređenje države u kojoj se BiH vidi kao četvrta federal. jedinicu („prelaznu“, nacionalno mješovitu) (3) Sarajevske (Spahine) punktacije (kritika centr., traži se uređenje države po ravnopravnim političko-historijskim granicama, pa i za BiH), odbio potpisati Mačekove pun- ktacije;

53 3. Kraj kraljevskog režima 1934.
a) Kralj je ostao dosljedan politici unitarizma, sve do tra- gične smrti u atentatu, u Marseju (teror. akcija VMRO-a i ustaša, potaknuta iz Italije i Mađarske); b) Nakon atentata, vlast preuzima 3-člano Namjesništvo (koje vodi knez Pavle Karađorđević); - Knez Pavle (u ime Namjesništva) i vlada JNS Bogoljuba Jeftića čvrsto se drže Oktroisanog ustava; - Ne napušta se politika centralizma i unitarističke ideolo- gije, ali su brzo uslijedile promjene;

54 4. Petomajski izbori, 1935. a) Vlada Bogoljuba Jeftića zakazuje izbore za Narodnu skupštinu : - režimska JNS očekuje pobjedu; - okupljanje Udružene opozicije s ciljem da pobijedi na izborima; b) Rezultati izbora: - Tijesna pojeda JNS sa slabojim rezultata od očekivanih - Neočekivano dobar rezultat Udružene opozicije sa HSS na čelu; - Dobar rezultat Udružene opozicije, uzrok smjene Bogoljuba Jeftića i formalan kraj šestojanuarske diktature

55 a) Vlada Bogoljuba Jeftića zakazuje izbore za Nar. skupštinu , okupljanje Udruž. opozicije s ciljem da pobijedi na izborima (1) Udruženu opoziciju čine: - Seljačko-demokratska koalicija (SDK), JMO, - Davidovićevo krilo Demokratske stanke i - jedan dio Zemljoradničke stanke; (2) Program Udružene opozicije: - izborna pobjeda i - reorganizacija unutrašnjeg ustroja države - nosilac zemaljske liste V. Maček („hrvatsko pitanje“)

56 b) Rezultati izbora i formalan kraj šestojanu-arske diktature
(1) Tijesna pobjeda i moralni poraz vladajuće JNS, pad Vlade Bogoljuba Jeftića – razlozi: - Nije zadobio podršku velikog dijela biračkog tijela, - Nespreman za sporazum sa hrvatskom opozicijom; (2) Formiranje koalicije Stojadinović – Korošec –Spaho, označava formalan kraj šestojanuarske diktature, (3) koalliciju čine: - jedna struja srpskih radikala, - Slovenska ljudska stranka (SLS), - JMO i nekoliko disidenata HSS;

57 V. BORBA ZA AUTONOMIJU BIH 1937. - 1941.
1. Napredna studentska omladina BiH; 2. Stojadinovićeva vlada i ustavna pitanja; 3. Sporazum Cvetković – Maček i osnivanje Banovine Hrvatske; 4. Građanski pokret za autonomiju BiH

58 1. Napredna studentska omladina BiH
a) Tri otvorena pisma studentske omladine BiH - pod uti- cajem KPJ – za autonomiju BiH, u decembru 1937., martu i dec ; b) Autonomija BiH - i kao pokrajinsko i kao nac. pitanje: - zahtjevi za demokratiju, - naconalnu i vjersku ravnopravnost, - te jedinstvo bosanskohercegovački naroda; c) Treće pismo - za ravnopravnost „isprepletenih“ naro- da BiH – svaka granica među njima - teška nepravda, posebno prema muslimanima.

59 a) Tri otvorena pisma studentske omladine BiH - pod uticajem KPJ – za autonomiju BiH, u decembru 1937., martu i dec (1) Pitanjem položaja i autonomije BiH nisu se bavile samo građanske stranke, već se time bavila i tada ilegalna KPJ. (2) Pod uticajem KPJ, pisma je potpisalo 509 studenata iz BiH, svih nac. (uglavn. sa Zagr. i Beogr. univ.): - kao ljudi „kod postojbine, a bez postojbine“, zahtijevali su autonomiju BiH; - pisma odražavaju prijelom u gledanju KPJ na etničku realnost i historijski subjektivitet BiH, posebno na nacio- nalno pitanje bosanskih muslimana.

60 b) Autonomija BiH - i kao pokrajinsko i kao nac
b) Autonomija BiH - i kao pokrajinsko i kao nac. pitanje: zahtjevi za demokratiju, nac. i vjersku ravnopravnost, te jedinstvo bh nar. (1) Za potpisnike pisma BiH je „jednokrajinska cjelina“, sudbinski i histor. oblikovana – kao „posebna privredna cjelina“ i „posebna politička cjelina“; (2) Odlučno se izjašnjavaju protiv svakog etnocentrizma, svojatanja i pokroviteljstva nad tim narodima; - posebno ističu da je BiH u tadašnjoj građanskoj politici „predmet nepoštedne trgovine i potkusurivanja“ i - zahtijevaju rješenje narodnih problema „unutar posto- jećih državnih granica na osnovu demokratije i ravno- pravnosti naroda“.

61 c) Treće pismo - za ravnopravn
c) Treće pismo - za ravnopravn. „ispreplete-nih“ naroda BiH – svaka granica među njima - teška nepravda, posebno prema muslim. (1) Pismo sadrži ideju bratstva i jedinstva – što će biti budući politički program NOP-a , te uvode dvije kate- gorije: „narodi BiH“ i „samosvojnost BiH“ (2) Pisma su sigurno uticala na stav 5. konfer. KPJ za BiH (juli 1940.) o “narodnoj autonomiji BiH“ u kojoj će ravno- pravno, u demokratiji živjeti Muslimani, Hrvati i Srbi. (3) „Demokratska narodna autonomija“ za BiH shvaćala se kao zajednički interes njenih naroda i ona će od tada biti jedan od osnovnih programskih ciljeva KPJ;

62 2. Stojadinovićeva vlada i ustavna pitanja
a) Formiranje JRZ- jake koalicije staroradikala, JMO i SLS ( ): Stojadinović tako neformalnu skupštinsku većinu organizira u stranku; b) Stojadinovićeva vlada se odmah na poč. suočila sa „hrv. pitanjem“ kao osnovnim političkim i ustavnim problemom u zemlji. c) Posljednji izbori u Kralj. Jug., (raspisivanj- em izbora, Stojadinović pokušava prevazići krizu vlade)

63 a) Formiranje JRZ- jake koalicije staroradika-la, JMO i SLS (19. 8
a) Formiranje JRZ- jake koalicije staroradika-la, JMO i SLS ( ), koju Stojadinović kao skupštinsku većinu organizuje u stranku (1) Nakon formiranja vlade Stojadinović–Spaho–Korošec, većina narodnih poslanika iz kluba JNS dala je podršku vladi M. Stojadinovića; (2) Da bi što više učvrstio svoj položaj, Stojadinovć je odlučio da tu neformalnu skupštinsku većinu organizuje kao posebnu političku stranku; (3) Tako je , osnovana Jugoslov. radikalna zajednica (JRZ) - od staroradikala (tzv „pašićevaca“), JMO, SLS i nekih disidenata HSS i Zemljoradničke str.

64 b) Stojadinovićeva vlada se odmah na poč. suočila sa „hrv
b) Stojadinovićeva vlada se odmah na poč. suočila sa „hrv. pitanjem“ kao osnovnim političkim i ustavnim problemom u zemlji. (1) SDK (HSS) odbija poziv Stojadinovića za ulazak u vladu, nakon čega Stojadinović: - nastoji izolirati političke faktore u Hrvatskoj i - prinuditi ih (Hrvate) da odustanu od svojih federalistič- kih zahtjeva; (2) Da bi politički neutralizirao hrvatsko pitanje, Stojadino- vić je: - pokušao sklopiti Konkordat sa Vatikanom, ali - zbog otpora u Srbiji u tome nije uspio (nije došlo do potpisivanja)

65 c) Posljednji izbori u Kralj. Jug. , 11. 12. 1938
c) Posljednji izbori u Kralj. Jug., (raspisivanjem izbora, Stojadinović pokuša-va prevazići krizu vlade) (1) Grupisanje opozicije (Koalicija Narodnog sporazuma): postiže saglasnost oko neke vrste federalnog uređenja države; (2) Tražeći izlaz iz sve težeg položaja Vlade, Stojadinović raspisuje izbore, (3) Rezultati izbora: - poraz i pad Stojadinovića, posebo u BiH; - nova vlada Dragiše Cvetkovića od febrara - glavni zadatak nove vlade: rješavanje hrvatsk. pitanja;

66 3. Sporazum Cvetković – Maček i osnivanje Banovine Hrvatske
aa) Cilj sporazuma: unutrašnja stabilizacija države pred vanjskom opasnošću (rat u Evropi); b) Uspostava Banovine Hrvatske (teritorijalno ustrojstvo) – odjeci i političke posljedice sporazuma Cvetković-Maček;

67 a) Cilj sporazuma: unutr
a) Cilj sporazuma: unutr. stabilizacija države pred spoljnom opasnošću (rat u Evropi) (1) Sporazum sa Hrvatima nametala je sljedeća potreba: - da se neutrališu ustaške ekstremne organizacije i - da se osigura stabilnost zemlje, kojoj je prijetila agresivna politika Njemačke i Italije, ratna opasnost; (2) Nakon višemjeseč. pregovora: Sporazum Cveković– Maček ( ) – glavne tačke: - koaliciona vlada i - osnivanje Banovine Hrvatske

68 b) Uspostava Banovine Hrvatske (teritorijalno ustrojstvo) – odjeci i političke posljedice spo-razuma Cvetković-Maček (1) Uredba o Banovini Hrvatskoj: - uspostavljena je na račun BiH, kojoj je uzeto 13 srezova, - što se tiče Bošnjaka, pregovoralo se kao da i ne postoje na tim prostorima; (2) Srpska strana traži: da se uspostavi banovina „Srpske zemlje“ (Vrbas., Drin., Zet., Dunav., Morav., i Vardarska); (3) U svim planovima preuređenja države, BiH je negi- rana kao povijesna, politička i državnopravna cjelina. (4) Sporazum o Banovini Hrv. i planovi o banovini „Srpske zemlje“, nisu nudili rješenje, već samo otvorili niz drugih pitanja – uoči rata 1941.

69 4. Građanski pokret za autonomiju BiH
a) Nakon Sporazuma, bošnj. politič. vođstvo reaktivira ideju autonomije BiH i zahtijeva da se BiH uspostavi kao četvrta federalna jedinica; b) Konstituisanje Pokreta za autonomiju BiH (skup pred- stavnika svih muslim. politič., kulturnih i vjerskih društava i ustanova, u Sarajevu); c) Okružnica Izvršnog odbora Pokreta za autonomiju da se na terenu odmah pristupi osnivanju mjesnih odbora; d) Politički odjeci i reakcije: protiv autonomije BiH na srpskoj i hrvatskoj i “za” na bošnjočkoj strani;

70 a) Nakon Sporazuma, bošnj. politič
a) Nakon Sporazuma, bošnj. politič. vođstvo reaktivira ideju autonomije BiH i zahtijeva da se BiH uspostavi kao četvrta feder. jedinica (1) U svim krajevima BiH održavaju se protestni skupovi na kojima Bošnjaci traže autonomiju BiH; - Pokretu se pridružuju muslimanska kulturno-prosvjetna i druga društva i organizacije; - od JMO se odlučno traži da istupi iz koalicione vladine JRZ; (2) Na protestnim skupovima bosanski muslimani jedno- dušno zahtijevaju: da se u daljem preuređenju države BiH uspostavi kao posebna ravnopravna jedinica;

71 b) Konstituisanje Pokreta za autonomiju BiH -skup predstavnika svih musl. politič., kultur-vjerskih društ. i ustanova, u Saraj. (1) Složena previranja među Bošnjacima, zahtijevala su jednu jedinstvenu organizaciju koja bi usmjeravala sva kretanja i zahtjeve za autonomiju BiH; - S tim ciljem je u Sarajevu održan skup na kojem je konstituisan Pokret za autonomiju BiH i izabran njegov Izvršni odbor; - Za predsjednika je izabran bivši nar. posl. Ismet Gavran- kapetanović, ali je stvarni vođa bio senator Uzeiraga Ha- džihasanović, a počasni Džafer Kulenović;

72 c) Okružnica Izvršnog odbora Pokreta za autonomiju da se odmah pristupi osnivanju mjesnih odbora na terenu (1) Sadržaj okružnice: - ističe se da su svi Bošnjaci pozdravili sporazum Cvet- ković – Maček, ali... - u tom sporazumu nije se vodilo računa o težnji boš- njačkog i općenito bh. stanovništva; (2) U Okružnici se: - uvjeravalo da autonomija BiH ničim ne ugrožava interese drugih, pa u tom smislu - pozivalo i sve ostale političke stranke u Jugoslaviji da pristupe Pokretu za autonomiju BiH.

73 d) Pol. odjeci i reakcije: protiv autonomije BiH na srpskoj i hrvats
d) Pol. odjeci i reakcije: protiv autonomije BiH na srpskoj i hrvats. i “za” na bošnj. strani (1) Srpski političari: da autonomija BiH ugrožava projekat okuplj. srpskih zemalja i srpsku političku prevlast u drž., te da je Hrvatima učinjeno previše ustupaka. (2) Hrvatski političari: da će do konačnog razgraničenja doći nakon uspostave banovine „Srp. zemlje“ (imali su više varijanti u pogledu BiH): (3) Bošnjaci se nisu mirili sa činjenicom da su prisiljeni živ- jeti podijeljeni i pod dva upravna režima, već kao ravno- pravan faktor jugoslavenske zajednice; (4) Ovi građanski pol. procesi prekinuti su aprilskim ratom, i slomom Kr. Jugoslavije; na pol. scenu stupa jedna nova snaga - do tada ilegalna KPJ.

74

75


Скинути ppt "DRŽAVNOPRAVNI RAZVITAK BIH"

Сличне презентације


Реклама од Google