DISKRIMINACIJSKI SPOROVI U RADNOPRAVNIM ODNOSIMA

Презентација на тему: "DISKRIMINACIJSKI SPOROVI U RADNOPRAVNIM ODNOSIMA"— Транскрипт презентације:

1 DISKRIMINACIJSKI SPOROVI U RADNOPRAVNIM ODNOSIMA
Goranka Barać - Ručević, sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske Slavica Garac sutkinja Županijskog suda u Zagrebu

2 Pojam radnika u praksi Suda Europske unije
Sud EU tumači pojam „radnik” u kontekstu: slobode kretanja radnika s obzirom na prirodu posla trajanje posla kvalitetu rada vrste poslova kao što je primjerice – sportaš, osoba na usavršavanju, doktorant i upućuje na njegovo značenje u primjeni antidiskriminacijskog prava i rada preko agencije za privremeno zapošljavanje Za državljane EU Za državljanje trećih država za koje je poveznica – radni odnos sklopljen unutar EU ili je usko povezan sa EU /radnik inače obavlja posao izvan EU - C-36/74 Walrave & Koch, C-214/95 Boukhalfa, C-544/11 – Petersen)

3 Pravni okvir C-229/2014, C-47/2014, C-603/2017, C-216/2015,
Pojam „radnika” nije određen primarnim niti sekundarnim pravom EU, već presudama ES u Luxemburgu Pravila EU o slobodi kretanja (čl. 45. UFEU) Sekundarno zakonodavstvo – Uredba 492/2011 o slobodi kretanja radnika u EU, 883/2004 o susutavu socijalne sigurnosti, Direktive br.: 2014/54, 2004/38, 2005/36)

4 Zašto je važno definiranje pojma „radnika” po Sudu EU?
Ograničenja prava na zapošljavanje i rad svesti na minimum Otklanjanje razlike u tumačenju pojma radnika po državama članicama – uz isti se vežu mnoge pravne posljedice Uklanjanje prepreka (administrativnih formalnosti, dodatne kvalifikacije) Radnicima migratima – jednaki uvjeti za zapošljavanje i rad Zašto je važno definiranje pojma „radnika” po Sudu EU? Integracija tržišta rada na području EU Jačanje europske socijalne politike Omogućavanje ostvarenja slobodnog kretanja radnika, kolektivnog otkazivanja, jednakosti plaće muškarca i žene, rada preko agencije za zapošljavanje unutar EU bez diskrimicije na temelju državljastva ili bilo koje druge osnove, u vezi sa zapošljavanjem, primicima od rada i ostalim uvjetima rada i zapošljavanja

5 Značenje pojma radnika prema presudama Suda EU
„Radnik” je osoba koja određeno vrijeme obavlja usluge za i po uputama druge osobe i u zamjenu za to prima naknadu (motiv zaposlenja nije odlučan) vježbenici i osobe na stručnom usavršavanju - C-3/1990, C-109/2004 članovi uprave društva kapitala - C-232/2009 rad preko agencije za privremeno zapošljavanje - C-216/2015 sportaši - C-36/1974, C-13/1976, C-415/1993 doktoranti - C-94/2007 tražitelji zaposlenja - C-292/1989 (ne spominje ih odredba čl. 45. UFEU) samozaposleni - C-268/1999, C-257/1999 osobe koje zadržavaju status radnika - C-507/2012, C-138/2002, C-507/2012

6 Učinak odredbe čl. 45. UFEU i tumačenja u presudama Suda EU
Zabrana diskriminacije iz čl. 45. UFEU - primjenjiva kako na države članice EU, tako i na privatne osobe Mogućnost za pojedinca da se na isto pozove protiv države kad krši njegova prava protiv pojedinca koji krši njegova prava Ograničenja slobode kretanja (diskriminacija na temelju državljanstva, pravila vezana za profesionalnu kvalifikaciju, administrativne prepreke, poznavanje jezika, trajno boravište, radna dozvola, kvota).

7 Odstupanje (čl. 45. st. 3. UFEU) od slobode kretanja radnika
Za izravnu diskriminaciju (javno zdravlje, javna sigurnost i javni poredak /osobno ponašanje pojedinca, koje predstavlja sadašnju, istinsku i dovoljno ozbiljnu prijetnju, visok stupanj ozbiljnosti koji ukazuje na prijetnju, kaznena djela iz čl. 83. st. 1. UFEU/, druga opravdanja prema sudskoj praksi) Za neizravnu diskriminaciju (čl. 45. st. 4. UFEU – ne primjenjuje se u javnim službama, radi se o ovlastima na temelju javnog prava, očuvanje općih interesa države ili drugih javnih tijela – primjerice, sudstvo, oružane snage, porezna vlasti, javna tijela koja vrše nadzor pravnih akata, vojna istraživanja i sl.)

8 Zaštita privatnosti radnika Pravni okvir
Regionalni Nacionalni Čl. 6. UFEU – pristupanje EKZLJP – temeljna prava i slobode zajamčena/e EKZLJP, čine opća načela prava Unije Čl. 7. Povelje EU– pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života koje odgovara pravima zajamčenim čl. 8. EKZLJP, Čl. 7. Povelje treba dati isto značenje i opseg primjene kao i čl. 8. EKZLJP (Odluke ESLJP presuda McB., C- 400/100, PPU,EU:C:2010;582, t. 53, Dereci - C-256/2011, EU:C:2011:734, t. 70, EU C-345/2017) Čl. 88. Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i vijeća od 27. travnja (stupila na snagu 25. svibnja 2018.) o zaštiti pojedinca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ – države članice – zakonom ili kolektivnim ugovorom predvidjeti i precizirati pravila s ciljem osiguravanja zaštite prava i sloboda u vezi s obradom osobnih podataka zaposlenika u kontekstu zaposlenja, osobito za potrebe zapošljavanja, izvršavanja ugovora o radu Čl. 16. Ustava RH - prava se mogu ograničiti samo zakonom Čl. 29. Ustava RH - nezakonito pribavljeni dokazi ne mogu se uporabiti u sudskom postupku Čl. 35. Ustava RH - svakome se jamči štovanje i pravna zaštita osobnog i obiteljskog života, dostojanstvo, ugled i čast Čl. 36. Ustava RH - sigurnost i tajnost osobnih podataka Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2016/679 – čl. 25., čl. 30. Zakon o radu iz – čl. 26., čl. 29. ZR Zakon o zaštiti na radu – čl. 43., čl. 60. st. 1. ZZR Zakon o zaštiti osobnih podataka - ZZOP Zakon o privatnim detektivima - ZPD

9 IZRAVNI UČINCI POZIVANJE POJEDINACA NA NAVEDENE IZVORE REGIONALNOG I NACIONALNOG PRAVA RADI ZAŠTITE SVOJIH SUBJEKTIVNIH PRAVA PROTIV DRŽAVE KOJA KRŠI NJIHOVA PRAVA PROTIV POJEDINACA KOJI KRŠE NJIHOVA PRAVA U ZA TO PREDVIĐENIM IZVANSUDSKIM I SUDSKIM POSTUPCIMA

10 Zaštita privatnosti radnika po Zakonu o provedbi Uredbe (EU) 2016/679
Čl. 25. Čl. 30. Obrada osobnih podataka putem videonadzora videonadzor se odnosi na prikupljanje i daljnju obradu osobnih podataka koja obuhvaća stvaranje snimke koja čini ili je namijenjena da čini dio sustava pohrane (st. 1.) na obradu osobnih podataka putem sustava videonadzora primjenjuju se odredbe ZPU 2016/679, ako drugim zakonom nije drugačije određeno (st. 2.) Videonadzor radnih prostorija obrada osobnih podataka zaposlenika putem sustava videonadzora može se provoditi samo ako su uz uvjete utvrđene tim Zakonom ispunjeni i uvjeti utvrđeni propisima kojima se regulira zaštita na radu i ako su zaposlenici bili na primjeren način unaprijed obaviješteni o takvoj mjeri, te ako je poslodavac informirao zaposlenike prije donošenja odluke o postavljanju sustava videonadzora videonadzor radnih prostorija ne smije obuhvaćati prostorije za odmor, osobnu higijenu i presvlačenje

11 Zaštita privatnosti radnika po ZR u vezi sa čl. 3. st. 1. ZZOP
Čl. 26. ZR Čl. 29. ZR ograničenost prava poslodavca i/ili osobe koju za to posebno opunomoći na prikupljanje, obrađivanje, korištenje i dostavljanje trećima osobnih podataka radnika – samo ako je to potrebno radi ostvarivanje prava i obveza radnika iz radnog odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom (st. 1. i 3. ) poslodavac je dužan unaprijed pravilnikom o radu odrediti koje će podatke prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati trećim osobama (st. 2.) pogrešno evidentirani podaci moraju se odmah ispraviti (st. 4.) osobni podaci za čije čuvanje više ne postoje pravni ili stvarni razlozi moraju se brisati ili na drugi način ukloniti (st. 5.) dužnost imenovanja osobe koja uživa povjerenje radnika za nadziranje prikupljaju li se, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama podaci u skladu sa zakonom – poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika (st. 6.) trajno čuvanje osobnih podataka kao povjerljivih (st. 7.) Poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika dužan je donijeti i objaviti pravilnik o radu kojim se uređuju plaće, organizacija rada, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskriminacije i druga pitanja važna za radnike zaposlene kod toga poslodavca, ako ta pitanja nisu uređena kolektivnim ugovorom (st. 1.) Posebni pravilnici o radu mogu se donijeti i za pojedina poduzeća i dijelove poduzeća poslodavca, odnosno pojedine skupine radnika (st. 2.)

12 Temeljne odredbe o zaštiti osobnih podataka (svrha i definicija - ZZOP)
Čl. 2. stavak 1. t. 1. ZZOP Čl. 1. st. 2. ZZOP Osobni podatak je svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati ( ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet svrha zaštite osobnih podataka je zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka

13 Zaštita privatnosti radnika po ZZR
Čl. 43. ZZR Čl. 60. ZZR Ograničeno pravo korištenja nadzornog uređaja kao sredstvo zaštite na radu (st. 1.) ulazaka i izlazaka iz radnih prostorija i prostora te radi smanjenja izloženosti radnika riziku od razbojstva, provala, nasilja, krađa i sličnih događaja na radu ili u vezi s radom (st.2.) izričito zabranjeno postavljanje nadzornih uređaja u prostorijama za osobnu higijenu i presvlačenje radnika (st.4.) isključivo uz prethodnu suglasnost radnika – radnici čitavo vrijeme tijekom rada u vidnom polju nadzornih uređaja (st. 4.) i radničkog vijeća poslodavac je prilikom zapošljavanja dužan pisanim putem obavijestiti radnika da će biti nadziran nadzornim audio, odnosno video uređajima (st. 6.) poslodavac ne smije koristiti snimljene materijale u svrhe koje nisu propisane tim člankom, ne smije ih emitirati u javnosti niti pred osobama koje nemaju ovlasti na nadzor opće sigurnosti i zaštite na radu te je obvezan osigurati da snimljeni materijali ne budu dostupni neovlaštenim osobama (st.7.) odredbe tog članka o zabrani snimanja i zabrani korištenja snimljenih materijala obvezuju poslodavca i u odnosu na djecu i maloljetnike, neovisno nalaze li se na mjestima rada u svojstvu maloljetnih radnika ili osoba na radu (st. 8) Poslodavac ne smije provjeravati je li radnik pod utjecajem drugih sredstava ovisnosti osim alkohola ako mu je radnik predao potvrdu da se nalazi u programu liječenja, odvikavanja ili rehabilitacije od ovisnosti ili u izvanbolničkom tretmanu liječenja od ovisnosti te da uzima supstitucijsku terapiju

14 Zaštita privatnosti radnika po ZPD
ČL. 8. ZPD Čl. 13. ZPD Detektivski poslovi smiju se obavljati samo na temelju posebne punomoći stranke. Na temelju punomoći, između pravne osobe ili obrtnika i naručitelja detektivskih usluga sklapa se pisani ugovor. Ne smije se sklopiti ugovor o obavljanju poslova koji nisu dopušteni tim Zakonom i onih poslova kojima bi bila ugrožena ljudska prava i temeljne slobode drugih osoba zajamčene Ustavom Republike Hrvatske (st. 2.) Ugovor sklopljen protivno odredbi st. 2. ništetan je i ne proizvodi pravne učinke (st. 4.) Privatni detektiv prilikom obavljanja detektivskog posla mora voditi računa o pravu svake osobe na zaštitu dostojanstva, ugleda, časti i privatnosti (osobni i obiteljski život, moralni integritet, privatne fotografije i razgovori)

15 Povrede privatnosti radnika koje se pojavljuju u praksi
Kontrola mobitela (poziva, poruka), internetskih aktivnosti, računala Video nadziranje Praćenje kretanja radnika Postavljanje GPS-a Prikupljanje biometrijskih podataka Tonsko zapisivanje i snimanje kamerom Zloupotreba osobnih podataka

16 Zaštita od diskriminacije
Međunarodni izvori Opća deklaracija o pravima čovjeka, Povelja UN, Konvencije sklopljene posredstvom UN (Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kultrunim pravima, Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena, Konvencija o pravima osoba s invaliditetom) Konvencija o jednakosti plaća radnika i radnica za rad jedanke vrijednosti (broj 100) Konvencija o diskriminaciji u odnosu na zaposlenje i zanimanje (broj 111) Konvencija o jednakim mogućnostima i jednakom tretmanu za radnike i radnice: radnici s obiteljskim obavezama (broj 156) Konvencija o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom P raksa Međunarodnog suda Regionalno i nacionalni izvori - Regionalni (UFEU, PEU, EKZLJP, Direktive /2000/43/EZ, 2000/78/ EZ i druge, pravna stečevina EU) - Nacionalni (Ustav RH, ZSD, ZR, ZRS i drugi zakoni koji sadrže antdiskriminacijske odredbe)

17 Pojam diskriminacije Stavljanje u nepovoljniji položaj bili koje osobe po /17/ osnova /čl. 1. st. 1. ZSD/ – rasna ili etnička pripadnost ili boja kože, spol, jezik, vjera, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovno stanje, članstvo u sindikatu, obrazovanje, društveni položaj, bračni ili obiteljski status, dob, zdravstveno stanje, invaliditet, genetsko naslijeđe, rodni identitet ili spolna orijentacija, kao i osobe povezane s njom rodbinskim ili drugim vezama (čl. 1. st. 2. ZSD), te stavljanje neke osobe u nepovoljniji položaj na temelju pogrešne predodžbe o postojanju navedenih osnova za diskriminaciju (čl. 1. st. 3. ZSD) Četiri elementa SLIČNA ILI PODUDARNA GRUPA RAZLIČITO TRETIRANJE ZABRANJENA OSNOVA NEPOSTOJANJE LEGITIMNOG CILJA Iznimke određene čl. 9. st. 2. ZSD

18 Oblici diskriminacije čl. 2. – 7. ZSD
- Izravna Neizravna Uznemiravanje Spolno uznemiravanje Poticanje na diskriminaciju i propuštanje razumne prilagodbe Segregacija Teži oblici diskriminacije Viktimizacija

19 Izravna diskriminacija čl. 2. st. 1. ZSD
Postupanje uvjetovano nekim od osnova iz čl. 1. st. 1. ZSD kojima se osoba /grupa osoba/: stavlja u nepovoljniji položaj, bila je stavljena u nepovoljniji položaj ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji (komparator – usporednik – postoji konkretna žrtva diskriminacije, ali to nije nužan uvjet) takozvana neprikrivena izravna diskriminacija – komparator zamijenjen učicima neželjenog ponašanja – konkretne žrtve niti nema (primjerice izjava u medijima da poslodavac ne zapošljava osobe pripadnike manjinskih etničkih skupina)

20 Neizravna diskriminacija čl. 2. st. 2. ZSD
Naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa: stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljniji položaj po osnovi iz čl. 1. ZSD u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji (komparator ili usporednik) osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati legitimnim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nužna

21 Uznemiravanje /čl. 3. st. 1. ZSD/ Spolno uznemiravanje /čl. 3. st. 2
Uznemiravanje /čl. 3. st. 1. ZSD/ Spolno uznemiravanje /čl. 3. st. 2. ZSD/ UZNEMIRAVANJE - svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od osnova iz čl. 1. st. 1. ZSD. Ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe. Uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje SPOLNO UZNEMIRAVANJE – svako verbalno, neverbalno ili tjelesno neželjeno ponašanje spolne naravi – ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe – posebice ako stvara zastrašujuće, neprijateljsko i ponižavajuće okruženje Nije nužan komparator (uznemiravanje je samo po sebi neželjeno zbog načina na koji se javlja primjerice – fizičko zlostavljanje, verbalno i neverbalno uznemiravanje)

22 Poticanje na diskriminaciju (čl. 4. st. 1
Poticanje na diskriminaciju (čl. 4. st. 1. ZSD) Propuštanje razumne prilagodbe (čl. 4. st. 2. ZSD) Poticanje na diskriminaciju, ako je počinjeno s namjerom, smatrat će se diskriminacijom u smislu čl. 1. ZSD (čl. 4. st. 1.) Diskriminacijom u smislu ZSD smatrat će se i propust da se osobama s invaliditetom, sukladno njihovim specifičnim potrebama, omogući: – korištenje javno dostupnih resursa, – sudjelovanje u javnom i društvenom životu, – pristup radnom mjestu i odgovarajući uvjeti rada, prilagodbom infrastrukture i prostora, korištenjem opreme i na drugi način koji nije nerazmjeran teret za onoga tko je to dužan omogućiti (čl. 4. st. 2.)

23 Segregacija čl. 5. ZSD Prisilno i sustavno razdvajanje osoba
primjer - migranska kriza, takozvani “kineski zid” u Los Angelesu ili “mala Italija” u New Yorku, četvrti u zapadnoeuropskim gradovima, posebne gradske četvrti namijenjene trgovcima ili obrtnicima, favele u Rio de Janeiru ili siromašne četvrti u Bombayu Po nekoj od osnova iz čl. 1. st. 1. ZSD

24 Teži oblici diskriminacije čl. 6. ZSD
Višestruka diskriminacija (više osnova) Ponovljena diskriminacija (više puta) Produljena diskriminacija (duže vrijeme) Diskriminacija s posebno teškim posljedicama Relevantno za ocjenu visine naknade štete

25 Zaštita od viktimizacije čl. 7. ZSD
Nitko ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj zbog toga što je: u dobroj vjeri prijavio diskriminaciju nazočio diskriminaciji odbio nalog za diskriminatornim postupanjem ili na bilo koji način sudjelovao u postupku vođenom povodom diskriminacije sukladno odredbama ZSD

26 Područje primjene čl. 8. ZSD
Na postupanje svih: državnih tijela tijela jedinica lokalne i područne samouprave pravnih osoba s javnim ovlastima drugih pravnih i fizičkih osoba U području: rada i radnih uvjeta, obrazovanja, znanosti i sporta, socijalne sigurnosti, zdravstvene zaštite, pravosuđa i uprave, stanovanja, javnog informiranja i medija, pristupa dobrima i uslugama te pružanju istih, članstva i djelovanja u sindikatima, organizacijama civilnog društvam, političkim strankama i drugim organizacijama, sudjelovanje u kulturnom i umjetničkom stvaralaštvu

27 Postupak pred sudom čl. 16. ZSD (zajedničke odredbe)
Tko smatra da mu je diskriminacijom povrijeđeno neko pravo može tražiti zaštitu: u postupku u kojem se o tome odlučuje kao o glavnom pitanju u posebnom postupku

28 Posebne tužbe za zaštitu od diskriminacije čl. 17. ZSD
Tužba za utvđivanje diskriminacije (čl. 17. st. 1. t. 1. ZSD) – utvrditi da je tuženik/ci povrijedio/li tužiteljevo pravo na jednako postupanje, odnosno da poduzeta radnja /propust može neposredno dovesti do povrede prava na jednako postupanje Tužba za zabranu ili otklanjanje diskriminacije (čl. 17. st. 1. t. 2. ZSD) – zabraniti poduzimanje radnji kojima se krši ili može prekršiti tužiteljevo pravo na jednako postupanje, i/ili izvršavanje radnje/i kojima se otklanja diskriminacija ili njezine posljedice Tužba za naknadu štete (čl. 17. st. 1. t. 3. ZSD) – neimovinsku, imovinsku – uzročna veza između povrede prava zaštićenog ZSD i štete Tužba za objavu presude u medijima (čl. 17. st. 1. t. 4. i st. 4. ZSD) – zahtjev da se presuda kojom je utvrđena povreda prava na jednako postupanje objavi u medijima, na trošak tuženika

29 Objektivna kumulacija čl. 17. st. 2. ZSD
Međusobno kumuliranje antidiskriminacijskih tužbenih zahtjeva Kumuliranje antidiskriminacijskih zahtjeva s drugim zahtjevima (zahtjevi u međusobnoj vezi i ista stvarna nadležnost)

30 Udružna tužba članak 24. ZSD
Tužitelji: Udruge, tijela, ustanove ili druge organizacije Opravdani interes za zaštitu kolektivnih interesa određene skupine ili se u sklopu svoje djelatnosti bave zaštitom prava na jednako postupanje Tuženik: osoba koja je povrijedila pravo na jednako postupanje Ako učine vjerojatnim da je postupanjem tuženika povrijeđeno pravo na jednako postupanje većeg broja osoba koje pretežno pripadaju skupini čija prava tužitelj štiti Nije moguć zahtjev za naknadu štete (odluka po udružnoj tužbi je osnova za pojedinačni zahtjev za naknadu štete u posebnoj parnici)

31 Teret dokazivanja čl. 20. ZSD
„Okretanje” pravila o teretu dokazivanja (tužitelj je dužan učiniti vjerojatnim da je došlo do diskriminacije - standard vjerojatnosti) Na tuženiku je teret dokaza da nije bilo diskriminacije

32 Druge specifičnosti postupka za zaštitu od diskriminacije
Nadležnost za pojedinačne tužbe /čl. 18. ZSD/ Nadležnost za udružne tužbe /čl. 24. ZSD/ Hitnost /čl. 16. st. 3. ZSD/ Sudjelovanje trećih - /čl. 21. ZSD/ Mogućnost eliminacije suspenzivnosti žalbe i skraćenja rokova za dobrovoljno izvršenje činidbe /čl. 22. ZSD/ Revizija uvijek dopuštena /čl. 23. ZSD/

33 Zaštita od diskriminacije prema ZR Temeljna prava i obveze iz radnog odnosa čl. 7. st. 4. i 5. ZR
Zabrana izravne ili neizravne diskriminacije na području rada i uvjeta rada Uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stučnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti s ZR i posebnim zakonima

34 Pozitivne mjere Maloljetni radnici (čl. 19., čl. 21. ZR)
Trudnice, roditelji, posvojitelji (čl ZR) Radnici koji su privremeno ili trajno nesposobni za rad (čl. 38. – 43. ZR) Zabrana otkaza (čl. 38., čl ZR)

35 Obveza donošenja pravilnika o radu čl. 26. ZR
Poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika dužan je donijeti i objaviti pravilnik o radu kojim se uređuju: plaće organizacija rada postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika, mjere zaštite od diskriminacije druga pitanja važna za radnike zaposlene kod toga poslodavca ako ta pitanja nisu uređena KU

36 Ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova čl. 46. st. 5. - 8. ZR
Ugovorena plaća i drugi uvjeti rada ustupljenog radnika ne smiju biti utvrđena u iznosu manjem, odnosno nepovoljnijem od plaće, odnosno drugih uvjeta rada radnika zaposlenog kod korisnika na istim poslovima, koje bi ustupljeni radnik ostvario da je sklopio ugovor o radu s korisnikom (čl. 46. st. 5.) Drugi uvjeti rada - radno vrijeme, odmori, dopusti, osiguranje mjera zaštite na radu, zaštita trudnica, roditelja, posvojitelja i mladih te zaštita od nejednakog postupanja u skladu s posebnim propisima o suzbijanju diskriminacije (čl. 46. st. 6.) Iznimno, kolektivnim ugovorom sklopljenim između agencije, odnosno udruge agencija i sindikata, mogu se ugovoriti nepovoljniji uvjeti rada od uvjeta rada radnika zaposlenog kod korisnika na istim poslovima koje obavlja ustupljeni radnik (čl. 46. st. 7.) Plaća i drugi uvjeti rada mogu se utvrditi ugovorom o ustupanju radnika, samo ako se ne mogu utvrditi prema stavcima 5. i 6. (čl. 46. st. 8.)

37 Jednakost plaća žena i muškaraca čl. 91. ZR
(1) Poslodavac je dužan isplatiti jednaku plaću radnici i radniku za jednak rad i rad jednake vrijednosti. (2) U smislu stavka 1. ovoga članka, dvije osobe različitog spola obavljaju jednak rad i rad jednake vrijednosti ako: 1) obavljaju isti posao u istim ili sličnim uvjetima ili bi mogle jedna drugu zamijeniti u odnosu na posao koji obavljaju 2) je rad koji jedna od njih obavlja slične naravi radu koji obavlja druga, a razlike između obavljenog posla i uvjeta pod kojima ih obavlja svaka od njih nemaju značaja u odnosu na narav posla u cijelosti ili se pojavljuju tako rijetko da ne utječu na narav posla u cijelosti 3) je rad koji jedna od njih obavlja jednake vrijednosti kao rad koji obavlja druga, uzimajući u obzir kriterije kao što su stručna sprema, vještine, odgovornost, uvjeti u kojima se rad obavlja te je li rad fizičke naravi. (3) Pod plaćom se, u smislu stavka 1. ovoga članka, podrazumijeva osnovna ili minimalna plaća i sva dodatna davanja bilo koje vrste koja poslodavac izravno ili neizravno, u novcu ili naravi, na temelju ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugog propisa isplaćuje radnici ili radniku za obavljeni rad. (4) Odredba ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugoga pravnog akta protivna stavku 1. ovoga članka, ništetna je.

38 Zabrana nejednakog postupanja (čl. 157. i čl. 186. ZR)
Prema članovima radničkog vijeća (čl ZR) – poslodavac ne smije članove radničkog vijeća povlašćivati, a niti stavljati u nepovoljniji položaj od drugih radnika Prema članovima sindikata (čl ZR) - radnik ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj od drugih radnika zbog članstva u sindikatu, a osobito nije dopušteno: ugovor o radu s određenim radnikom sklopiti pod uvjetom da on ne stupi u sindikat, odnosno pod uvjetom da istupi iz sindikata otkazati ugovor o radu ili na drugi način staviti radnika u nepovoljniji položaj od ostalih radnika zbog njegova članstva u sindikatu ili sudjelovanja u sindikalnim djelatnostima izvan radnoga vremena, a uz suglasnost poslodavca i za vrijeme radnoga vremena da članstvo u sindikatu i sudjelovanje u djelatnostima sindikata bude okolnost na kojoj poslodavac temelji odluku o sklapanju ugovora o radu, promjeni poslova koje radnik obavlja, odnosno mjesta rada, stručnom obrazovanju, napredovanju, plaćanju, socijalnim davanjima i prestanku ugovora o radu korištenje prisile u korist ili protiv bilo kojeg sindikata po poslodavacu, direktoru ili nekom drugom tijelu te zastupniku poslodavca

39 Zaštita dostojanstva čl. 134. ZR
Postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika od uznemiravnja i spolnog uznemiravanja uređuju se posebnim zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu (čl st. 1. ZR) Radniku pripada pravo pritužbe poslodavcu Poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika dužan je imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezano za zaštitu dostojanstva radnika (čl st. 2.) Rokovi (čl st. 3. ZR) – najkasnije u roku od 8 dana od zaprimanja pritužbe Pravo radnika na prekid rad (čl st. 4.) – u roku od 8 dana od zaprimanja pritužbe poslodavac nije poduzeo mjere za sprečavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja, poduzete mjere očito neprimjerene – ima pravo na naknadu plaće, pod uvjetima određenim st. 5. čl. 134. Pravo poslodavca na povrat isplaćenih plaća za vrijeme prekida rada – pravomoćnom sudskom odlukom utvrđeno da nije povrijeđeno dostojanstvo radnika (st. 6. čl. 134.)

40 Teret dokazivanja čl. 135. st. 2. ZR
Ako radnik učini vjerojatnim da je stavljen ili da bi mogao biti stavljen u nepovoljniji položaj i da mu je povrijeđeno neko od njegovih prava iz radnog odnosa Teret dokazivanja prelazi na poslodavca koji mora dokazati da radnik nije stavio u nepovoljniji položaj od drugih radnika, odnosno da mu nije povrijedio pravo iz radnog odnosa

41 Dobrovoljnost članstva u udruzi čl. 166. ZR
Slobodno odlučuje o svojemu pristupanju i istupanju iz Udruge Nitko ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog članstva u udruzi odnosno sudjelovanja ili nesudjelovanja u djelatnosti Udruge Postupanje protivno st. 1. i 2. čl ZR predstavlja diskriminaciju u smislu posebnog zakona

42 Zlostavljanje na radu - mobing
Više definicija U praksi prihvaćen pravni standar prema kojem je mobing specifični oblik ponašanja na radom mjestu, kojim jedna osoba ili skupina njih sustavno psihički (moralno) zlostavlja i ponižava drugu osobu s ciljem ugrožavanja njezina ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta, sve do eliminacije s radnog mjesta “Najmanje jednom tjedno, tijekom najmanje šest mjeseci” – prema sudskoj praksi

43 Mobbing i uznemiravanje
Okomiti i vodoravni mobbing Moberi i žrtve Posljedice na zdravlje Zaštita prema odredbi čl ZR Odgovornost za štetu po ZOO

44 Pregled prakse Ustavnog i Vrhovnog suda RH
U-III-3138/2002 od 7. veljače mobing Revr 123/ diskriminacija Revr 125/2014- zaštita dostojanstva Revr 195/ diskriminacija I mobbing Revr 277/ objektivna kumulacija Revr 291/ teret dokazivanja Revr 498/ mobbing Revr 384/ spolno uznemiravanje Revr 1830/ prekid rada Revr 526/ mobbing Revr 784/ diskriminacija po dobi Revr 616/ članstvo u sindikatu Revr 712/ diskriminacija Revr 1051/ mobbing Revr 125/ diskriminacija Revr 526/2017- mobbing Revr 602/ prekid rada Revr 616/ članstvo u sindikatu Revr 712/ diskriminacija Revr 1051/ mobbing Revr 125/ diskriminacija

45 Pregled prakse Suda EU C-157/ tumačenje članka 2. stavka 2. točke a) Direktive Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenog o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja C-256/ jednaka plaća za jednaki rad C-54/ načelo jednakog postupanja prema osobama neovisno o rasnom ili etničkom podrijetlu - članak 2. (2) a) , članak 8. stavak 1., članak 15. Direktive 2000/43 o provođenju načela jednakog postupanja prema osobama neovisno o njihovom rasnom ili etničkom podrijetlu C-14/ članak 7. Direktive 92/85 EEZ od 19. listopada o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu trudnih radnica te radnica koje su nedavno rodile ili doje C- 451/ uznemiravanje i spolno uznemiravanje C-229/2014, C-47/2014, C-216/2015 – pojam radnika C-603/ ugovor između društva i fizičke osobe ne može se smatrati „pojedinačnim ugovorom o radu” C-143/ tumačenje čl. 21. Povelje EU pri zapošljavanju vezano za sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme s radnikom mlađim od 25 godina C-41/2017 – povreda načela nediskriminacije C-451/2016 – jednaka prava na ostvarenje starosne mirovine C-416/2013, C-190/2016 – diskriminacija na temelju dobi C-414/ odbijanje primjene nacionalne odredbe koja je protivna čl. 21. i 47. Povelje EU