UTJECAJ ČOVJEKA NA LITOSFERU I PEDOSFERU

Презентација на тему: "UTJECAJ ČOVJEKA NA LITOSFERU I PEDOSFERU"— Транскрипт презентације:

1 UTJECAJ ČOVJEKA NA LITOSFERU I PEDOSFERU

2 Litosfera Litosfera - kamena zemljina kora, prostorno najmanja i za život najnepogodnije stanište Debljina ispod oceana 10 do 0 km, a na kopnu 50 do 0 km

3

4

5 Značenje litosfere Kao sfera života, litosfera ima nešto manje ekološko značenje od ostalih sfera Zemlje jer je prostorno manje i za život organizama nepovoljnije stanište od ostalih sfera Površinu litosfere naseljavaju uglavnom niži organizmi: bakterije, lišajevi, mahovine, alge, u manjoj mjeri više biljke i brojna fauna. Na njoj se odvijao prvi život kopnenih organizama - litobionata

6 Opće ekološke karakteristike litosfere
Tvrda je i kompaktna, siromašna zrakom i vodom Njezini kemijski spojevi su više-manje fiksirani u mineralnim komponetama Izgrađena je od najrazličitijih kemijskih spojeva U njezinoj građi sudjeluje 92 kemijska elementa Tek malih dio elemnata su samorodni minerali Sastoji se od oko 3000 minerala

7 Kemijski sastav litosfere
Litosfera Kemijski sastav litosfere

8 Litosfera je izgrađena od 3 vrste stijena:
Eruptivne/magmatske: nastale vulkanskim erupcijama koje su iz unutrašnjosti Zemlje na površinu donijele užarenu magmu (granit)95 % sedimentne: drobljenjem, erozijom, taloženjem prvobitnih stijena (dolomit, vapnenac, pješčenjak) (gotovo sve stijene našeg krša) metamorfne: preobrazbom prvobitnih stijena u uvjetima visokih temperatura i tlaka (antracit, mramor)

9

10

11 Više od polovice litosfere leži u oceanima dublje od 3 000 m.
najdublja točka: m – Marijanski jarak/brazda najviša točka: m – Mount Everest na najvišim planinskim vrhuncima litosfera prelazi u kriosferu – zonu vječnog snijega i leda.

12 Organizmi koji nastavaju litosferu (litobionti):
Bakterije (autotrofne i kemotroffne) Lišajevi(simbioza gljive i alge) Mahovine Alge Više biljke Fauna Šuma

13 Početak života

14 Bakterije (najbrojnije)
prva živa bića jednostanične primitivne prokariotske prabakterije Slijede autotrofne bakterije –sadrže pigment bakterioklorofil Proizvodnja prve organske tvari Kemotrofne bakterije – kemosintetski proizvode organske tvari iz anorganskih spojeva (spojevi S, N, P, Fe...)

15 Lišaji Simbiotski organizmi gljiva i algi
Žive na golim stijenama i imaju male zahtjeve prema hranjivima i vodi Hifama gljive prodiru u kapilare stijena i troše ih svojim sekretima i ekskretima Žive samo na površini stijena pa ih još nazivamo i endoliti

16 Alge U vlažnijoj klimi litosferu naseljavaju i alge
Prisutne su naročito na kontaktnim mjestima između litosfere i hidrosfere Intenzivno zahvaćaju u litosferu i izazivaju velike promjene pr. alge kremenjašice oduzimaju stijenama kremičnu kiselinu za vlastitu izgradnju i na taj način razgrađuju stijene

17 Mahovine Pojavljuju se na korodiranim stijenama na kojima već ima nešto organske tvari i mineralne trošine Zadovoljavaju se malim količinama mineralnih hranjiva Stvaraju znatno više organske tvari od prethodnih skupina

18 Sukcesijski stadij

19 Više biljke U pukotinama stijena se pojavljuju i više biljke
Ima više organskog i mineralnog detritata Svoje korijenje puštaju duboko u pukotine stijena Iza sebe ostavljaju još više organske tvari

20 Fauna (litofauna) Pukotine stijena naseljava fauna
Ona je slijedeći značajni ekološki čimbenik Fauna diše, izlučuje CO2, mijenja organske tvari probavom, ruje, razmnaža se i ugiba Na taj način aktivno sudjeluje u promjenama litosfere

21 Šuma Najveće promjene u litosferi izaziva šuma
Teško naseljava litosferu, no kad je naseli, snažno zahvaća i mijenja je Korijenskim sustavom fizički razara kompaktne stijene, a izlučinama nagriza minerale, kemijski troši Od kompaktnih stijena tvori usitnjenu mineralnu masu –tlo Obogaćuje litosferu org. tvari

22 PEDOSFERA

23 Pedosfera Najmalađa sfera života na zemlji
Izvanredno je dinamična prirodno – povijesna sfera Zemlje U njoj se odigravaju najrazličitiji procesi vezanja i transformacije energije i preobrazbe mineralnih i organskih tvari Nastala je od litosfere pod utjecajem tvari i energije, atmosfere i hidrosfere, te njihovih abiotskih i biotskih agensa

24 Pedosfera - tanki rastresit sloj planeta zemlje nastala na litosferi pod utjecajem hidrosfere, atmosfere i biosfere(pedogenetski procesi)(zakoni geneze, formacije i evolucije)

25 TIJEK NASTANKA PEDOSFERE
Procesi biotizacije litosfere tekli su različitim intenzitetom ovisno o: građi stijena i klimatskim prilikama. Tla su prastare prirodne tvorevine koje se u sagledivim vremenskim razdobljima ne mogu obnoviti.

26 Formacija tala

27 Različitim pedogenetskim procesima razvijala se na litosferi nova sfera, tzv. Pedosfera, koja je postala presudna za razvoj terestričkih organizama, odnosno za njihovu filogenezu i ontogenezu Ontogeneza, rozvoj organizma (gr. on, ontos – biti, genesis – razvoj) – znanost koja opisuje podrijetlo i razvoj organizma od njegova začeća,zrele dobi do smrti. Filogeneza, razvoj vrste (gr. phylon – vrsta, genesis – razvoj) – znanost koja proučava evolucijski razvoj vrste.

28

29 Tlo kao ekosustav

30 Opće ekološke karakteristike pedosfere:
Morfološke karakteristike Fizikalna svojstva Ekokemijska svojstva Biološka svojstva

31 Morfološke karakteristike
Vanjska morfologija – određene je reljfom (isponi, udubine, ravnice) te živim i mrtvim pokrovom Unutarnja morfologija – debljina ekološkog profila s horizontima i pothorizontima

32

33 Fizikalne karakteristike
Tekstura tla Struktura la Poroznost tla Kapacitet tla za vodu Propusnost tla za vodu Kapacitet tla za zrak Toplinska svijstva tla

34

35 Ekokemijska svojstva Većina tala sastoji se od 2 kompleksa:
Anorganskog >90% mineralnih čestica Organskog –mrtva (humus) i živa organska tvar

36 Odnos anorganske i organske tvari

37

38 Biološke karakteristike-živi svijet pedosfere (edafon)
Bakterije Gljive Alge Više biljke Virusi Praživotinje Kukci Sisavci Kolutićavci

39

40

41 ANTROPOGENI UTJECAJ NA PEDOSFERU
Utjecaj na građu tla, na fizikalna, kemijska i biološka svojstva Ogromne površine su pretvorene u oranice, livade, pašnjake, sela i gradove Danas je oko 2 milijarde ha ili oko 15 do 20 % cijele kopnene površine degradirano tj. po svom prirodnom sastavu izmijenjeno.

42 Značajni čovjekovi zahvati koji mijenjaju svojstva pedosfere:
Mehanička obrada tla Fertilizacija – gnojitba Hidromelioracije Kontaminacija tla insekticidima, fungicidima i herbicidima Hormonalna poremetnja u biocenozi zbog uporabe hormona, stimulatora rasta, prisutnosti teških metala, PCB (policlorbifenola) spojeva i sl.

43 Glavni uzroci degradacije tala
Erozija vodom Erozija vjetrom Kemijska degradacija Fizikalna degradacija

44 Ako je pedosfera slikovito rečeno koža planeta zemlje, onda valja dati njenu geodermatološku analizu, odnosno navesti bolesti pedosfere, njene uzroke, posljedice i pokušaje liječenja – vraćanje u prvobitno stanje.

45 "Bolesti" pedosfere: Huang He (žuta rijeka) sindrom - erozija,
industrijska poljoprivreda – krajobrazna jednolikost, prekomjerna poljoprivredna obrada siromašnih sastojina prekomjerno iskorištavanje šuma, savana, močvara(Tibet sa 7 najvećih rijeka, 45% posječeno šume, opskrbljuje vodom 47% svjetskog pučanstva) aralsko jezero sindrom kisele kiše (emisije NOx , SO2 ) kaotična urbanizacija alpski sindrom sindrom spaljena zemlja veliki površinski kopovi