Отпремање презентације траје. Молимо да сачекате

Отпремање презентације траје. Молимо да сачекате

KPR u osnovnoj školi Doc. dr Mirjana Đorđević

Сличне презентације


Презентација на тему: "KPR u osnovnoj školi Doc. dr Mirjana Đorđević"— Транскрипт презентације:

1 KPR u osnovnoj školi Doc. dr Mirjana Đorđević
Doc. dr Slobodan Banković Teme (II nedelja): – Školovanje dece sa smetnjama u razvoju – Posao specijalnog edukatora

2 Specijalna edukacija Specijalna edukacija se odnosi na pružanje posebne obrazovne podrške deci sa smetnjama i poremećajima u razvoju, bez obzira na to gde se realizuje njihov obrazovni proces. Specijalna edukacija nije isto što i specijalna škola. Potreba za posebno dizajniranom nastavom može nastati zbog: zaostajanja u postignuću; drugačijim strategijama prijema informacija; drugačijim načinima prezentacije znanja; problema u ponašanju.

3 Gde se sve može odvijati specijalna edukacija?
Školovanje dece sa smetnjama u razvoju se može realizovati u: redovnim školama posebnim odeljenjima pri redovnim školama (resursna odeljenja i specijalna odeljenja) tzv. specijalnim školama bolnicama kod kuće institucijama i drugim okruženjima

4 Specijalne škole Specijalne škole predstavljaju posebne zgrade u kojima se školuju samo deca sa smetnjama u razvoju. U ovakvom tipu škole rade u najvećoj meri posebni nastavnici (specijalni edukatori; defektolozi). Deo nastave izvode i profesori predmetne nastave. Broj učenika u odeljenju je manji nego u redovnim školama (do 10 za decu sa lakom IO; do 6 za decu koja su višestruko ometena). (snimak 1)

5 Školovanje dece sa smetnjama u razvoju u redovnim školama
Inkluzivno obrazovanje podrazumeva potpuno uključivanje učenika sa smetnjama u razvoju u redovnu osnovnu školu, uz obavezno pružanje dodatne podrške u različitim oblicima. (SNIMAK 2, snimak 2a)

6 Parcijalna inkluzija = Mainstreaming
Parcijalna (delimična) inkluzija se ostvaruje u pomoćnim (resursnim) odeljenjima (kategorijskim, višekategorijskim ili nekategorijskim). Učenici jedan deo školskog dana provode u razredu sa decom bez smetnji u razvoju, dok drugi deo provode u resursnim (pomoćnim) odeljenjima. (SNIMAK 3)

7 Parcijalna inkluzija u pomoćnim odeljenjima
Nekategorijska odeljenja Višekategorijska odeljenja Kategorijska odeljenja Deca koja imaju posebne obrazovne potrebe bez obzira na faktore koji su uticali na nastanak tih potreba (npr. deca s IO, smetnjama u učenju, deca koja su zbog duže bolesti, nepoznavanja jezika ili neredovnog pohađanja nastave imala poteškoće u savladavanju gradiva). Deca koja imaju različite oblike ometenosti. Jasna distinkcija između navedenih nozoloških kategorija.

8 Školovanje dece sa smetnjama u razvoju u Srbiji
Образовање и васпитање ученика са сметњама у развоју регулисано је: Законом о основама система образовања и васпитања,  Законом о основном образовању и васпитању  Законом о средњем образовању и васпитању,  као и другим подзаконским актима.

9 Školovanje dece sa smetnjama u razvoju u Srbiji
Situaciona analiza: Položaj dece sa smetnjama u razvoju i invaliditetom u Republici Srbiji, 2017 Iako ne postoje precizni podaci, procena je da je tokom 2014/ godine osnovno i srednje obrazovanje pohađalo oko dece sa smetnjama u razvoju, što čini 1,7% učenika, pri čemu u okviru škola za učenike sa smetnjama u razvoju i oko u sistemu redovnih škola. U osnovne škole za obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju pretežno idu deca sa umanjenim intelektualnim sposobnostima, koja čine 68% učenika i deca sa višestrukim smetnjama (20,1%). Učenici sa oštećenjem vida ili sluha čine 11,4% učenika, a učenici sa fizičkim smetnjama tek 0,2%.

10 ZAKON O OSNOVNOM OBRAZOVANJU I VASPITANJU ("Sl. glasnik RS", br
ZAKON O OSNOVNOM OBRAZOVANJU I VASPITANJU ("Sl. glasnik RS", br. 55/2013, 101/2017, 27/ dr. zakon i 10/2019) Obrazovanje i vaspitanje učenika sa smetnjama u razvoju i invaliditetom Član 10 Učenik sa smetnjama u razvoju i invaliditetom jeste: dete sa intektualnim smetnjama, dete sa senzornim smetnjama, dete sa motoričkim smetnjama, dete sa teškoćama u učenju, dete sa govorno-jezičkim smetnjama, dete sa problemom u ponašanju, dete sa emocionalnim teškoćama, dete sa smetnjama u razvoju koje se manifestuju istovremeno u nekoliko oblasti, usled čega se dete suočava sa brojnim preprekama u zadovoljenju osnovnih potreba i potrebna mu je najkompleksnija podrška ili dete sa drugim smetnjama zbog kojih mu je potrebna podrška. Učenik sa smetnjama u razvoju i invaliditetom stiče osnovno obrazovanje i vaspitanje po pravilu u školi zajedno sa ostalim učenicima, a kada je to u najboljem interesu učenika u školi za učenike sa smetnjama u razvoju i invaliditetom. Učenik sa smetnjama u razvoju i invaliditetom ima pravo na individualni obrazovni plan.

11 ZAKON O OSNOVNOM OBRAZOVANJU I VASPITANJU ("Sl. glasnik RS", br
ZAKON O OSNOVNOM OBRAZOVANJU I VASPITANJU ("Sl. glasnik RS", br. 55/2013, 101/2017, 27/ dr. zakon i 10/2019) Škola za obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju i invaliditetom Član 18 U školi za obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju i invaliditetom školuju se deca bez obzira na vrstu smetnje. Radi unapređivanja inkluzivnog obrazovanja i vaspitanja, škola za obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju i invaliditetom, kao i škola koja ima odeljenje za učenike sa smetnjama u razvoju i invaliditetom pruža podršku školi u sistemu redovnog obrazovanja i vaspitanja. Škola u sistemu redovnog obrazovanja i vaspitanja u kojoj stiču obrazovanje i učenici sa smetnjama u razvoju i invaliditetom može da angažuje vaspitača, nastavnika ili stručnog saradnika, koji je zaposlen u školi za obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju i invaliditetom. Angažovanje se vrši na osnovu mišljenja interresorne komisije za procenu potreba za pružanjem dodatne obrazovne, zdravstvene ili socijalne podrške učeniku.

12 ZAKON O OSNOVNOM OBRAZOVANJU I VASPITANJU ("Sl. glasnik RS", br
ZAKON O OSNOVNOM OBRAZOVANJU I VASPITANJU ("Sl. glasnik RS", br. 55/2013, 101/2017, 27/ dr. zakon i 10/2019) IV PROGRAMI I ORGANIZACIJA OBRAZOVNO-VASPITNOG RADA Programi Član 23 Škola za decu sa smetnjama u razvoju i invaliditetom ostvaruje obrazovno- vaspitni rad u skladu sa individualnim obrazovnim planom učenika. Školski program Član 27 Školski program, naročito u školi za obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju i invaliditetom, sadrži i: 1) način prilagođavanja rada i uslova u kojima se izvodi obrazovno-vaspitni rad; 2) način prilagođavanja ciljeva i ishoda, kao i sadržaja obrazovno-vaspitnog rada i 3) način ostvarivanja dodatne podrške za učenike škole.

13 ZAKON O OSNOVNOM OBRAZOVANJU I VASPITANJU ("Sl. glasnik RS", br
ZAKON O OSNOVNOM OBRAZOVANJU I VASPITANJU ("Sl. glasnik RS", br. 55/2013, 101/2017, 27/ dr. zakon i 10/2019) Organizacija obrazovno-vaspitnog rada Član 31 Obrazovno-vaspitni rad organizuje se u odeljenju, u grupi i individualno. Odeljenje istog razreda može da ima do 30 učenika. Izuzetno, odeljenje istog razreda može da ima do 33 učenika uz saglasnost Ministarstva. U jednom odeljenju mogu da budu do dva učenika sa smetnjama u razvoju i invaliditetom. Broj učenika utvrđen umanjuje se za dva po učeniku koji osnovno obrazovanje i vaspitanje stiče ostvarivanjem individualnog obrazovnog plana sa prilagođavanjem načina rada, kao i uslova u kojima se izvodi obrazovnovaspitni rad, odnosno sa učenjem jezika na kome se odvija obrazovno-vaspitni rad (IOP1), odnosno za tri po učeniku koji osnovno obrazovanje i vaspitanje stiče ostvarivanjem individualnog obrazovnog plana sa prilagođavanjem ciljeva, sadržaja i načina ostvarivanja programa nastave i učenja i ishoda obrazovno-vaspitnog rada (u daljem tekstu: IOP2). Odeljenje ili grupa u školi za obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju i invaliditetom može da ima do deset učenika, a kada odeljenje čine učenici sa smetnjama koje se manifestuju istovremeno u nekoliko oblasti, usled čega se učenik suočava sa brojnim preprekama u zadovoljenju osnovnih potreba i potrebna im je najkompleksnija podrška, odeljenje istog razreda ima do šest učenika.

14 ZAKON O OSNOVNOM OBRAZOVANJU I VASPITANJU ("Sl. glasnik RS", br
ZAKON O OSNOVNOM OBRAZOVANJU I VASPITANJU ("Sl. glasnik RS", br. 55/2013, 101/2017, 27/ dr. zakon i 10/2019) Nastava za učenike na kućnom i bolničkom lečenju Član 37 Škola može da organizuje obrazovno-vaspitni rad kao poseban oblik rada za učenike na dužem kućnom i bolničkom lečenju, uz saglasnost Ministarstva. Za učenike koji zbog većih zdravstvenih problema ili hroničnih bolesti ne mogu da pohađaju nastavu duže od tri nedelje, nastava se organizuje u kućnim uslovima, odnosno u zdravstvenoj ustanovi.

15 ZAKON O OSNOVNOM OBRAZOVANJU I VASPITANJU ("Sl. glasnik RS", br
ZAKON O OSNOVNOM OBRAZOVANJU I VASPITANJU ("Sl. glasnik RS", br. 55/2013, 101/2017, 27/ dr. zakon i 10/2019) Nastava kod kuće Član 38 Roditelj, odnosno drugi zakonski zastupnik ima pravo da svom detetu omogući sticanje osnovnog obrazovanja i vaspitanja kod kuće, uz obezbeđivanje troškova obrazovanja i vaspitanja. Roditelj, odnosno drugi zakonski zastupnik je dužan da do kraja nastavne godine pismeno obavesti školu u koju je učenik upisan o nameri da za svoje dete od sledeće školske godine organizuje nastavu kod kuće. Osnovnoškolsko obrazovanje i vaspitanje kod kuće mora da obezbedi ostvarivanje propisanih ciljeva, ishoda i standarda postignuća. Za učenika sa smetnjama u razvoju i invaliditetom koji stiče obrazovanje kod kuće ostvarivanjem IOP-a 2, obrazovanje i vaspitanje kod kuće obezbeđuje ostvarivanje prilagođenih ciljeva i ishoda.

16 ZAKON O OSNOVNOM OBRAZOVANJU I VASPITANJU ("Sl. glasnik RS", br
ZAKON O OSNOVNOM OBRAZOVANJU I VASPITANJU ("Sl. glasnik RS", br. 55/2013, 101/2017, 27/ dr. zakon i 10/2019) Nastava na daljinu Član 38a Roditelj, odnosno drugi zakonski zastupnik može da se opredeli da njegovo dete osnovnoškolsko obrazovanje i vaspitanje stiče nastavom na daljinu. Nastava na daljinu mora da obezbedi ostvarivanje propisanih ciljeva, ishoda i standarda postignuća. Za učenika sa smetnjama u razvoju i invaliditetom za koga je organizovana nastava na daljinu, a stiče osnovnoškolsko obrazovanje i vaspitanje ostvarivanjem IOP-a 2, nastava na daljinu obezbeđuje ostvarivanje prilagođenih ciljeva i ishoda.

17 ZAKON O OSNOVNOM OBRAZOVANJU I VASPITANJU ("Sl. glasnik RS", br
ZAKON O OSNOVNOM OBRAZOVANJU I VASPITANJU ("Sl. glasnik RS", br. 55/2013, 101/2017, 27/ dr. zakon i 10/2019) Upis u školu za obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju i invaliditetom Član 56 U školu za obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju, dete, odnosno učenik upisuje se na osnovu mišljenja interresorne komisije za procenu potreba za pružanjem dodatne obrazovne, zdravstvene ili socijalne podrške, uz saglasnost roditelja, odnosno drugog zakonskog zastupnika.

18 ZAKON O OSNOVNOM OBRAZOVANJU I VASPITANJU ("Sl. glasnik RS", br
ZAKON O OSNOVNOM OBRAZOVANJU I VASPITANJU ("Sl. glasnik RS", br. 55/2013, 101/2017, 27/ dr. zakon i 10/2019) Dodatna podrška u obrazovanju i vaspitanju Član 64 Detetu i učeniku kome je usled socijalne uskraćenosti, smetnji u razvoju, invaliditeta, teškoća u učenju, rizika od ranog napuštanja školovanja i drugih razloga potrebna dodatna podrška u obrazovanju i vaspitanju, škola obezbeđuje otklanjanje fizičkih i komunikacijskih prepreka, prilagođavanje načina ostvarivanja školskog programa i izradu, donošenje i ostvarivanje individualnog obrazovnog plana. Cilj dodatne podrške u obrazovanju i vaspitanju jeste postizanje optimalnog uključivanja učenika u redovan obrazovnovaspitni rad, osamostaljivanje u vršnjačkom kolektivu i njegovo napredovanje. Radi ostvarivanja dodatne podrške u obrazovanju i vaspitanju, škola ostvaruje saradnju sa organima jedinice lokalne samouprave, kao i sa školom za učenike sa smetnjama u razvoju i invaliditetom, odnosno školom koja ima odeljenje za učenike sa smetnjama u razvoju, drugim organizacijama, ustanovama i institucijama na lokalnom i širem nivou. Škola je u obavezi da uspostavi saradnju sa drugom školom u kojoj učenik koji ostvaruje pravo na dodatnu podršku nastavlja sticanje obrazovanja, a u cilju ostvarivanja kontinuiteta dodatne podrške.

19 Individualni obrazovni plan Član 76
ZAKON O OSNOVAMA SISTEMA OBRAZOVANJA I VASPITANJA ("Sl. glasnik RS", br. 88/2017, 27/ dr. zakoni i 10/2019) Individualni obrazovni plan Član 76 Detetu i učeniku i odraslom kome je usled socijalne uskraćenosti, smetnji u razvoju, invaliditeta, teškoća u učenju, rizika od ranog napuštanja školovanja i drugih razloga potrebna dodatna podrška u obrazovanju i vaspitanju, ustanova obezbeđuje otklanjanje fizičkih i komunikacijskih prepreka, prilagođavanje načina ostvarivanja školskog programa i izradu, donošenje i ostvarivanje individualnog obrazovnog plana. Individualni obrazovni plan (IOP) je poseban akt, koji ima za cilj optimalni razvoj deteta i učenika i ostvarivanje ishoda obrazovanja i vaspitanja, u skladu sa propisanim ciljevima i principima, odnosno zadovoljavanja obrazovno-vaspitnih potreba deteta i učenika. PRIMER IOP-a

20 Uloga specijalnog edukatora u obrazovanju i vaspitanju učenika sa smetnjama u razvoju

21 ZAKON O OSNOVAMA SISTEMA OBRAZOVANJA I VASPITANJA ("Sl. glasnik RS", br. 88/2017, 27/ dr. zakoni i 10/2019) Nastavnici, vaspitači i stručni saradnici Član 135 Nastavu i druge oblike obrazovno-vaspitnog rada u školi ostvaruje nastavnik. Nastavu i druge oblike obrazovno-vaspitnog rada u školi za obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju i invaliditetom može da ostvaruje i defektolog. Vaspitni rad sa učenicima u školi sa domom za obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju i invaliditetom ostvaruje defektolog vaspitač. Stručne poslove u školi obavlja stručni saradnik: psiholog, pedagog i bibliotekar. Zavisno od potreba škole i programa koji se ostvaruje, dodatnu podršku i stručne poslove može da obavlja i socijalni radnik, defektolog, logoped i andragog. Stručne poslove u školi za obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju i invaliditetom obavlja stručni saradnik: psiholog, pedagog, socijalni radnik, defektolog, logoped, bibliotekar i medijatekar.

22 Interresorna komisija Član 77
ZAKON O OSNOVAMA SISTEMA OBRAZOVANJA I VASPITANJA ("Sl. glasnik RS", br. 88/2017, 27/ dr. zakoni i 10/2019) Interresorna komisija Član 77 Interresorna komisija vrši procenu potreba deteta, učenika i odraslog za dodatnom obrazovnom, zdravstvenom i socijalnom podrškom. Dodatna podrška se odnosi na prava i usluge koje detetu obezbeđuju prevazilaženje fizičkih i socijalnih prepreka u cilju nesmetanog obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti od značaja za uključivanje u obrazovni proces, život u zajednici i napredovanje. Interresorna komisija ima pet članova, i to četiri stalna (pedijatar, predstavnik centra za socijalni rad, defektolog odgovarajućeg profila i psiholog zaposlen u obrazovanju i vaspitanju) i jednog povremenog člana. Povremeni član je lice koje dobro poznaje dete, učenika i odraslog i koje je sa njim imalo duži kontakt i bira se za svakog pojedinačno.

23 Zajednička stručna služba Član 134
ZAKON O OSNOVAMA SISTEMA OBRAZOVANJA I VASPITANJA ("Sl. glasnik RS", br. 88/2017, 27/ dr. zakoni i 10/2019) Zajednička stručna služba Član 134 Više ustanova na teritoriji jedinice lokalne samouprave može, iz reda zaposlenih, da organizuje zajedničku stručnu službu, u skladu sa odlukom organa upravljanja ustanova i saglasnost Ministarstva. Zajednička stručna služba iz stava 1. ovog člana može da ima logopeda, defektologa i socijalnog radnika koji obavljaju stručne poslove za više ustanova.

24 Cilj rada logopeda u školi
Primenom teorijskih i praktičnih saznanja logoped doprinosi ostvarivanju i unapređivanju obrazovno-vaspitnog rada u ustanovi u skladu sa ciljevima i principima obrazovanja i vaspitanja i standardima postignuća učenika definisanih Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, kao i posebnim zakonima.

25 Zadaci rada logopeda Prevencija govorno-jezičkih poremećaja,
Stimulacija govorno-jezičkog razvoja kada je on ispod nivoa i standarda za odgovarajući uzrast učenika, Identifikovanje učenika sa govorno-jezičkim poremećajem, Identifikovanje učenika sa teškoćama u čitanju i pisanju (disleksija i disgrafija), Korekcija postojećih govorno-jezičkih poremećaja: disfazija, mucanje ili brzopletost, dislalija, dizartrija, disfonija učenika, Korekcija poremećene funkcije čitanja i pisanja učenika, Podrška jačanju nastavničkih kompetencija upućivanjem u probleme govorno jezičkih poremećaja i sprovođenje korekcionog postupka, Saradnja sa ostalim stručnim saradnicima i vaspitačima, odnosno nastavnicima u cilju obezbeđivanja optimalnih uslova za razvoj učenika sa teškoćama u psihofiziološkom razvoju, Savetodavni i instruktivni rad sa roditeljima učenika.

26 Oblasti rada logopeda 1. Planiranje i programiranje obrazovno-vaspitnog rada 2. Praćenje i vrednovanje obrazovno-vaspitnog rada 3. Rad sa nastavnicima 4. Rad sa učenicima 5. Rad sa roditeljima, odnosno starateljima 6. Rad sa direktorom, stručnim saradnicima, pedagoškim asistentom i pratiocem učenika 7. Rad u stručnim organima i timovima 8. Saradnja sa nadležnim ustanovama, organizacijama, udruženjima i jedinicom lokalne samouprave 9. Vođenje dokumentacije, priprema za rad i stručno usavršavanje

27 Oblasti rada logopeda 1. PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE OBRAZOVNO-VASPITNOG RADA 1. Učestvovanje u izradi planskih dokumenata ustanove, posebno u delovima koji se odnose na planove i programe podrške učenicima (rad sa učenicima kojima je potrebna dodatna obrazovna podrška), 2. Pripremanje godišnjeg programa rada i mesečnih planova rada logopeda, 3. Učestvovanje u pripremi individualnog obrazovnog plana za učenike, 4. Pripremanje plana sopstvenog stručnog usavršavanja i profesionalnog razvoja. 2. PRAĆENJE I VREDNOVANJE OBRAZOVNO-VASPITNOG RADA 1. Učestvovanje u praćenju i vrednovanju obrazovno-vaspitnog rada ustanove i predlaganje mera za poboljšanje efikasnosti i uspešnosti ustanove u zadovoljavanju razvojnih potreba učenika, 2. Učestvovanje u praćenju i vrednovanju primene mera individualizacije i individualnog obrazovnog plana za učenike sa teškoćama u govorno-jezičkom razvoju, 3. Praćenje usklađenosti oblika, metoda i sredstava vaspitno-obrazovnog, odnosno obrazovno-vaspitnog rada sa potrebama i mogućnostima učenika sa problemima u govorno-jezičkom razvoju.

28 Oblasti rada logopeda 3. RAD SA NASTAVNICIMA
Logoped u ustanovi omogućava nastavnicima da upoznaju probleme govorno-jezičkih poremećaja, kao što su: vrste i stepeni govornog oštećenja, uzroci njihovog nastanka i posledice koje ovi poremećaji ostavljaju na emocionalni, intelektualni i socijalni razvoj učenika. 1. Pružanje pomoći i podrške nastavnicima u radu sa učenicima koji imaju teškoće na nekom od nivoa verbalne i neverbalne komunikacije, 2. Pružanje pomoći i podrške nastavnicima u individualizaciji nastave, 3. Saradnja i pružanje podrške nastavnicima u praćenju, vrednovanju i prilagođavanju postavljenih ciljeva individualnih obrazovnih planova u skladu sa napredovanjem učenika sa posebnim obrazovnim potrebama, 4. Pružanje podrške jačanju nastavničkih kompetencija u oblastima komunikacija i saradnja i timski rad sa decom koja imaju specifične govorno-jezičke smetnje, 5. Saradnja sa nastavnicima pri izradi didaktičkog materijala, 6. Pružanje podrške nastavnicima u ostvarivanju zadataka profesionalne orijentacije.

29 Oblasti rada logopeda 4. RAD SA UČENICIMA 1. Tretman nepravilnosti u izgovoru pojedinih glasova, kao što su umekšavanja i zamenjivanje nekih glasova iz grupe afrikata i frikativa, 2. Vežbe logomotorike sa decom u grupi, 3. Preventivno-korektivni rad u grupi sa decom koji se bazira na podsticanju i korekciji izgovora pojedinih glasova našeg jezika, 4. Rad sa učenicima koji imaju potpunu nemogućnost izgovora glasova, kao što su: "r", "lj", "nj", "l" i pojačani nazalni, lateralni ili interdentalni (vrskavi) izgovor većeg broja glasova ili jača nazalna (unjkava), obojenost celog govora, 5. Rad sa učenicima kod kojih je nedovoljno razvijena jezička struktura, kao što su: rečnik, gramatika i sintaksa, u odnosu na uzrast i uzrasne norme jezičke razvijenosti ostalih učenika, 6. Rad sa učenicima kod kojih je izrazito verbalno zaostajanje uslovljeno ometenim psihičkim i fizičkim razvojem, kao što su bolesti, lakša mentalna ometenost i neadekvatni sociokulturni faktor (izuzimaju se deca čiji maternji jezik nije službeni i čije nepoznavanje ovog jezika zahteva poseban tretman), 7. Rad sa učenicima koji izuzetno teško savlađuju proces čitanja, pisanja i računanja, koja zbog subjektivnih neurofizioloških, audiovizuelnih, perceptivnih, vizuelnih i emocionalnih smetnji ne odgovaraju zahtevima nastave i pored posebnog angažovanja nastavnika i porodice, 8. Rad sa učenicima koji mucaju, govore odviše brzo, brzopleto, nerazgovetno ili patološki sporo, koja su van nastave verbalno fluentna, a na časovima doživljavaju emocionalno-fiziološke blokade, strah od govora, govornu nesigurnost ili nemogućnost jezičke interpretacije pod specifičnim govornim okolnostima, 9. Rad sa učenicima koji ne čuju dobro i kod kojih usled manje uočljivog gubitka sluha postoje smetnje u praćenju nastave, u verbalnoj komunikaciji, razvoju apstraktnih jezičkih pojmova i opštem uspehu, 10. Rad na poboljšanju komunikacijskih veština učenika (npr. redukcija naglaska, korekcija izgovora, rad sa osobama iz dvojezičkih sredina i slično), 11. Prevencija, dijagnostika, rehabilitacija poremećaja verbalne i neverbalne komunikacije kod učenika sa posebnim obrazovnim potrebama (mentalnom ometenošću, cerebralnom paralizom i hroničnim bolestima, slepoćom i slabovidnošću, autizmom).

30 Oblasti rada logopeda 5. RAD SA RODITELJIMA, ODNOSNO STARATELJIMA 1. Upoznavanje roditelja, odnosno staratelja o radu logopeda sa učenicima na objektivan i njima razumljiv i primeren način uz uvažavanje kulturoloških, obrazovnih i drugih specifičnosti roditelja, odnosno staratelja, 2. Pružanje podrške roditeljima u prepoznavanju i razumevanju govorno-jezičkih problema učenika, 3. Osnaživanje roditelja, odnosno staratelja u oblasti razvoja govorno-jezičkih sposobnosti učenika, 4. Informisanje roditelja o napredovanju učenika na tretmanu, 5. Saradnja sa roditeljima učenika sa posebnim obrazovnim potrebama i podsticanje istih na učestvovanje u izradi individualnog obrazovnog plana.

31 Oblasti rada logopeda 6. RAD SA DIREKTOROM, STRUČNIM SARADNICIMA, PEDAGOŠKIM ASISTENTOM I PRATIOCEM UČENIKA 1. Rad i radne zadatke logoped ostvaruje i izvodi individualno, u stručnim timovima i u saradnji sa stručnim saradnicima, pedagoškim asistentom i pratiocem učenika, 2. Saradnja sa direktorom i stručnim saradnicima na pripremi izveštaja, planova, programa, projekata, rasporeda rada i slično, 3. Saradnja sa direktorom, stručnim saradnicima, pedagoškim asistentom i pratiocem učenika na koordinaciji aktivnosti u pružanju podrške učenicima, 4. Saradnja sa direktorom, stručnim saradnicima na istraživanju i rešavanju specifičnih problema i potreba ustanove. 7. RAD U STRUČNIM ORGANIMA I TIMOVIMA 1. Učestvovanje u radu stručnih organa, veća, pedagoškog kolegijuma i timova ustanove koji se obrazuju radi ostvarivanja određenog zadatka, programa ili projekta, 2. Saradnja i razmenjivanje informacija sa stručnim saradnicima (psiholog, pedagog) i učestvovanje u unapređivanju obrazovne prakse, 3. Informisanje stručnih organa o praćenju postignuća učenika kojima je potrebna dodatna obrazovna podrška iz domena rada logopeda. 8. SARADNJA SA NADLEŽNIM USTANOVAMA, ORGANIZACIJAMA, UDRUŽENJIMA I JEDINICOM LOKALNE SAMOUPRAVE 1. Saradnja sa drugim obrazovnim, zdravstvenim, socijalnim ustanovama (školama, domovima zdravlja, specijalizovanim zdravstvenim ustanovama, opštinom, ministarstvom i dr.) značajnim za ostvarivanje ciljeva obrazovno-vaspitnog rada, 2. Saradnja sa lokalnom samoupravom i širom društvenom sredinom radi ostvarivanja ciljeva obrazovno-vaspitnog rada i dobrobiti učenika.

32 Oblasti rada logopeda 9. VOĐENJE EVIDENCIJE, PRIPREMA ZA RAD I STRUČNO USAVRŠAVANJE 1. Vođenje evidencije o sopstvenom radu, realizaciji planiranih aktivnosti i radu sa učenicima, 2. Vođenje evidencije, po potrebi, o izvršenim analizama i istraživanjima, 3. Priprema za sve poslove predviđene godišnjim programom i operativnim planovima rada logopeda, 4. Prikupljanje i na odgovarajući način čuvanje i zaštita materijala koji sadrži lične podatke o učenicima, 5. Stručno usavršavanje praćenjem stručne literature i periodike, učestvovanjem u aktivnostima strukovnog udruženja, pohađanjem akreditovanih seminara, simpozijuma i drugih stručnih skupova, 6. Učestvovanje u organizovanim oblicima razmene iskustva i saradnje sa drugim stručnim saradnicima defektolozima i logopedima (aktivi, sekcije i dr.).

33 Preporuke za ostvarivanje programa
Rad logopeda u ustanovi obuhvata prevenciju, identifikaciju, dijagnostiku, stimulaciju i rehabilitaciju učenika sa problemima u govorno-jezičkom razvoju. Logoped u ustanovi rad ostvaruje kroz individualni rad sa učenicima, učiteljima, roditeljima, odnosno starateljima i kroz saradnju sa drugim učesnicima u vaspitno-obrazovnom procesu, koristeći različite metode, oblike rada (individualni i grupni rad, savetodavni i instruktivni rad) i tehnike rada. Logoped analizira, predviđa, osmišljava, podstiče i usmerava govorno-jezički razvoj verbalne komunikacije tako da ona bude u potpunosti usklađena sa potrebama i razvojnim potencijalima učenika u ustanovi i koristi savremena naučna znanja u cilju obezbeđivanja optimalnih uslova za podršku učenicima sa teškoćama u psihofiziološkom razvoju u savladavanju individualnih ili prilagođenih programa. U programu rada su navedeni opšti ciljevi i zadaci rada logopeda, kao i popis poslova kojima se oni ostvaruju. Na osnovu njega svaki logoped, u zavisnosti od vrste ustanove u kojoj radi i njenih specifičnosti, priprema svoj godišnji program rada. Godišnji program sadrži: oblasti rada, da li te oblasti pripadaju posrednom ili neposrednom radu i vreme realizacije. Pri planiranju treba imati u vidu da postoje poslovi koji se realizuju tokom cele godine i oni koji su fiksirani samo u određenom periodu. Logoped vodi računa da optimalno planira aktivnosti (broj i trajanje), kako bi obezbedio maksimalni kvalitet u radu. Zbog prirode posla i dinamike rada u ustanovi potrebno je da logoped ima osećaj za prioritet, da bira oblike i metode rada koji obezbeđuju efikasnost i efektnost. Navedeni cilj i zadatke logoped ostvaruje obavljanjem sledećih stručnih poslova: 1. Logopedska procena i primena standardizovanih logopedskih mernih instrumenata, 2. Logopedska prevencija, edukacija i savetovanje, 3. Logopedska evaluacija. O svom radu logoped vodi evidenciju u sledećoj dokumentaciji: dnevnik rada logopeda, evidencija o radu sa učenikom u ustanovi (sadrži ime i prezime deteta, datum i razlog rada), logopedski dosije (inicijalni test, retestiranja i evaluacija tretmana).


Скинути ppt "KPR u osnovnoj školi Doc. dr Mirjana Đorđević"

Сличне презентације


Реклама од Google