PRIMJENA AHP METODE I EXPERT CHOICE SOFTWERA U PROCESU DONOŠENJA ODLUKE Dr. sc. Martina Briš Alić.

Презентација на тему: "PRIMJENA AHP METODE I EXPERT CHOICE SOFTWERA U PROCESU DONOŠENJA ODLUKE Dr. sc. Martina Briš Alić."— Транскрипт презентације:

1 PRIMJENA AHP METODE I EXPERT CHOICE SOFTWERA U PROCESU DONOŠENJA ODLUKE
Dr. sc. Martina Briš Alić

2 Sadržaj Općenito o AHP metodi 1 Postavljanje problema odlučivanja 2 3
Rješavanje problema pomoću AHP metode 3 i Expert Choice softvera

3 AHP METODA – ANALITIČKI HIJERARHIJSKI PROCES
Među metodama višekriterijskog odlučivanja zauzima posebno mjesto. Najstarija referenca je iz godine (Saaty, 1972). Nakon te reference, rad u Journal of Mathematical Psychology (Saaty, 1977) točno opisuje AHP metodu i velika većina aplikacija još uvijek koristi metodu kao što je opisana u navedenom radu (Ishizaka, Labib, 2009). Kada se govori o AHP metodi, neizostavan rad je Saaty, T.L.: «The analytic hierarchy process», iz godine. Ishizaka, A., Labib A. (2009.) Analytic Hierarchy Process and Expert Choice: Benefits and Limitations. ORInsight, 22(4), 201–220. Saaty, T.L. (1972.) An eigenvalue allocation model for prioritization and planning. Working paper, Energy Management and Policy Center, University of Pennsylvania, Philadelphia, PA. Saaty, T. (1977.) A scaling method for priorities in hierarchical structures. Journal of mathematical psychology 15(3): Saaty, T.L. (1980.) The analytic hierarchy process. McGraw-Hill, New York.

4 PRIMJENU METODE MOGUĆE JE PRIKAZATI U SLJEDEĆIM KORACIMA (prema: Barković, 2009:242):
1. potrebno prepoznati zahtjev, odnosno definirati što se želi (cilj). potrebno je definirati koje su alternative koje zadovoljavaju postavljene zahtjeve. definirati prioritete zahtjeva da bi se alternative implementirale i ostvario neki viši, globalni, cilj. Dakle, potrebno je razviti hijerarhijski model problema odlučivanja s ciljem na vrhu, kriterijima (podkriterijima) na nižim razinama te alternativama na dnu modela. 2. U svakom čvoru hijerarhijske strukture pomoću Saatyeve skale u parovima se međusobno uspoređuju elementi tog čvora (koji se nalaze neposredno ispod njega) i izračunavaju se njihove lokalne težine. Pri tome se: KRITERIJI međusobno uspoređuju u parovima u odnosu na to koliko puta je jedan od njih važniji za mjerenje postizanja cilja od drugog. ALTERNATIVE međusobno uspoređuju u parovima po svakom od kriterija procjenjujući u kojoj mjeri se po tom kriteriju jednoj od njih daje prednost u odnosu na drugu. 3. Iz procjena relativnih važnosti elemenata odgovarajuće razine hijerarhijske strukture problema izračunaju se lokalne težine kriterija i podkriterija, a na posljednjoj razini prioriteti alternativa. Ukupni prioriteti alternativa izračunavaju se tako da se njihovi lokalni prioriteti ponderiraju s težinama svih čvorova kojima pripadaju gledajući od najniže razine u hijerarhijskom modelu prema najvišoj i zatim zbroje. 4. Provodi se tzv. analiza osjetljivosti. Barković, D. (2009.) Menadžersko odlučivanje. Ekonomski fakultet u Osijeku, Grafika, Osijek.

5 Jedan od najvažnijih segmenata procesa odlučivanja je kreativni dio – određivanje faktora koji ulaze u sastav hijerarhije. Metodološki promatrano, rješavanje složenih problema odlučivanja pomoću metode AHP temelji se na njihovoj dekompoziciji u hijerarhijsku strukturu čiji elementi su cilj, kriteriji (podkriteriji) i alternative. Cilj se nalazi na vrhu hijerarhije, dok su kriteriji, podkriteriji i alternative na nižim razinama. Kompleksnost problema raste s brojem kriterija i s brojem alternativa. Slika 1. AHP model sa ciljem, kriterijima i alternativama

6 parni brojevi (2, 4, 6, 8) opisuju njihove međuvrijednosti.
Za međusobno uspoređivanje parova, odnosno za uspoređivanje elemenata u parovima na svakoj razini hijerarhijske strukture moguće je koristiti razne skale vrijednosti, no u predavanju će od interesa biti samo SAATYEVA SKALA RELATIVNE VAŽNOSTI (Saaty, 1980). Sastoji se od devet stupnjeva kojima se elementi uspoređuju putem verbalnih ocjena: neparnim brojevima (1, 3, 5, 7, 9) pridružene su osnovne vrijednosti, dok parni brojevi (2, 4, 6, 8) opisuju njihove međuvrijednosti. u skali se koriste i recipročne vrijednosti da iskažu ocjene suprotne od navedenih Tablica 1. Saatyeva skala relativne važnosti

7 Praktična primjena AHP metode pokazat će se na primjeru odabira najboljeg odredišta za apsolventsko putovanje s obzirom na postavljene kriterije. Pretpostavlja se mogućnost izbora između 5 alternativa, za koje postoji 4 kriterija koji će se uzeti u obzir pri odabiru najboljeg odredišta. CILJ: izbor najboljeg odredišta za apsolventsko putovanje ALTERNATIVE koje pri tome stoje na raspolaganju: TURSKA I TURSKA II GRČKA I GRČKA II BEČ-KRAKOW-PRAG KRITERIJI: Ukupni troškovi – cijena putovanja Mogućnost zabave Ostali sadržaji Trajanje putovanja (broj dana)

8 TURSKA I CIJENA ARANŽMANA PO OSOBI UKLJUČUJE:
Prijevoz visokoturističkim autobusom prema programu putovanja Turističkog pratitelja tijekom putovanja 1 noćenje s doručkom u hotelu 2*/3* u Beogradu 1 noćenje s doručkom u hotelu 3* u Skoplju 4 polupansiona u hotelu 3* ili 4* u Kusadasiu 2 noćenja s doručkom u hotelu 3* u Istanbulu Posjet Troji (ulaznica uključena) Panoramsko razgledavanje gradova i razgledanje povijesnih znamenitosti u pratnji stručnog vodiča – prema programu Animaciju, STAFF, snimatelji + on set montaža, DVD sa snimkama sa putovanja, organizaciju izleta Troškove organizacije putovanja Jamčevinu CIJENA ARANŽMANA PO OSOBI UKLJUČUJE - FAKULTATIVNE SADRŽAJE: Obilazak četvrti Sultan Ahmet – Istanbul (Aja Sofija, Top Kapi palača, Plava džamija) Krstarenje Bosporom Turska večera Party Boat Izlet u Pamukkale sa ručkom Izlet u Efes Aqua Fantasy Party narukvica (uključuje ulaz u klubove i snižene cijene pića u svim gradovima)

9 TURSKA II CIJENA ARANŽMANA PO OSOBI UKLJUČUJE:
Prijevoz visokoturističkim autobusom prema programu putovanja Turističkog pratitelja tijekom putovanja 1 noćenje s doručkom u hotelu 3* u Skoplju 4 polupansiona u hotelu 3* ili 4* u Kusadasiu 2 noćenja s doručkom u hotelu 3* u Istanbulu Posjet Troji (ulaznica uključena) Panoramsko razgledavanje gradova i razgledanje povijesnih znamenitosti u pratnji stručnog vodiča – prema programu Animaciju, STAFF, snimatelji + on set montaža, DVD sa snimkama sa putovanja, organizaciju izleta Troškove organizacije putovanja Jamčevinu CIJENA ARANŽMANA PO OSOBI UKLJUČUJE - FAKULTATIVNE SADRŽAJE: Obilazak četvrti Sultan Ahmet – Istanbul (Aja Sofija, Top Kapi palača, Plava džamija) Krstarenje Bosporom Turska večera Party Boat Izlet u Pamukkale sa ručkom Izlet u Efes Aqua Fantasy Party narukvica (uključuje ulaz u klubove i snižene cijene pića u svim gradovima)

10 GRČKA I CIJENA UKLJUČUJE: prijevoz modernim turističkim autobusom prijevoz brodom na relaciji Ancona-Igoumenitsa-Patras-Ancona prijevoz brodom na relaciji Kilini-Zakynthos-Kilini 5 polupansiona u hotelu 3*, 4* s dvokrevetnim i trokrevetnim sobama na Zakyntosu 1 noćenje s doručkom u hotelu u Ateni razgledavanje Atene s lokalnim vodičem razgledavanje Korintskog kanala pratnju vodiča, animaciju i organizaciju izleta DOPLATE PO ŽELJI: dvokrevetna soba >> 100 kn/osobi ležaj u kabini AB4 (unutarnja kabina, TWC) na relaciji Ancona-Igoumenitsa-Patras-Ancona >> 250 kn/osobi paketi fakultativnih izleta ulaznice za muzeje i arheološka nalazišta

11 GRČKA II CIJENA UKLJUČUJE: prijevoz modernim turističkim autobusom prijevoz brodom na relaciji Ancona-Patras; Patras-Ancona prijevoz brodom na relaciji Kilini-Zakynthos-Kilini 5 noćenja u hotelu 3*, 4* s bazenom na bazi polupansiona (trokrevetne sobe) pratnju vodiča, animaciju i organizaciju izleta NADOPLATE PO ŽELJI: dvokrevetna apartman >> 100 kn/osobi ležaj u kabini AB4 (unutarnja kabina, TWC) na relaciji Ancona-Patras-Ancona >> 250 kn/osobi 4 organizirane večere >> 200 kn/osobi (samo za A program) paketi fakultativnih izleta ulaznice za muzeje i arheološka nalazišta

12 BEČ-KRAKOW-PRAG CIJENA UKLJUČUJE:
prijevoz modernim turističkim autobusima 3 polupansiona u hotelu u Krakowu 3 polupansiona u hotelu u Pragu posjet Wawelu (ulaznica uključena u cijenu) posjet Hradčanyma posjet pivovari Staropramen (ulaznica i degustacija uključena u cijenu) razgledavanje po programu pratnju vodiča, animaciju i organizaciju izleta DOPLATE PO ŽELJI: ulaznice u muzeje koji nisu spomenuti u programu vožnja brodom po Vltavi sa večerom posjet i ulaznica za rudnik u Wielizcki posjet i ulaznica za Auschwitz zdravstveno osiguranje u inozemstvu

13 Tablica 2. Informacije s kojima raspolaže donositelj odluke
Slika 2. Hijerarhija promatranog problema

14 AHP metoda i Expert Choice softver
U nastavku je pokazana primjena AHP metode kroz programsko rješenje Expert Choice u donošenju odluke za koje se putovanje odlučiti s obzirom na postavljene kriterije. To je aplikacija za stolno računalo koja omogućuje prioritetno sortiranje i prioritiziranje alternativa te pouzdano donošenje odluka o alternativama za postizanje željenih ciljeva. Expert Choice je u potpunosti primijenjiv za AHP metodu i podržava sve potrebne korake. Omogućuje strukturiranje problema na više načina te uspoređivanje alternativa i kriterija u parovima na više načina. Ima mogućnost provođenja i vizualizacije analize osjetljivosti koje se temelje na jednostavnom interaktivnom načinu izmjene težina kriterija i alternativa.

15 Slika 3. prikazuje cilj, kriterije i alternative u ModelView prozoru programa Expert Choice.
Prikazan je model za donošenje odluke odluke za koje se putovanje odlučiti s obzirom na postavljene kriterije. Slika 3. Cilj, kriteriji i alternative u ModelView prozoru programa Expert Choice

16 Pri tome se koristi spomenuta Saatyeva skala.
Nakon definiranja kriterija, potrebno je procjeniti omjere važnosti kriterija (slika 4.). Kriteriji se međusobno uspoređuju u parovima u odnosu na to koliko puta je jedan od njih važniji za mjerenje postizanja cilja od drugog. Pri tome se koristi spomenuta Saatyeva skala. Može se uočiti da je kriterij «Troškovi» umjereno važniji od kriterija «Trajanje», kao i kriterij «Zabava» koji je umjereno važniji od kriterija «Trajanje» (navedeno je prikazano brojem 3 koji su napisani crnom bojom), dok je kriterij «Trajanje» umjereno važniji u odnosu na kriterij «Ostali sadržaji» (navedeno je prikazano brojem tri koji je napisan crvenom bojom koja označava inverziju u matrici, tj. da je drugi kriterij važniji). Slika 4. Postupak uspoređivanja u paru (PAIRWISE) i dodavanje težina kriterijima U doljnjem dijelu slike se može uočiti Incon: 0,04 što predstavlja nekonzistentnost od 4%, a pošto je manja od 10% pokazuje nam da su omjeri važnosti kriterija dobro strukturirani.

17 Slika 5. Težine kriterija izračunate iz njihovih procijenjenih omjera
Na Slici 5. prikazane su izračunate težine kriterija. Kako se vidi, faktor evaluacije ili relativna težina za prvi kriterij – «Troškovi» iznosi 0,457, dok je najmanji za treći kriterij – «Ostali sadržaji» i iznosi 0,063. Slika 5. Težine kriterija izračunate iz njihovih procijenjenih omjera

18 AHP metoda u Excel-u izračunavanje sume stupaca,
Tablica 3. Procjene omjera težina kriterija izračunavanje sume stupaca, dijeljenja svih elemenata pojedinog stupca sa sumom promatranog stupca, pronalaska sume svih elemenata po svakom redu te određivanjem srednje vrijednosti svakog reda. Za rješavanje promatranog problema koristi se aproksimativna procedura za računanje najveće svojstvene vrijednosti i najvećeg svojstvenog vektora koja se sastoji iz sljedećih koraka: Tablica 4. Izračunavanje sume stupaca

19 Tablica 5. Dijeljenja svih elemenata pojedinog stupca sa sumom promatranog stupca
Tablica 6. pronalaska sume svih elemenata po svakom redu te određivanjem srednje vrijednosti svakog reda

20 Grafikon 1. Težine svakog kriterija promatranog modela
Tablica 7. Težine kriterija izračunate iz njihovih procijenjenih omjera Grafikon 1. Težine svakog kriterija promatranog modela

21 ODREĐIVANJE OMJERA KONZISTENCIJE:
1. ODREĐIVANJE VEKTORA VAGANE SUME: 2. ODREĐIVANJE VEKTORA KONZISTENCIJE – dijeli se vektor vagane sume sa vrijednostima faktora evaluacije (relativne težine)

22 Vrijednosti RI slučajnih indeksa:
3. ODREĐIVANJE λmax – računa se kao prosječna vrijednost vektora konzistencije 4. ODREĐIVANJE INDEKSA KONZISTENCIJE (CI) prema formuli: U promatranom slučaju, n = 4 kod 4 različita kriterija 5. ODREĐIVANJE OMJERA KONZISTENCIJE CR koji je jednak indeksu konzistencije podijeljenim SLUČAJNIM INDEKSOM (RI) koji se određuje prema doljnjoj tablici. SLUČAJNI INDEKS izravna je funkcija broja alternativa ili sustava o kojem se razmišljalo. OMJER KONZISTENCIJE govori koliko smo konzistentni u odgovoru – VIŠI broj znači da smo MANJE KONZISTENTNI, a MANJI broj znači da smo VIŠE KONZISTENTNI. Općenito, omjer je konzistencije 0,10 ili manje kada su odgovori donositelja odluke relativno konzistentni. Za omjer konzistencije viši od 0,10 donositelj odluke će ozbiljno razmisliti o ponovnom vrednovanju svog odgovora u matrici uspoređivanja para. Vrijednosti RI slučajnih indeksa:

23 U sljedećem koraku su se po svakom od kriterija uspoređivanjem u parovima procijenili omjeri prioriteta alternativa te su se izračunali prioriteti Slika 6. Postupak uspoređivanja alternativa po kriteriju «Troškovi» Slika 7. Prioriteri alternativa po kriteriju «Troškovi»

24 AHP metoda u Excel-u Tablica 8. Procjena omjera prioriteta alternativa po kriteriju «Troškovi» Tablica 9. Normalizirane vrijednosti procijenjenih omjera prioriteta alternativa po kriteriju «Troškovi»

25 Grafikon 2. Prioriteti alternativa po kriteriju «Troškovi»
Tablica 10. Prioriteti alternativa po kriteriju «Troškovi» Grafikon 2. Prioriteti alternativa po kriteriju «Troškovi»

26 ODREĐIVANJE OMJERA KONZISTENCIJE:
1. ODREĐIVANJE VEKTORA VAGANE SUME: 2. ODREĐIVANJE VEKTORA KONZISTENCIJE – dijeli se vektor vagane sume sa vrijednostima faktora evaluacije (relativne težine)

27 Vrijednosti RI slučajnih indeksa:
3. ODREĐIVANJE λmax – računa se kao prosječna vrijednost vektora konzistencije 4. ODREĐIVANJE INDEKSA KONZISTENCIJE (CI) prema formuli: U promatranom slučaju, n = 4 kod 4 različita kriterija 5. ODREĐIVANJE OMJERA KONZISTENCIJE CR koji je jednak je indeksu konzistencije podijeljenim SLUČAJNIM INDEKSOM (RI) koji se određuje prema doljnjoj tablici. SLUČAJNI INDEKS izravna je funkcija broja alternativa ili sustava o kojem se razmišljalo. OMJER KONZISTENCIJE govori koliko smo konzistentni u odgovoru – VIŠI broj znači da smo MANJE KONZISTENTNI, a MANJI broj znači da smo VIŠE KONZISTENTNI. Općenito, omjer je konzistencije 0,10 ili manje kada su odgovori donositelja odluke relativno konzistentni. Za omjer konzistencije viši od 0,10 donositelj odluke će ozbiljno razmidliti o ponovnom vrednovanju svog odgovora u matrici uspoređivanja para. Vrijednosti RI slučajnih indeksa:

28 U sljedećem koraku su se po svakom od kriterija uspoređivanjem u parovima procijenili omjeri prioriteta alternativa te su se izračunali prioriteti Slika 8. Postupak uspoređivanja alternativa po kriteriju «Zabava» Slika 9. Prioriteri alternativa po kriteriju «Zabava»

29 U sljedećem koraku su se po svakom od kriterija uspoređivanjem u parovima procijenili omjeri prioriteta alternativa te su se izračunali prioriteti Slika 10. Postupak uspoređivanja alternativa po kriteriju «Ostali sadržaji» Slika 11. Prioriteti alternativa po kriteriju «Ostali sadržaji»

30 U sljedećem koraku su se po svakom od kriterija uspoređivanjem u parovima procijenili omjeri prioriteta alternativa te su se izračunali prioriteti Slika 12. Postupak uspoređivanja alternativa po kriteriju «Trajanje» Slika 13. Prioriteri alternativa po kriteriju «Trajanje»

31 Slika 14. Ukupni prioriteti alternativa
Slika 14. prikazuje ukupne prioritete alternativa nakon provedene sinteze s obzirom na predstavljeni cilj. Ukupna inkonzistencija iznosi 0,03, pošto je manja od 10% može se ustvrditi da je model dobro stukturiran. Alternative su sortirane prema veličini prioriteta. Najmanji ukupni prioritet iznosi 0,086 i odnosi se na alternativu GRČKA I. Može se uočiti da je najveći ukupni prioritet 0,282 iz čega proizlazi da će se za odabir odredišta za apsolventsko putovanje izabrati TURSKA I. Slika 14. Ukupni prioriteti alternativa

32 Grafikon 3. Prikaz ukupnih prioriteta
AHP metoda u Excel-u Tablica 11. Lokalni i ukupni prioriteti alternativa Grafikon 3. Prikaz ukupnih prioriteta

33 Posljednji korak procesa odlučivanja je analiza osjetljivosti koja se temelji na vizualizaciji posljedica promjena ulaznih podataka. Ulazni podaci za model pomoću kojih se izračunaju prioriteti su procjene relativnih važnosti kriterija i procjene omjera lokalnih prioriteta lokacija. Te procjene mogu varirati u nekim rasponima, a da te promjene još uvijek budu u skladu sa preferencijama donositelja odluke. Analiza osjetljivosti provodi se sa ciljem da se vidi u kojoj mjeri se promjene ulaznih podataka odražavaju na ukupne prioritete alternativa. Da bi se došlo do zaključka da li je rang lista alternativa dovoljno stabilna u odnosu na prihvatljive promjene ulaznih podataka treba izračunati prioritete alternativa za brojne različite kombinacije ulaznih podataka. U nastavku će biti prikazano kako se analiza osjetljivosti može provesti na kvalitetan i razumljiv način uz pomoć softvera Expert Choice. Postoji 5 različitih vrsta analiza osjetljivosti: Dynamic, Gradient, Head to Head, Performance i 2D. Moguće je otvoriti 4 vrste analiza osjetljivosti odjednom (slika 64.) ili svaku vrstu posebno (što će biti prikazano u nastavku rada). Svaki grafički prikaz ima svoj vlastiti meni sa naredbama i svaka analiza osjetljivosti može biti uspoređena sa «što-ako» analizom budući da su promjene koje se rade na grafičkom prikazu privremene.

34 Dynamic grafikon Dynamic – dinamički grafički prikaz omogućava uvid u to kako se dinamički mijenjaju prioriteti alternativa ukoliko se mijenjaju težine pojedinih kriterija. Jednostavnim povlačenjem miša u lijevo ili desno, smanjuje se ili povećava važnost određenog kriterija, dok se težine ostalih kriterija proporcionalno mijenjaju u odnosu na početne težine kriterija. Kako se ta promjena težine kriterija odražava na prioritete alternativa moguće je vidjeti na desnoj strani grafičkog prikaza (slika 15.). Slika 15. Dynamic grafički prikaz utjecaja promjena težina kriterija na prioritet alternativa – početni problem Slika 16. Dynamic grafički prikaz utjecaja promjena težina kriterija na prioritet alternativa – izmijenjeni problem

35 Dynamic grafikon Ovaj ekran ima i opciju Components u kojoj je moguće vidjeti udjele težina pojedinih kriterija u ukupnom prioritetu alternativa. Pomoću opcije Components mogu se dobiti odgovori na pitanja poput: “Kolika bi trebala biti težina kriterija «Ostali sadržaji» da odredište Beč-Krakow-Prag bude prijedlog za najbolje odredište za apsolventsko putovanje, a odredište GRČKA II za najlošije odredište – i to značajno najlošije odredište za apsolventsko putovanje. Slika 17. Dynamic - Components grafički prikaz utjecaja promjena težina kriterija na prioritet alternativa Slika 18. Dynamic - Components grafički prikaz utjecaja promjena težina kriterija na prioritet alternativa (primjer «što-ako» analize)

36 Gradient grafikon Gradient prikaz predočuje kako promjene (gradijenti) težina pojedinih kriterija utječu na prioritete alternativa. Na slici 19. je prikazana osjetljivost prioriteta alternativa s obzirom na promjene kriterija «Zabava». Može se primijetiti da prioriteti odredišta GRČKA II i odredišta TURSKA I rastu sa porastom težine promatranog kriterija, prioriteti odredišta TURSKA II i odredišta BEČ-KRAKOW-PRAG opadaju, dok na prioritet odredišta GRČKA I relativno malo utječe promjena težine kriterija. Slika 19. Gradient grafički prikaz osjetljivosti alternativa na promjene težine kriterija «Zabava»

37 Head to head grafikon U Head to head opciji analize osjetljivosti moguće je jednostavnim korištenjem miša vizualizirati odnose razmatranih alternativa u svim parovima na način da međusobni kvalitativni odnos dvije alternative bude prikazan pravokutnim površinama. Informacija o tome koja je alternativa bolja, predstavljena je prostornom pozicijom pravokutnika. Na slici 20. prikazan je odnos između odredišta TURSKA I i odredišta BEČ- KRAKOW-PRAG. Kriterijima po kojima ima prednost odredište TURSKA I pridruženi su pravokutnici odgovarajućih površina usmjereni ulijevo (kriterij «Zabava» i kriterij «Trajanje», odnosno drugi i četvrti pravokutnik odozgo), a pravokutnici pridruženi kriterijima po kojima ima prednost odredište BEČ-KRAKOW-PRAG orijentirani su udesno. Ukupna prednost jedne alternative u odnosu na drugu prikazana je pravokutnikom na najnižoj razini. Budući da je pravokutnik orijentiran ulijevo, ukupnu prednost u ovoj kombinaciji promatranih alternativa ima odredište TURSKA I.

38 Performance grafikon Omogućava prikaz utjecaja pojedinih težina kriterija na poredak alternativa Razlikuju se: trenutni poredak alternativa - predstavlja promjenu prioriteta alternative pod utjecajem težine jednog kriterija (na x-osi prikazani su kriteriji i njihov utjecaj na pojedinu alternativu) ukupni poredak alternativa - predstavlja poredak alternativa pod utjecajem težina svih kriterija (na desnoj strani y-osi prikazani su prioriteti alternativa i redoslijed alternativa) Težine pojedinih kriterija prikazane su na lijevoj strani y-osi Može se uočiti da je odredište BEČ-KRAKOW-PRAG u ukupnom poretku alternativa na drugom mjestu po veličini prioriteta koji iznosi 0,251. Kriteriji koji negativno utječu na odredište BEČ-KRAKOW- PRAG su «Zabava» i «Trajanje», dok je prema kriterijima «Troškovi» i «Ostali sadržaji» na prvom mjestu u trenutnom poretku alternativa.

39 2D grafikon U 2D opciji analize osjetljivosti prikazani su prioriteti alternativa s obzirom na dva kriterija koja se uspoređuju. Moguće je analizirati prioritete alternativa pri bilo kojoj kombinaciji 2 kriterija, a na slici su prikazani prioriteti alternativa kada se u odnos stave kriterij «Troškovi» i kriterij «Ostali sadržaji». Područje 2D grafikona je podijeljeno na 4 kvadranta. Budući da se alternative koje se najviše preferiraju s obzirom na promatrane kriterije nalaze u gornjem desnom kvadrantu, za drugo odredište PRAG-KRAKOW-BEČ može se reći da se najviše preferira pri danoj kombinaciji kriterija, dok se ostala odredišta svrstavaju u manje poželjne alternative budući da su smještene u doljnjem lijevom kvadrantu. Kao najnepoželjnija alternativa pri navedenoj kombinaciji kriterija smatraju se odredišta GRČKA I (zbog troška) i GRČKA II (zbog ostalih sadržaja) budući da su smještena jednako blizu doljnjem lijevom kutu. U gornjem lijevom kvadrantu, kao ni u doljnjem desnom kvadrantu nema alternativa što upućuje na to da između kriterija «Troškovi» i kriterija «Ostali sadržaji» nema konflikta.