REALIZAM 1880. – 1892./1895..

Презентација на тему: "REALIZAM 1880. – 1892./1895.."— Транскрипт презентације:

1 REALIZAM 1880. – 1892./1895.

2 Početak: smrt Augusta Šenoe 1881
Početak: smrt Augusta Šenoe I pojavljivanje nove generacije pisaca Stilski početak: Članci A. Šenoe “Naša književnost” i “Zašto pišemo?” Kraj: pojavljivanje A.G.Matoša na sceni 1892. Kraj u druš. kontekstu: spaljivanje mađarske zastave 1895.

3 Društvene prilike traje mađarizacija (ban Hedervary 1883 – 1903) po principu zavadi pa vladaj, totalni je rastroj među hrvatskim strankama, plemstvo propada, agrarna kriza, pravaši na čelu s Antom Starčevićem zalažu se za samostalnu i neovisnu državu bez doticaja s A-U

4 1895. Car Franjo Josip I. doputovao je 14. listopada na svečano otvorenje novoga kazališta u Zagrebu pročitana spomen-povelja koju su potpisali car i ostali uglednici, a potom je, u zalemljenom olovnom tuljcu, umetnuta u šupljinu središnjega stupića balkona na prvom katu i potom pokrita kamenom pločom. dan 50-obljetnice zgrade, 1945., ustanovljeno da je dragocjeni svitak nestao

5 1895. pošto je povelja uložena, car je tri puta, za tu prigodu posebno oblikovanim srebrnim čekićem udario o središnji stupić balustrade balkona, čime je simbolično označio završetak izgradnje novoga zagrebačkog kazališta

6 1895. Na kraju je večeri otpjevana posljednja slika Zajčeve opere Nikola Šubić Zrinjski, pri čemu je poznati zbor U boj, u boj! izazvao opće oduševljenje u gledalištu

7 1895. za careva boravka u Zagrebu, hrvatski su sveučilištarci, medu kojima i Stjepan Radić i Vladimir Vidrić, spalili madarsku zastavu na Trgu bana Jelačića

8 Časopisi u njima se po prvi put predstavljaju najvažnija djela i oni su slika kulturne atmosfere tog vremena - ( Vienac; Hrvatska vila – Vjenceslav Novak; Balkan-A, Kovačić)

9 Teme u književnosti nacionalno – politički problemi
društveno – ekonomski problemi (problem propadanja plemstva) odnos selo – grad tj. odlazak iz sela u grad i obratno utjecaj francuske i ruske literature

10 Teme u književnosti Pravaši (Starčević) su smatrali da – djelo treba prikazivati život onakavim kakav zaista jest i bez uljepšavanja, ali ga treba i kritizirati Narodnjaci (Šenoa) – treba se isticati moralni aspekt društva. Pisac mora prikazati život idealnim, a ne onakvim kakav zaista jest.

11 Književne vrste ROMAN (Kovačić, Gjalski, Novak, Kumičić)
PRIPOVJETKA (Kozarac) POEZIJA (Kranjčević) DRAMA

12 Regionalna podijeljenost
SLAVONIJA: Josip Kozarac ISTRA I PRIMORJE: Eugen Kumičić Vjenceslav Novak ZAGORJE: Ante Kovačić Ksaver Šandor Gjalski LIKA: Josip Draženović

13 Obilježja književnosti
Više nije u središtu pojedinac, već je on samo predstavnik političkih ideja, stranaka te je predstavnik staleža (roman) Fabula je najvažnija i nema psihologizacije junaka Realno se iznosi život Glavni junak je NAROD Autori pišu najčešće o krajevima iz kojih su potekli

14 Slikarstvo Vjekoslav Karas: Rimljanka s lutnjom