Отпремање презентације траје. Молимо да сачекате

Отпремање презентације траје. Молимо да сачекате

Planinarske crtice iz Slavonije

Сличне презентације


Презентација на тему: "Planinarske crtice iz Slavonije"— Транскрипт презентације:

1 Planinarske crtice iz Slavonije
Klara Jasna Žagar

2 Slavonija - planinarski kutak
Vijenac šumovitih planina koje okružuju Požešku kotlinu – Požeška gora, Psunj, Papuk, Krndija i Dilj gora – pravi su mali planinarski raj. Iako ovdje nema vrhova i stijena koje oduzimaju dah, prozračne, nadaleko poznate slavonske šume ispunjavaju dah opojnom svježinom. Pitomost prirode, brojne uvale s potocima, travnati proplanci i široki vidici, niz ruševnih gradina iz turskog doba, umjetna jezera i termalna kupališta, spilje i vodopadi – što još planinar može poželjeti? Nekad su ovi vrhovi bili otoci u Panonskom moru!

3 Požeška gora Požeška se gora nalazi na južnom rubu Požeške kotline. Pruža se u smjeru istok-zapad od Pleternice do Nove Gradiške u dužini od 30 km i širini od 10 km. Zapadni dio je viši, a istočni pitomiji. Polja, vinogradi i naselja na mnogim mjestima dopiru gotovo do samog hrpta. Najviši vrh Požeške gore je Kapavac (618 m), a Maksimov hrast je tek četiri metra niži. Maksimov hrast je dobio ime po hajduku Maksimu Bojaniću koji je u 19. stoljeću hajdukovao Požeškom kotlinom.

4 Put iz Vladisova

5

6

7

8 Psunj Psunj je najviša slavonska planina. To je prostrana gora prekrivena bujnom, većinom bjelogoričnom vegetacijom. Pruža se u smjeru istok-zapad u dužini od 25 km. Između gorskih kosa se nalaze duboko usječene doline. Na pakračkoj strani je glavno planinarsko odredište planinarski dom Omanovac, a na istočnoj strani je to Strmac. Tradicionalan je uspon na Omanovac Fokinom stazom. Vrh Brezovo polje (984 m) je dostupan makadamskom cestom ili označenim stazama. Prilikom planinarenja Psunjem potreban je poseban oprez zbog zaostalih mina.

9

10 Omanovac

11 Fokina staza

12 Kalvarija iznad Pakraca

13 Strmac

14 Brezovo polje

15 Papuk Papuk zagrađuje Požešku kotlinu sa sjeverne strane. Jednostavan središnji hrbat Papuka na zapadnom se dijelu razdvaja u dva usporedna hrpta dugačka po 25 km. Oba su u blizini Zvečeva, smjer pružanja je istok-zapad, a Papuk je u ovom dijelu šumovit. Za planinare su zanimljivi planinarski dom “Petrov vrh” ispod istoimenog vrha, ruševine grada Dobra kuća iz 14. stoljeća, stijene na Vranom kamenu, Crni vrh i istoimeno planinarsko sklonište. U središnjem dijelu visinom se ističu vrhovi Točak i Lom (887 m), Papuk (953 m), Ivačka glava (913 m) i Češljakovački vis (825 m). Svi su obrasli šumom, a gole stijene se javljaju u nižim dijelovima i potočnim koritima.

16 Najvažnija planinarska odredišta su Velika, dolina Dubočanke, Lapjak i Jankovac. Područje Jankovca je pravi gorski fenomen s dvije spilje, dva jezera, slapom Skakavcem i prelijepim livadama. U Velikoj se nalazi termalno kupalište, a ponad njega je planinarski dom. Od planinarskih objekata tu su još dom na Jankovcu i sklonište Mališčak. Ponad Velike nalaze se slikovite Tauberove stijene i Velička gradina. Cijeli središnji dio Papuka je zaštićen kao park prirode. Svake prve proljetne nedjelje na Papuku se održava manifestacija “Papučki jaglaci”.

17 Jankovac

18 Slap Skakavac Jasna Žumbar

19 Planinarska kuća “Jezerce” kod Nevoljaša
Vladimir Beštak

20 Lapjak Jasminka Fabijančić

21 Tauberove stijene Vladimir Beštak

22 Velički grad

23 Petrov vrh

24 Krndija Krndija se nalazi na sjeveroistočnom dijelu Požeške kotline. Prirodni je nastavak Papuka, od kojeg nije strogo odijeljena, dok je od Dilj gore dijeli rijeka Londžica. Hrbat joj se pruža u smjeru sjeverozapad-jugoistok, a u jugoistočnom smjeru se postepeno spušta i prelazi u našičko humlje. Najviši vrh Krndije je Kapovac (790 m). Ružica grad (370 m) je jedna od najvećih gradina u Hrvatskoj. Povijest Staroga grada (670 m) nije poznata. Njegove zidine su svojom dužinom bile veće od zidina Ružice grada. Na rubu Krndije se nalazi Bedemgrad. Planinarski objekti su kuće Šaševo i Tivanovo.

25 Jezero Duzluk

26 Ružica grad

27

28 Stari grad

29 Kapovac Vladimir Jagušić

30 Dilj Dilj gora je najniža gora vijenca gorja oko Požeške kotline. Povezuje Požešku goru s Krndijom i dijeli Posavinu od Požeške kotline. Unatoč skromnoj visini od 461 m koju dijele dva vrha, Cinkovac i Jurje brdo, prostorno je velika gora. U smjeru zapad-istok dugačka je oko 50 km, a u smjeru sjever-jug oko 30 km. Među pitomim kosama teku brojni potoci, a posebno su lijepa jezera Petnja, Sovsko jezero i Ljeskove vode. Za većinu izleta na Dilj iz Slavonskog Broda polazna točka je planinarski dom “Đuro Pilar”, a najposjećeniji je vrh Čardak (421 m).

31

32 Ljeskove vode

33 Spomen izvor Ljeskove vode

34

35 Čardak

36 Kraj


Скинути ppt "Planinarske crtice iz Slavonije"

Сличне презентације


Реклама од Google